Vlada je predstavila prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj te smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom. Zakon 15. veljače ide na prvo čitanje u Sabor, a njegovo izglasavanje predviđeno je za travanj.

“Ovaj zakon je više tehničke naravi, njime se regulira procedura uvođenja samog eura, no ispod toga se kriju puno važnije stvari”, komentira za nacional hr bivši potpredsjednik i ministar regionalnog razvoja i europskih fondova u Vladi Zorana Milanovića, ekonomist Branko Grčić.

Osnovno je pitanje na koji će se način uvođenje eura odraziti na građane, posebice na korekcije cijena, odnosno porast stope inflacije      

“Čuli smo procjene da bi te korekcije u konačnici u stopi inflacije sudjelovale s manje od 10 posto, što je ohrabrujuća procjena no pitanje je hoće li se one stvarno i ostvariti. Kada imamo relativnu visoku stopu inflacije, primjerice za prosinac 2021. od čak 5,5 posto, što je puno više u odnosu na stopu inflacije od prethodne godine, očigledno je da tu odgovorni očekuju određeni porast cijena uvjetovan samom konverzijom”, kaže Grčić.

Proces ulaska Hrvatske u eurozonu uvjetovan je kriterijima za uvođenje eura pri čemu je definitivno najkritičniji element upravo stopa inflacije 

“Znači s ovih 5,5 posto i s trendom vrlog naglog rasta inflacije od ljeta prema kraju 2021. zapravo se na određeni način dovodi u pitanje ispunjenje kriterija niske stope inflacije kao jednog od kriterija za uvođenje eura. Kada bi gledali čisto matematički, već sada možemo reći da je hrvatska stopa inflacije veća od prosjeka tri najbolje zemlje za više od 1,5 posto – najmanju stopu inflacije u studenom su imale Malta (2,4 posto), Portugal (2,6 posto) i Francuska (3,4 posto). Ako kažemo da su najbolje zemlje one koje imaju najmanju stopu inflacije, onda već sada imamo situaciju da probijamo taj kriterij. Što će donijeti narednih šest mjeseci to ćemo tek vidjeti, međutim iz ove perspektive je vrlo teško povjerovati da će doći do brzog smanjivanja inflacije. Vidimo da su u ovom trenutku guverner Boris Vujčić i ministar financija Zdravko Marić relativno optimistični no kažem da je to jedan od dijelova cijelog procesa na kojem se možemo poskliznuti. I upravo zbog porasta inflacije eventualno može doći do odgode ovih rokova”, smatra Grčić.

A što će građani vidjeti na svojim platnim listama nakon uvođenja eura- prosječna neto plaća u Hrvatskoj danas je manja od 1000 eura, a minimalna plaća iznosi tek 500 eura – Očekuje li nas osjećaj značajnog zaostajanja u plaćama?

“Cijene nekih ključnih prehrambenih artikala više su nego u, primjerice, Francuskoj ili Njemačkoj, to je zaista frustrirajuće! Imamo itekako europske cijene, a nažalost male hrvatske plaće”, zaključuje.

Godišnja stopa inflacije u prosincu 5,5 posto – najviša od listopada 2008.