Prošlih tjedan dana Selska cesta u Zagrebu dva puta je poplavljena zbog pucanja magistralne vodovodne cijevi. Zbog toga je nastala velika šteta na privatnim kućama, okolnim školama i institucijama i na vrlo prometnoj cesti koja je bila zatvorena nekoliko dana i na kojoj je morao biti obnovljen asfalt. O toj temi čuli su se brojni komentari političara i stručnjaka, no zaključak je jedan: odraz je to desetljetne nebrige uprave Zagreba o vodovodnoj mreži i infrastrukturi koja dolazi na naplatu novim gradskim vlastima.

Gradonačelnik Tomislav Tomašević koji je sa suradnicima odmah došao u Selsku i ispričao se građanima, koji mogu potraživati naknadu štete, prošlog tjedna sastao se s ministrom Tomislavom Ćorićem i razgovarao o ovom golemom problemu s kojim se glavni grad susreće, a susretat će se i u budućnosti jer se pucanje cijevi i kolaps sustava mogu očekivati. S Ministarstvom gospodarstva i regionalnog razvoja dogovoreno je da će iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost biti izdvojeno 55 milijuna kuna za sanaciju vodovoda, odnosno za 33 projekta koja su već dostavljena. Tomašević se obvezao i da će u kratkom roku pristupiti izradi dokumentacije za sanaciju vodovodne mreže i dodao kako će i dalje inzistirati na sudjelovanju Hrvatskih voda i Vlade u realizaciji tog megaprojekta.

Selska cesta u Zagrebu dva puta je poplavljena zbog pucanja magistralne vodovodne cijevi, a odraz je to desetljetne nebrige uprave Zagreba o vodovodnoj mreži i infrastrukturi koja dolazi na naplatu novoj vlasti. FOTO: Igor Kralj/PIXSELL

Situacija je apsurdna jer je pokojni Milan Bandić 2013. prodao 300 milijuna eura obveznica u Londonu kako bi s tim sredstvima navodno obnovio vodovodnu i plinsku mrežu i kanalizaciju. Radi se o 2,3 milijarde kuna koje dolaze na naplatu 2023., a svjedočimo da se godinama ništa nije napravilo. Na pitanje koliko je novca potrošeno za tu namjenu, Renato Petek, nezavisni zastupnik s liste SDP-a i kandidat za zamjenika gradonačelnika, kaže kako je još od Bandića tražio odgovor na to pitanje, ali ga nikada nije dobio:

“Oni su tih 300 milijuna eura upakirali u još 200 milijuna iz drugih izvora, pa su onda prikazivali što je ukupno odrađeno za taj novac. Ono što sam mogao iščitati iz dokumenata, s kolegama koji se u to razumiju, jest da je samo 5% od te svote potrošeno namjenski, na obnovu infrastrukture. Ostatak te svote potrošen je na bazen u Sveticama i u naselje Sopnica-Jelkovec jer je očito nekome bilo zanimljivo da se taj novac ‘sakrije’ u građevini. Zagrebački holding je nakon toga potpisao ugovor s Gradom Zagrebom da dugoročno Grad otkupljuje stanove, više od 2000 stanova. Tako da smo umjesto infrastrukture kojoj je bila nasušno potrebna obnova, dobili neke objekte koji nisu bili bitni za funkcioniranje grada, prema nekim drugim kriterijima.”

U tajnom izvješću Holdinga kojeg se prije nekoliko godina dokopao portal Index, navedeno je da je 127 milijuna eura potrošeno u dvije odvojene akcije spašavanja gradskog proračuna, za vrijeme Slobodana Ljubičića Kikaša koji je bio prvi direktor Holdinga. Renato Petek kaže da je vidio taj dokument, ali je te navode vrlo teško utvrditi. No ostaje činjenica da je taj novac dolazio kao plasman obveznica Holdinga, a Grad je naručivao od Holdinga različite građevinske zahvate jer je došao do ruba zaduženosti: “U takvoj situaciji Holding je odlično došao Gradu kako bi se pokrpale brojne financijske rupe u proračunu. Naravno, o tome bi se trebala provesti temeljita istraga, no činjenica jest da je novac potrošen i da se nova gradska vlast suočava s otplatom tog ogromnog duga koji dolazi na naplatu 2023.”

