Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika, sa suradnicima je nedavno predstavio Urbanistički plan uređenja Vlaška – Šubićeva – Martićeva – Derenčinova, poznatiji kao Blok Badel, gdje bi se uskoro mogle početi graditi dvije deseterokatnice, dječji vrtić, park i drugi stambeni i poslovni objekti

Nedavno je Zavod za prostorno planiranje Zagreba izradio Urbanistički plan uređenja (UPU) Vlaška – Šubićeva – Martićeva – Derenčinova, dijela Zagreba poznatog po nazivu Blok Badel. Radi se o rubnom bloku Gradske četvrti Donji Grad, u blizini Kvaternikova trga koji je omeđen Vlaškom, Šubićevom, Martićevom i Derenčinovom ulicom.

UPU je trenutno u fazi javne rasprave, a na jednom od javnih izlaganja prisustvovao je i novinar Zagreb Newsa. Spomenuto izlaganje održano je nedavno u prostoru Mjesnog odbora Matko Laginja. Prijedlog projekta su predstavili Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika, Nikša Božić, direktor Zavoda za prostorno planiranje Zagreba, Ana Pavičić – Kaselj, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje te Nataša Aralica, voditeljica projekta iz Zavoda za prostorno planiranje.

“Projekt uređenja Bloka traje već duže od deset godina, a započeo je međunarodnim javnim natječajem na kojem je pobjedu odnio rad jednog arhitektonskog studija iz Portugala. Taj je rad prijedlogom UPU-a donekle modificiran. Više su uzeti u obzir javni interesi, smanjen je koeficijent izgrađenosti, u projekt su dodani javno dostupna unutrašnjost, dječji vrtić i zelenilo. Čitav prostor je rahliji”, rekao je na uvodu Korlaet koji je po struci arhitekt.

Nataša Aralica objasnila je kako je projekt zamišljen: “Površina cijelog bloka iznosi oko 3 ha, a površina užeg područja zahvata odnosno obuhvata provedenog gradskog projekta, iznosi oko 2 ha. Unutar obuhvata izrade UPU-a nalaze se pojedinačne građevine s obilježjima kulturnog dobra. Kao posebno vrijedne ističu se građevine: Upravna zgrada (Vlaška ulica 116), Zgrada tvornice pjenice (destilerija) u centralnom dijelu unutrašnjosti bloka, Zgrada rafinerije i pecare žeste, kasnije dio tvornice Gorica (Ulica P. Šubića 55) te Zgrada skladišta (južno od Upravne zgrade)”.

Objasnila je kako je prostor Bloka Badel atipična prostorna jedinica oblikovana izvan karakterističnih urbanističko-arhitektonskih odrednica područja i njegove matrice. To je jedini blok, dodala je, u ovom dijelu grada koji nije dovršen, koji nema jasno određenu urbanu strukturu i namjenu i unutar kojega se mogu iščitati svi slojevi, od njegova nastanka koncem 19. stoljeća do danas.

Rekla je i da je predloženo da se blok podijeli na pet čestica raznih sadržaja, da se te čestice uređuju u fazama. Ideja je da Grad ponudi ili proda pravo građenja privatnim investitorima, ali i da će se za svaku česticu trebati raspisati arhitektonski natječaj za oblikovanje, izgled zgrada.

Opisala je i kako je zamišljen sadržaj bloka: “Zgrade na Vlaškoj ulici ostat će nepromijenjene. Od Derenčinove ulice prvi objekt je stambeni s poslovnim prizemljem, visina objekta je prizemlje plus pet etaža i pretežno je stambene namjene. Takav je i objekt na uglu Derenčinove i Martićeve ulice. Potom je u Martićevoj ulici, preko puta Inine zgrade, predviđen uvučeni poslovni objekt od deset katova i prizemlje. Zatim po obodu bloka ide građevina na uglu Martićeve i Šubićeve ulice koja će imati poslovnu namjenu – urede, trgovine i turističku namjenu. Uz zgradu bivše Gorice u stražnjem dijelu moguće je graditi prizemlje plus deset etaža, odnosno hotel. Potom, zadnja u bloku, u Šubićevoj ulici još je jedna pretežno stambena zgrada s vrtićem u dvorišnom dijelu. Unutar samog bloka nekadašnja zgrada pjenice planira se obnoviti za kulturno-umjetnički sadržaj, ondje će biti i prizemni aneks za prateće sadržaje. Ostalo su javne, pretežito zelene površine, a veličina slobodnog prostora unutar bloka je 5000 četvornih metara, što odgovara veličini Britanskog trga u Zagrebu”.

Pored toga, istaknula je kako će se unutrašnjosti bloka, u kojem bi se trebao naći i park s visokim raslinjem, moći pristupiti kroz visoke i široke prolaze iz Derenčinove, Martićeve i Šubićeve ulice. Objekti u bloku bi otprilike trebali biti 20 posto stambene, isto toliko javne i oko 60 posto poslovne namjene. U konačnici bi u bloku živjelo oko 1000 novih stanovnika.

Na javnom predstavljanju interes građana je bio velik, u prepunoj dvorani Mjesnog odbora mnogi su je javljali i iznosili prijedloge i kritike na UPU. Najviše zamjerki na plan je bio što bi stanari tog dijela grada mogli izgubiti stotinjak parkirnih mjesta na parkiralištu preko puta Ine u Martićevoj ako se ne izgrade javne garaže. Isto tako moglo se čuti negodovanje zbog neplaniranja izgradnje sportskih objekata jer, kako je jedan od građana rekao, djeca u tom dijelu grada treniraju razne sportove u podrumima kuća. Mogle su se čuti i primjedbe zbog izgradnje dviju deseterokatnica. Neki su podsjetili kako je već sada veliki broj poslovnih prostora u obližnjoj zgradi na tržnici Kvatrić potpuno neiskorišten. Veći dio okupljenih građana podržao je prijedlog da se cijeli projekt zaustavi, da se pričeka izglasavanje novog GUP-a te da se rješenju bloka pristupi ispočetka.

No bilo je onih koji su odobravali projekt. Među njima je bio i Saša Begović, poznati zagrebački arhitekt koji je ujedno i stanar u tom dijelu grada.

Iz Zavoda za prostorno uređenje su rekli kako su sve primjedbe građana unesene u zapisnik te da će ih analizirati.

Luka Korlaet je poručio kako se radi o velikom i neiskorištenom prostoru, mrtvom kapitalu grada. “Grad ga mora oživjeti i kapitalizirati njegovu vrijednost. Moramo nešto uprihoditi, s obzirom na to da je Zagreb u teškoj financijskoj situaciji. Grad se mora ekonomski odgovorno ponašati i nema novca da sam uredi taj dio. Novost u ovom bloku je što će unutrašnjost biti javna, svima dostupna. Tako će 25 posto ukupnih stambenih kvadrata biti namijenjeno javnom najmu, što znači da će ih Grad iznajmljivati po povoljnijim cijenama nego na tržištu”, rekao je Korlaet.

Pored toga, najavio je namjeru Grada da osnuje ustanovu koja će upravljati kulturnim, sportskim i drugim programima koji bi se trebali odvijati u zgradi tvornice pjenice.