Kvaliteta zraka u Zagrebu posljednjih je dana, prema podacima s mjernih stanica, vrlo loša. Ministri Europske unije službeno su prošlog mjeseca podržali strože ciljeve za smanjenje onečišćenja zraka od 2030. godine, u pokušaju bolje zaštite ljudi i okoliša. Jednom kad se sporazum počne primjenjivati, građani će moći dobiti odštetu ako im je zdravlje narušeno.

Osjetljive skupine odmah mogu osjetiti zdravstvene učinke pa trebaju izbjegavati aktivnosti na otvorenom dok će i zdrave osobe vjerojatno otežano disati i osjetiti iritaciju grla. Stoga se preporučuje ostanak u zatvorenom prostoru i odgoda aktivnosti na otvorenom

Sitne lebdeće čestice (PM2,5) svim stanovnicima Europe nanose najveću štetu. Prema podacima AccuWeathera, trenutačna kakvoća zraka u Zagrebu je nezdrava. Koncentracija tih PM 2,5 čestica u Zagrebu je – 52 µg/m³! Inače, službena godišnja granica je 25, preporuka Svjetske zdravstvene organizacija 5, Europski parlament je usvojio 10.

Onečišćenje zraka, objasnio je ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić, uzrokuje ljudska ruka. “To su prije svega promet, grijanje na mala kućna ložišta na kruta goriva. Lokalno to može biti i industrija ili prekogranično onečišćenje, koje je u Hrvatskoj u pojedinim dijelovima godine vrlo izraženo”, kazao je.

Sitne lebdeće čestice (PM2,5) stanovnicima Europe nanose najveću štetu

PM2,5 ili fine čestice su opasne jer su manje od 2,5 μm pa lakše i dublje mogu prodrijeti u organizam. One nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva (ispušni plinovi iz automobila, grijanje na drva ili ugljen i sl.), a sastoje se uglavnom od sulfata, nitrata, amonijaka, organskog i elementarnog ugljika, teških metala, poput olova, mangana, bakra, kadmija, cinka, nikla, vanadija i kroma). Njihov je promjer otprilike 3 posto promjera dlake kose, a kad njihova koncentracija poraste više od dopuštenih 25 μg/m3 u kalendarskoj godini i kad prodru duboko u pluća, mogu uzrokovati niz problema, od otežanog disanja do peckanja očiju.

ODGOVORNI ŠUTE U Zagrebu i nizu gradova zrak je očajne kvalitete. Zašto nema upozorenja za građane?

Te su čestice toliko malene da mogu ući u pluća, pa čak i krvotok, te uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme. Mješavina su krutih čestica i kapljica različitih veličina. Prašina i pelud mogu se vidjeti golim okom, ali čestice koje nastaju u procesima izgaranja manje su od 2,5 mikrometara (μm). To je veličina bakterije. Mikrometar (μm) je milijunti dio metra. Prosječni promjer ljudske vlasi iznosi oko 100 μm i otprilike je 30 puta veći od najveće sitne čestice (PM2,5).

Usvojen privremeni sporazum u EU, primjena odgođena

Europski parlament je u travnju ove godine s 381 glasom za, 225 protiv i 17 suzdržanih usvojio privremeni politički sporazum sa zemljama EU-a o novim mjerama za poboljšanje kvalitete zraka u EU kako on više ne bi bio štetan za zdravlje ljudi, prirodne ekosustave i biološku raznolikost.

No, primjena ovog sporazuma odgođena je do 2030. godine. Nova pravila postavljaju stroža ograničenja i ciljane vrijednosti za 2030. za onečišćivače s ozbiljnim utjecajem na ljudsko zdravlje, uključujući čestice (PM2,5, PM10), NO2 (dušikov dioksid) i SO2 (sumporov dioksid). Države članice mogu zatražiti da se rok do 2030. odgodi do deset godina, ako su ispunjeni posebni uvjeti.

NOVA PRAVILA EU-A Znate li što udišemo? Više od 300 tisuća smrtnih slučajeva godišnje zbog zagađenja

Građani će moći pokrenuti tužbe

Ako se krše nova nacionalna pravila, oni koji su pogođeni onečišćenjem zraka moći će pokrenuti pravne radnje, a građani mogu dobiti odštetu ako im je zdravlje narušeno. Više točaka za uzorkovanje kvalitete zraka također će biti postavljeno u gradovima, a trenutačno fragmentirani indeksi kvalitete zraka diljem EU-a postat će usporedivi, jasni i javno dostupni.

Za dva onečišćivača s najvećim dokumentiranim utjecajem na ljudsko zdravlje, PM2,5 i NO2, godišnje granične vrijednosti treba više nego prepoloviti s 25 µg/m³ na 10 µg/m³ i s 40 µg/m³ na 20 µg/m³ odnosno. Također će biti više točaka za uzorkovanje kvalitete zraka u gradovima. Standardi kvalitete zraka revidiraju se do 31. prosinca 2030. i najmanje svakih pet godina nakon toga, a češće ako to proizlazi iz novih znanstvenih otkrića, kao što su revidirane Smjernice o kvaliteti zraka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Zagađenje zraka i dalje je ekološki uzrok broj jedan rane smrti u EU, s oko 300.000 preuranjenih smrti godišnje (ovdje provjerite koliko je čist zrak u europskim gradovima). U listopadu 2022. Komisija je predložila reviziju pravila EU-a o kvaliteti zraka s ambicioznijim ciljevima za 2030. kako bi se postigao cilj nultog onečišćenja do 2050. u skladu s Akcijskim planom nultog onečišćenja.