Osijek jedini od velikih hrvatskih gradova neće morati platiti poticajnu naknadu za 2021. godinu jer provodi mjere kojima se smanjuje udio miješanog komunalnog otpada u otpadu koji nastaje na području grada
Kompostiranje i recikliranje važni su postupci u gospodarenju otpadom, koje obuhvaća mjere prevencije nastanka i smanjivanja količine otpada. Stoga je Grad Osijek 2010. godine započeo s primjenom novog sustava sakupljanja komunalnog otpada, i to odvajanjem otpada na mjestu njegova nastanka, odnosno primarnom selekcijom otpada. Biootpad je vrijedna sirovina za proizvodnju kvalitetnog komposta te je stoga razvoj sustava primarne selekcije otpada u Gradu Osijeku u značajnoj mjeri usmjeren na odvajanje biootpada i njegovo upućivanje na obradu u kompostanu. S obzirom na visoki udio biootpada u sastavu miješanog komunalnog otpada, takvom obradom mogu se značajno smanjiti količine ostatnog otpada koje se odlažu na odlagalište Lončarica Velika.
Izgradnjom kompostane količine otpada s biološkim potencijalom dodatno su se smanjile, kako u Gradu Osijeku tako i šire, a kompostana je već sada svojim kapacitetom spremna preuzeti i obraditi biootpad i iz drugih regija.
Analiza sastava miješanog komunalnog otpada važna je za poznavanje sastava otpada kojim se gospodari kako bi se učinkovito mogao uspostaviti sustav sakupljanja otpada na način koji omogućuje najjednostavniji oblik selekcije otpada s korisnim svojstvima, kako bi se mogao reciklirati ili na neki drugi način iskoristiti prije konačnog zbrinjavanja. Za uspješnu implementaciju cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Gradu Osijeku 2013. godine napravljena je detaljna analiza sastava miješanog komunalnog otpada. U sastavu miješanog komunalnog otpada najviše je kuhinjskog biootpada (39 %), zatim papira (25 %), PET plastike i limenki (ambalaža – 16 %), stakla (6 %), opasnog otpada (1 %) te ostalog otpada (13 %).
Rezultati analize količina i sastava komunalnog otpada u Gradu Osijeku pokazuju da je udio biootpada u sastavu miješanog komunalnog otpada gotovo 40 %. Osim građana, znatne količine biootpada prikupi i RJ Zelenilo, koja održava 200 ha zelenih površina u Gradu Osijeku. Godišnja količina prikupljenog sirovog vegetacijskog otpada iznosi oko 7500 m3. Biootpad je vrijedna sirovina za proizvodnju kvalitetnog komposta te je stoga razvoj sustava primarne selekcije otpada u Gradu Osijeku u značajnoj mjeri usmjeren na odvajanje biootpada i njegovo upućivanje na obradu u kompostanu. S obzirom na visoki udio biootpada u sastavu miješanog komunalnog otpada, takvom obradom mogu se značajno smanjiti količine ostatnog otpada koje se odlažu na odlagalište Lončarica Velika.
Odvojeno sakupljanje biootpada u Gradu Osijeku započelo je 2011. godine aktivnostima vezanim uz prikupljanje biootpada od građana putem vreća za zeleni otpad koje su podijeljene korisnicima u individualnom stanovanju.
S obzirom na navedeni visoki udio biootpada u ukupnim količinama komunalnog otpada Grad Osijeka i važnost zbrinjavanja biootpada na održiv način, komunalna tvrtka Unikom je nabavila odgovarajuća specijalna vozila za pražnjenje posuda s biootpadom iz kolektivnog stanovanja i njihov odvoz te pristupila izgradnji vlastite kompostane, čime se ciklus gospodarenja biootpadom u cijelosti zaokružuje.
Zbrinjavanjem biootpada iz kućanstava i s javnih zelenih površina u konačnici se ostvaruje i prethodno naznačeno smanjenje količina komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalište Lončarica Velika.
U proljeće 2016. godine, kroz pilot-projekt u sklopu IPA projekta „REGION2SUSTAIN“, prekogranične suradnje Hrvatska-Mađarska, riješeno je pitanje sakupljanja biootpada u individualnom i kolektivnom stanovanju. Korisnicima u individualnom stanovanju koji su uključeni u ovaj pilot projekt, ponuđena je mogućnost samostalnog kompostiranja putem kompostera ili sakupljanje biootpada u vreće za zeleni otpad. Građanima koji su se odlučili za samostalno kompostiranje podijeljeni su komposteri u koje se odlaže biootpad iz vlastitoga kućanstva. Po završetku procesa kompostiranja dobiveni kompost može se primijeniti u vrtovima, cvijetnjacima itd. Biootpad koji građani odlažu u vreće za zeleni otpad odvozi se jednom tjedno prema dogovorenom rasporedu.
Korisnici u kolektivnom stanovanju koji su uključeni u projekt dobili su za svaki stan bio-posudu od 16 litara u koju prikupljaju svoj kuhinjski otpad. Prednost ovih posuda je u tome što ne zauzimaju puno mjesta, mogu se držati u kuhinji, a zbog korištenja smjese efektivnih mikroorganizama, koju su korisnici dobili uz svaku posudu, ne dolazi do stvaranja neugodnih mirisa. Kada se posuda napuni, prazni se u smeđu posudu za biootpad koja se nalazi u zajedničkoj prostoriji unutar svake zgrade. Smeđu posudu odvozi komunalno poduzeće dogovorenom vremenskom dinamikom (uglavnom jednom tjedno) na kompostanu.
