Zbog gustoće stanovništva i infrastrukture, gradovi su na prvoj liniji i izrazito su osjetljivi na eskalaciju šteta izazvanih klimatskim promjenama. Dok gradovi smještaju većinu svjetskog stanovništva i doprinose 80% bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), neprestano se suočavaju s problemima poput seoba s ruralnih područja u urbana, socijalne isključenosti, porasta razine mora te efekta urbanskog toplinskog otoka.

Globalno, učestalost i intenzitet klimatskih događaja, uključujući toplinske valove, tornada, suše, poplave i oluje, rastu diljem svijeta. Potencijalno propadanje ključne infrastrukture i poremećaji u opskrbi hranom i vodom izazivaju izrazitu zabrinutost. Projekcije sugeriraju da će do 2050. godine poplave, suše i obalna erozija gradovima svake godine nanijeti gotovo 200 milijardi dolara štete, stavljajući 800 milijuna ljudi u 570 gradova pod rizikom od rasta mora.

Učinci klimatskih promjena značajno se razlikuju među zemljama i regijama te su podložni mješavini prirodnih i ljudskih čimbenika. Međutim, mnogi nisu svjesni da kratkoročni događaji često imaju dubok i trenutačan utjecaj na dobrobit žena.

Iako su posljedice klimatskih promjena široke, nisu ravnomjerno raspoređene. Ranjivost na klimatske promjene pojačava neravnoteža povezana s rodom, rasom, ekonomskim statusom i drugim socijalno-ekonomskim faktorima.

Društvene posljedice takvih događaja oblikuju društvene strukture, organizaciju i lokaciju. Osim toga, ovi utjecaji su izraženiji u krhkim urbanim regijama, nerazmjerno pogađajući marginalizirane skupine, uključujući etničke manjine, raseljene osobe i žene.

TEA BLAŽEVIĆ: ‘Klimatske promjene izazvat će veći gospodarski poremećaj nego covid’

Rješavanje prilagodbe na klimatske promjene i poticanje otpornosti u urbanim okružjima zahtijeva napore na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, koji se protežu kroz različite vremenske okvire.

Ranjivost žena na klimatske promjene

Žene čine značajan dio onih koji žive u siromaštvu i igraju ključnu ulogu u proizvodnji hrane. Ipak, suočavaju se s izazovima, od nasilja nad ženama do nejednakog sudjelovanja u donošenju odluka, što ih čini osobito ranjivima na klimatske rizike. Procjene ukazuju da su mnoge od osoba raseljenih zbog klimatskih promjena žene, a njihovo lokalno znanje ih pozicionira kao vođe zajednice u borbi protiv klimatskih izazova.

U mnogim zajednicama, žene su glavni akteri tijekom prirodnih katastrofa. Predvode napore za smanjenje rizika od katastrofa i igraju ključnu ulogu u obnovi nakon katastrofe, brinući se o hitnim potrebama svojih obitelji i jačajući veze u zajednici.

Za jačanje otpornosti na klimatske promjene, ključno je aktivno sudjelovanje žena. Prema Ujedinjenim narodima, zajednice ostvaruju uspješnije strategije otpornosti kada žene sudjeluju u planiranju. Uključivanje žena u planiranje zajednice i odgovor na katastrofe jača otpornost zajednice na izazove klimatskih promjena.

U mnogim društvima, žene upravljaju kućanskim resursima i brinu se za članove obitelji. Klimatske promjene mogu povećati njihove odgovornosti, što dovodi do dužih putovanja u potrazi za resursima i većeg rizika.

Donositelji odluka moraju razumjeti kako ekstremni klimatski događaji utječu na žene kako bi implementirali mjere koje će zadovoljiti njihove jedinstvene potrebe. Uključivanje žena kao ključnih dionika u prilagodbi na klimatske promjene je imperativ, javlja UN.