Gradonačelnik zagreba Tomislav Tomašević sastao se s ministrom Tomislavom Ćorićem, a dat će se 55 milijuna kuna za sanaciju vodovoda. FOTO: Marin Tironi/PIXSELL

S obzirom na posljednje događaje i stanje vodovodne mreže, vjerojatno možemo očekivati još pucanja cijevi na različitim mjestima u gradu, za koje će u očima javnosti biti odgovorna nova gradska vlast. Renato Petek o tome kaže:

“Doista, mogli bismo se početi navikavati na to da ćemo imati problema s vodovodom zbog neulaganja i neodržavanja, a on je u prosjeku star preko 100 godina, dok su cijevi u Selskoj, odnosno magistralni vodovod, stari 65 godina. Podsjetit ću da je pucalo i za vrijeme Bandića, kada se na Slavonskog aveniji otvorila ogromna rupa. Sada ćemo morati ispaštati zbog toga što bivši gradonačelnik nije volio ulagati u ono što se ne vidi, volio je graditi fontane, uređivati parkove, postavljati spomenike, jer su to građani i gosti prvo primijetili kada bi prolazili kroz grad.

Koga briga što je ispod zemlje i koliko je fontana napravljeno u podzemlju, na koliko tisuća mjesta pušta zagrebački vodovod koji ima gubitke od 52% prema izvješću Državne revizije koje je objavljeno prošli tjedan. Tih 52% vode koja je iscurila u tlo se nikada ne naplati, ali se potrošila energija da se ta voda crpi i pripremi za vodovod. U EU-u, na primjer, voda se plaća prema crpljenoj količini vode, što kod nas još nije slučaj. Mi imamo sreću da se naplaćuje još uvijek prema isporučenoj količini. No zato je, prema kalkulaciji koju smo napravili, gubitak vode od 52% zagrebačkog vodovoda izražen u novcu 250 milijuna kuna godišnje koji se potroše na energiju. Odnosno, sto tisuća eura dnevno. Da ne spominjem da još uvijek postoje rubni dijelovi grada u kojima u 21. stoljeću ne postoje vodovod i kanalizacija.”

Petek napominje kako zemlje Europske unije u prosjeku mijenjaju 2% cijevi godišnje kako bi se redovito održavao sustav.

“Nemam precizne podatke o tome koliko se i radi li se to uopće u Zagrebu, no mi ne možemo očekivati da će nas tri tisuće kilometara zagrebačkog vodovoda još dugo služiti u budućnosti, jer se u to desetljećima nije ulagalo. Nova gradska vlast mora se sada pobrinuti da to postane jedan od prioriteta njihova programa. No to se sigurno ne može riješiti preko noći jer stručnjaci kažu da, čak i kada bismo uspjeli osigurati novac, a radi se o ulaganju od više stotina milijuna eura, i počeli pripremati mehanizaciju i materijale, nama treba otprilike 15 godina samo da smanjimo gubitke od 35% u vodovodu. Europski prosjek je 25%.”

Upitan zašto nova gradska vlast koja je zatekla ovu situaciju, na koju je upozoravala dok je bila u opoziciji, nije jasnija u komunikaciji prema građanima i kako komentira činjenicu da Uprava Zagrebačkog holdinga tri mjeseca šuti, Petek odgovara da je to velika greška.