U posude za biootpad mogu se odložiti: ostaci voća i povrća, ljuske jaja, talog kave, vrećice čaja te ostaci kruha i cvijeća. Za kompostiranje se ne smiju koristiti: ostaci mesa, ribe, kostiju, mlijeka i mliječnih proizvoda te ulja i masti, budući da privlače glodavce. Primjena ovog modela pokazala se uspješnom jer korisnici odvajaju biootpad na mjestu njegova nastanka, a količina miješanog komunalnog otpada, kako kod korisnika u individualnom stanovanju tako i kod korisnika u kolektivnom stanovanju, značajno se smanjila.
S obzirom na važnost zbrinjavanja biootpada na održiv način, komunalna tvrtka Unikom je nabavila odgovarajuća specijalna vozila za pražnjenje posuda s biootpadom iz kolektivnog stanovanja i njihov odvoz te pristupila izgradnji vlastite kompostane, čime se ciklus gospodarenja biootpadom u cijelosti zaokružuje.
Kompostana je locirana na parceli ukupne površine od 22.782m2. Završetkom izgradnje koristit će se za zbrinjavanje biorazgradivog otpada s područja Grada Osijeka, a s obzirom na projektirane kapacitete, u daljnjoj perspektivi bi vrlo brzo mogla dobiti i regionalni karakter.
Na kompostani se obavlja biološka obrada biorazgradivog otpada, razgradnjom organskog materijala uz djelovanje mikroorganizama, pri čemu nastaju ugljični-dioksid, voda, toplina te, kao krajnji produkt, kompost. Obrada navedenog otpada je aerobna u tzv. windrow hrpama. Biorazgradivi otpad koji je dovezen na kompostanu zaprima se na prostoru ulazno-izlazne zone, gdje se prilikom istresanja vizualno kontrolira te se ručno ili strojno izdvajaju uočeni smetajući materijali.
Nakon prikupljanja određene količine otpad se prevozi na mjesto pripreme za biološku obradu, koja se sastoji od miješanja „zelenog“ otpada (pokošena trava, svježe lišće) sa „smeđim“ otpadom (strukturni materijal – suho lišće, granje) te usitnjavanja, kako bi se postigao optimalan C/N odnos (odnos ugljika i dušika). Nakon obavljene pripreme masa se odvozi u zonu za biološku obradu, gdje se slaže u hrpe trapezoidnog oblika, visine 1,5 m i širine 3 m. Duljina hrpa je u cjelinama po 30-ak metara radi lakših transportnih manipulacija.
Komunalna tvrtka Unikom u 2020. godini u sklopu projekta TOGETHER WE STAND nabavila je odgovarajuće specijalne strojeve za obradu biootpada – prevrtač i sito – koji će značajno podići kapacitete rada kompostane i time ubrzati proces kompostiranja. Upotrebom tih strojeva skraćuje se ciklus obrade biootpada. Prevrtanjem kompostne hrpe prevrtačem ubrzava se proces razgradnje biootpada unutar kompostne hrpe, a prosijavanjem zrelog komposta sitom dobiva se kompost visoke kvalitete čime se ciklus gospodarenja biootpadom u cijelosti zaokružuje.
Modernom tehnologijom obrade biootpada na kompostani ukinut je statusa otpada za biootpad, te je time zaokuružen cijeli ciklus kuržnog gospodarenja otpadom od biootpad do prvoklasnog prirodnog organsko gnojiva – komposta koji je analiziran u suradnji sa Agrobiotehničkim fakultetom u Osijeku.
Posebno važnu ulogu u uspješnom odvojenom sakupljanju biootpada imaju stalna edukacija i informiranje građana o značaju takvog postupanja, čemu je Grad Osijek posvetio posebnu pozornost kontinuirano provodeći navedene aktivnosti. Edukacija se provodi sustavno i ciljano za korisnike u individualnom i kolektivnom stanovanju, što značajno doprinositi povećanju odvojeno prikupljene količine biootpada, ali i podizanju ekološke svijesti građana Osijeka.
Primjena razvijenog sustava gospodarenja biootpadom u Gradu Osijeku pokazala se uspješnom jer korisnici odvajaju biootpad na mjestu njegova nastanka, a količina miješanog komunalnog otpada, kako kod korisnika u individualnom stanovanju tako i kod korisnika u kolektivnom stanovanju, značajno se smanjila.
Preusmjeravanjem biootpada s odlagališta na kompostanu dolazi do smanjenje količine miješanog komunalnog otpada na odlagalištu Lončarica Velika.
Količine biootpada koje se obrađuju u kompostani rastu iz godine u godinu, a s obzirom na projektirane kapacitete kompostane, u perspektivi bi vrlo brzo mogla dobiti i regionalni karakter te zaprimati biootpad od drugih komunalnih tvrtki, poslovnih subjekata i građana.
U 2022. godini u gradu Osijeku započela je podjela 31.600 žutih i smeđih spremnika za odvojeno prikupljanje plastike i biootpada u kućanstvima individualnog i kolektivnog stanovanja. Riječ je o ulaganju vrijednom gotovo osam milijuna kuna, od čega Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurava 85 posto sredstava iz fondova EU-a, dok je 15 posto investicija Grada.
S novih 15.500 žutih posuda za plastiku te 16.100 smeđih posuda za biootpad, Grad Osijek u cijelosti zatvara sustav u kojem se otpad odvaja na mjestu svog nastanka. Grad Osijek jedini od velikih hrvatskih gradova neće morati platiti poticajnu naknadu za 2021. godinu jer provodi mjere kojima se smanjuje udio miješanog komunalnog otpada u komunalnom otpadu koji nastaje na području Grada Osijeka, što je rezultat ostvaren izgradnjom infrastrukture te povećanja svijesti i informiranosti građana.
Komentari