Grad Dugo Selo nova je meka investitora. Upita za poslovne kvadrate zemljišta toliko je da jedan od najbrže rastućih gradova zagrebačkog prstena užurbano gradi svoju novu poduzetničku zonu. Još donedavno je Dugo Selo bilo samo zapuštena općina koju su Zagrepčani slabo poznavali i rijetko posjećivali. Uglavnom se dolazilo na Martin Breg na svadbe. Došli bi navečer, otišli u zoru s glavoboljom.

Danas je Dugo Selo sinonim „grada poželjnog za život“, ali i ulaganja. Cijene kvadrata, bilo stambenih ili poslovnih, vrtoglavo rastu, prijete da će se izjednačiti s onim zagrebačkim i na brzinu se pokušava uhvatiti svoj dio kolača. Tako je Črnovčak, gdje niče nova poslovna zona, i prije provedenog natječaja za izgradnju priključnih cesta postao meta kompanija za njihove nove poslovne hale i svih 100.000 kvadrata u vlasništvu Grada je rasprodano.

Idealna lokacija

Lokacija za industrijsku, proizvodnu, zanatsku i skladišnu zonu je idealna. Neposredno uz željeznički kolodvor, na raskrižju dvaju međunarodnih željezničkih pravaca, Ljubljana-Zagreb-Vinkovci-Beograd i Ljubljana-Zagreb-Koprivnica-Budimpešta. Do autoceste A3, Bregana-Zagreb-Lipovac, svega su četiri kilometra. Danas je u Hrvatskoj, sa skromnim razvojem željeznice i još uvijek manjkom autocesta, teško pronaći takve pogodnosti.

Rijetki koji ih imaju odavno su popunjeni i zona poput Črnovčaka, sa svim prometnim pogodnostima, gotovo je raritetna pa ne čudi što je ekspresno rasprodana. Istovremeno, Grad Dugo Selo – kojemu je i samom u interesu dovesti kompanije jer s njima dolaze i radnici, a s radnicima i bolja demografska slika – nije pohlepan. U značajnom omjeru oslobađa ih komunalne naknade, doprinosa i vodne naknade.

Koliko će uštedjeti, ovisi o njihovoj namjeni i veličini – primjerice, komunalni doprinos za proizvodne hale raspona je od 20 posto uštede za prostore do 1000, a do čak 50 posto za kompanije na više od 5000 četvornih metara. I komunalna naknada je jeftinija, štoviše, novaci u poslovanju prve je godine uopće ne moraju platiti.

“Želite li dobiti kvalitetu, morate u nju i uložiti. Recimo, izgradnja prometnice u novoj zoni koštala je gotovo 200.000 eura, ali to nije trošak nego ulaganje. Gradnja je u ekspanziji pa je građevinska industrija zasad noseća u privatnom poduzetništvu. Još će neko vrijeme tako i ostati jer ima tu još puno posla, iako neću biti neskroman kažem li da smo u samo desetak godina preobrazili Dugo Selo”, kaže gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian.

Kako bi na svim poslovnim poljima parirao i znatno većim gradovima, uz poslovnu zonu za uglavnom već etablirane kompanije, Dugo Selo gradi i svoj prvi poduzetnički inkubator, koji će se prvenstveno usredotočiti na poticanje i razvoj gradskog poduzetništva s nizom mogućnosti – od besplatnog savjetovanja i pripreme europskih projekata, preko izrade poslovnih planova i studija izvodljivosti do knjigovodstvenih usluga. I opet, s posebnim beneficijama za one koji tek kreću u svijet poduzetništva.

Pa je tako prva godina korištenja kompletno opremljenog tehnologijsko-inovacijskog centra za razvoj gospodarstva i poduzetništva besplatna, s godinama će rasti i tek u četvrtoj godini korištenja inkubatora doseći će tržišnu cijenu. “Grad će, dok sam ja tu, uvijek rado financirati one koji su to zaslužili, imaju dobre programe i služe građanima. To je moja mantra”, ističe Nenad Panian.

„Siguran sam“

Paralelno s privlačenjem velikih investitora, Grad Dugo Selo bit će cijelo vrijeme na raspolaganju malim poduzetnicima kako bi poduzetnička misija i zaživjela. Jasno, europski fondovi značajna su, gotovo ključna karika za poticaj lokalnog razvoja i poduzetništva, a grad koji velikim koracima grabi k jednom od najuspješnijih u Hrvatskoj, gdje je u deset godina više nego udvostručen broj stanovnika, zna kako iz njih povući novac.

Gradski proračun je sa šest milijuna eura od prije nekoliko godina, danas četiri puta veći, gradi se na sve strane pritom strogo pazeći da se ne naruši vizura grada i da Dugo Selo, sa svim sadržajima i servisima po koje se ne mora skroz do obližnjeg Zagreba, i dalje ostane grad ugodan za život.

To košta, ali na infrastrukturi se ne štedi. Samo za nove nogostupe potrošeno je četiri milijuna kuna, vrtić je dobio školsku dvoranu, škole su energetski obnovljene. Gradi se i novi željeznički kolodvor, još malo i cijeli će grad dobiti kanalizaciju, samo za ceste koje spajaju naselja potrošeno je 1,3 milijuna eura, za biciklističke i pješačke staze gotovo 4 milijuna eura. Zaobilaznica je trenutno prioritet, ali to je projekt pod županijskom ingerencijom.

S poslovnom zonom zaobilaznica je nužna kao i sustav nadvožnjaka vrijedan stotine milijuna eura.

“Uopće me ne treba pitati jesam li uvjeren da će sve to i biti izgrađeno. Siguran sam. Isto kao što sam bio siguran da će zapušteni grad, poznat tek po Martin Bregu i svadbama, postati poslovni centar, ali i mjesto za ugodno stanovanje. Volja i rad čine čuda, tada dolaze i investitori koji donose novac”, jednostavno zvuči gradonačelnikova logika. Ono što je važno, pokazala se uspješnom i bez velikih riječi.

Veliki i mali

Dok se gradi zona za velike kompanije, Grad ne zaboravlja ni na obrtnike. Prošloga tjedna u Dugom Selu je održan Sedmi obrtnički forum Zagrebačke županije, na kojemu je grad istaknut kao grad obrtnika. Takva fuzija velikog poduzetništva i malih obrtnika, smatra gradonačelnik Panian, dodatni je segment koji izdvaja Dugo Selo od drugih hrvatskih gradova.

Svjedočimo kako u Hrvatskoj poduzetničke zone i otvaranje velikih kompanija idu nauštrb obrtništva, osobito u manjim gradovima, ali Dugo Selo uspješno se odupire tom trendu. Kako bi dodatno pomogao da se obrti održe, Grad će redovito prezentirati dostupne natječaje i pomagati obrtnicima prilikom prijave na EU-ove natječaje.

Grad Dugo Selo

Novost je stavljanje naglaska na suvremene metode proizvodnje hrane, a Nenad Panian u tom smislu najavljuje osposobljavanje gradske poljoprivredne zone:

“Od Grada Dugog Sela želimo napraviti prostor kakve imaju Nizozemska, Izrael, