SDP-ov Branko Grčić rekao je, tijekom rasprave o „mini reformi” drugog i trećeg mirovinskog stupa, da samo svaki peti novi umirovljenik bira mirovinu koja uključuje i onu iz drugog mirovinskog stupa upozorivši kako nigdje u svijetu ne postoje alternativni investicijski fondovi.

“Ključno je odgovoriti na pitanje zašto ljudi koji idu u mirovinu se kompletno vraćaju u prvi stup. Što je problem s drugim stupom da imamo situaciju da samo svaki peti novi umirovljenik bira dvostupnu mirovinu koja uključuje i mirovinu iz drugog stupa”, rekao je Grčić tijekom rasprave o paketu zakona o kapitaliziranom mirovinskom sustavu.

Osvrćući se na uvođenje alternativnih investicijskih fondova (AIF) sa državnim garancijama upozorio je kako nigdje u svijetu nema takvog oblika upravljanja sredstvima iz mirovinskih fondova.

Čudnom drži i samu ideju da obvezni mirovinski fondovi moraju odmah izdvojiti pet posto neto vrijednosti imovine u alternativne investicijske fondove upitavši se što će s tim novcem na kraju biti.

Grčić upozorava kako tih pet posto sredstava neće ulagati u neke sigurnije oblike ulaganja već u one najrizičnije jer su AIF-ovi “svezani sa najvećim rizicima ulaganja”, ali bi zato trebali donijeti i najveće prinose. “To je ono što nas brine jer tu država ulazi kao garant za najrizičnija ulaganja gdje je gubitak jako vjerojatan i moguć”, rekao je.

Tijekom rasprave i drugi oporbeni zastupnici upozoravali su kako nigdje na svijetu ne postoji to da država prisilno upravlja dijelom sredstava uplaćenih u drugi mirovinski stup niti da osniva mirovinski fond koji će upravljati dijelom štednje iz tog stupa.

“Uvođenjem AIF-a postoji politički i fiskalni rizik te moralni hazard”

I Damir Bakić (Klub Možemo!) upozorio je da uvođenjem AIF-a, osim investicijskog, postoji politički i fiskalni rizik te moralni hazard.

“Činjenica da postoji državna garancija povrata uloženog stavlja upravitelja fonda u poziciju moralnog hazarda jer nema nikakvog motiva da ulaže tako da izbjegne potencijalni gubitak kada će taj gubitak pokriti porezni obveznici”, rekao je.

Nejasnim smatra i zašto država uopće skreće u ulaganja obaveznih mirovinskih fondova iz obveznica u AIF-e i to obvezno.

Navodeći kako mirovinski fondovi inače nisu poznati po riskantnim ulaganjima i u upitne tvrtke, Damir Bajs (Klub Fokusa i Reformista) rekao je kako će kroz amandman tražiti da se AIF-ovi izbaci iz prijedloga zakona jer nema nikakve potrebe da riskantni investicijski fondovi s državnim jamstvom budu dio mirovinske reforme.

Podsjetio je kako je Fokus prije šest mjeseci predložio svoj prijedlog mirovinske reforme koje bi dovelo do toga da se sa većim izdvajanjem ima i veća vlastita mirovinska štednja koja bi se mogla i povući.

“Lažna teza o tzv. nacionalizaciji i privatizaciji mirovinske štednje”

Marijana Puljak (Klub Centra, GLAS-a i SSiP-a) upozorila je kako bi donošenjem tih zakona oko milijardu eura novca građana trebalo bi biti preusmjereno u AIF.

Smatra da vlada želi da taj fond mirovinski fond bude alternativni kako bi tim sredstvima mogla kupovati privatne kompanije uz puno manje trasparentnosti i kontrole kojoj su izloženi “obični” mirovinski fondovi.

Za razliku od oporbe HDZ-ova Majda Burić istaknula je da se paketom predloženih zakona unaprjeđuje sustav individualne kapitalizirane štednje u cilju daljnjeg povećanja mirovina.

Uz to, osnovni cilj je povećati i broj korisnika koji biraju isplatu mirovine iz obja mirovinska stupa ostvarivanjem većih prinosa. Odbacila je i teze koje se čuju u javnosti o tzv. nacionalizaciji i privatizaciji mirovinske štednje.

“Ta teza jeu potpunosti promašena, štetna i lažna i treba je s indignacijom odbaciti”, istaknula je. Pojasnila je kako svi osiguranici koji ne žele da se pet posto njihove kapitalizirane štednje uloži u AIF moći će se prebaciti u fond C i njihova štednja se neće ulagati u AIF.