Grčki premijer Aleksis Cipras tvrdi da je zaslužan za izlazak Grčke iz financijske krize i nominiran je za Nobelovu nagradu za mir zbog rješavanja dugogodišnjeg spora s Makedonijom, no ipak ga vjerojatno očekuje poraz na prijevremenim izborima 7. srpnja.

Ankete prognoziraju sigurnu pobjedu konzervativnoj oporbenoj stranci Novoj demokraciji, koja je zadnjih tjedana u stabilnom vodstvu ispred Ciprasove ljevičarske Sirize od oko 9 postotnih bodova, što odgovara rezultatima izbora za Europski parlament 26. svibnja i lokalnih izbora 2. lipnja.

Poraz je prisilio Ciprasa da pomakne parlamentarne izbore ranije. Trebali su se održati najkasnije u listopadu.

Po zadnjim anketama, Nova demokracija i njezin vođa Kiriakos Micotakis dobit će 36 posto glasova, a Siriza 27.

Ako se prognoze u nedjelju ostvare, ND će imati većinu od 155 do 164 zastupnika od ukupno 300, ovisno o rezultatu drugih stranaka.

Tri manje stranke trebale bi prijeći prag od 3 posto i ući u parlament: KINAL lijevog centra, komunisti i krajnje desna Zlatna zora.

Zašto Grci okreću leđa vođi koji je, barem gledano izvana, riješio dvije goleme krize?

Upravo zbog toga: stroge mjere štednje nametnute trima međunarodnim programima spašavanja između 2010. i kolovoza prošle godine, od kojih je većina provedena tijekom Ciprasova mandata od 2015., bile su jako nepopularne i izazivale su česte prosvjede i štrajkove.

Nadalje, premda se Grčka napokon vratila na financijska tržišta na kojima se može ponovno zaduživati i gospodarstvo joj raste, velik dio prihoda godinama će joj odlaziti na otplatu dugova vjerovnicima.

“Cipras se, čini se, ne može umoriti ponavljajući uvijek isto… da je njegova vlada 2015. preuzela zemlju koja je bankrotirala”, komentirao je prošli tjedan Kathimerini. “Zaboravlja spomenuti da je grčki dug danas viši nego tada.”

Premijeru ne pomaže niti nominacija za Nobelovu nagradu za mir za sklapanje sporazuma koji je međunarodna zajednica pozdravila kao pozitivnu prekretnicu na eksplozivnom Balkanu, no koji je među Grcima nepopularan jednako kao i reforme.

Cipras je nominiran za nagradu zajedno s makedonskim kolegom Zoranom Zaevom s kojim se dogovorio da će se Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija (FYROM) zvati Sjeverna Makedonija čime su okončali 28-godišnji spor.

No čak 70 posto Grka smatra da je taj tzv. Prespanski sporazum izdaja.

Grci prisvajaju ime Makedonija i njegovo povijesno nasljeđe za svoju sjevernu pokrajinu.

Sporazum je zabio posljednji čavao u lijes Ciprasove popularnosti.

Micotakis s druge strane obećava “preporod” zemlji putem niza brzih reformi obrazovnog sustava, javne uprave i pravosuđa te promjena na tržištu rada kako bi se smanjila nezaposlenost koja je tijekom krize dosegla vrtoglave brojke.

U intervjuu za Kathimerini, rekao je da mu je cilj provesti “rebranding” zemlje do 2021., kada se obilježava 200 godina od uspostave moderne grčke republike.

Promjene će, obećava, koristiti modernom, stabilnom, izvozno i uslužno-orijentiranom dijelu grčkog gospodarstva koji je stasao u kriznim godinama te privući velike investicije.

Jednostavno rečeno, obećava da će ukloniti stare oligarhije koje upravljaju zemljom iza scene i nikome ne odgovaraju i podijeliti “veći kolač” ostalima, što je uostalom obećavao i Cipras, ali nije ostvario.