Rada Borić, potpredsjednica Nove ljevice i zastupnica zeleno-lijeve koalicije u gradskoj Skupštini. FOTO: Tomislav Čuveljak/NFOTO

“Ja sam ojađen zbog loše komunikacije ne samo Zagrebačkog holdinga, već i nove gradske uprave s građanima. Taj način nije dobar, a posljedice će biti svaljivanje krivice na Tomislava Tomaševića, čak i za stvari za koje sigurno nije kriv. Za obnovu vodovoda trebaju najmanje tri mandata i da je Bandić taj novac doista počeo trošiti 2013., kada su obveznice plasirane, do sada je taj proces mogao biti pri kraju. Ovako još nismo ni na početku. Zato smatram da je javno trebalo reći: problem je taj i taj, cijevi su u katastrofalnom stanju, neke su stare i preko sto godina, nisu nikada promijenjene. Nakon toga trebalo bi prezentirati projekciju ulaganja i objasniti što se želi postići i u kakvim etapama. Ljudi bi tada dobili precizne informacije i mogli bi ocijeniti tko je odgovoran za ono što nam se ovih dana događa, a događat će se i ubuduće. Jer i za 10 godina od danas za svako puknuće cijevi bit će odgovoran i dalje Bandić koji je uzeo novac i imao je puno godina da obnovi cijelu infrastrukturu. Ali nije. Cijev se treba promijeniti svakih 30 godina u magistralnom vodovodu, a većina njih nije promijenjena posljednjih 65.”

Na tezu da građane brine da nova gradska uprava nema ni ideju niti plan kako riješiti taj problem, Petek kaže nije dobio odgovor na to pitanje, niti je sudjelovao u razgovorima:

“Čini mi se da se do toga nije došlo. Kao što se nije došlo ni do kulturnih i sportskih ustanova, ZET-a, pa čak ni do Čistoće. To me rastužuje jer smatram da dosadašnji zaposlenici u upravljačkim strukturama, koji su tamo više od 10 godina, a zapošljavani su na različite načine, sigurno ne mogu biti dio rješenja. Oni samo zbog promjene vlasti neće drugačije djelovati jer osim što ne žele, možda i ne znaju. Tamo postoje stručnjaci na nižim razinama koji su davali prijedloge, ali oni na žalost nikada nisu bili uvažavani, od gospodarenja otpadom do vodoopskrbe i odvodnje.’’

Budući da je u Skupštinu ušao na listi SDP-a, postavlja se pitanje može li junior-partner u koaliciji izaći s inicijativom ili prijedlogom za rješavanje problema.

“U prvih 100 dana smo komunicirali teme u kojima se slažemo i zajednički ih podupiremo, koje su identične ili slične u našim programima. Postoje i razlike koje će partneri istaknuti. No čeka se da se izabere novo vodstvo zagrebačkog SDP-a i tek tada će se moći pristupiti određivanju prioriteta iz predizbornog programa u sljedeće tri i pol godine mandata, na čemu ću inzistirati da se ostvari. Svaki klub treba imati svoje inicijative, a imat će ih i SDP za rješenje komunalnih problema u Zagrebu. “

Renato Petek, nezavisni zastupnik u zagrebačkoj gradskoj skupštini s liste SDP-a. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Rada Borić, potpredsjednica Nove ljevice koja je prepustila mandat u Saboru Ivani Kekin i ostala zastupnica vladajuće koalicije u Skupštini, o toj temi kaže:

“Kao oporba u prošlom sazivu Skupštine upozoravali smo na gubitak do 50% pitke vode zbog zapuštenosti sustava, kao i na vodoopskrbnu i odvodnu infrastrukturu koja se sporadično obnavljala u slučajevima puknuća cijevi. Nova infrastruktura nije pratila nova i često preizgrađivana naselja i sada svjedočimo raspadu sustava izgrađenog još 60-ih godina prošlog stoljeća. Dok je gradonačelnik Bandić po onoj ‘izvana gladac, iznutra jadac’ gradio fontane, građani su plaćali preskupe račune za vodu, a pod gradom su prijetile dotrajale cijevi. Novu upravu čeka sustavno rješavanje vodoopskrbne mreže i razvoj komunalne infrastrukture. I to će joj biti prioritet.”

Pucanje vodovodnih cijevi i kolaps sustava u Zagrebu mogu se očekivati i u budućnosti. FOTO: Igor Kralj/PIXSELL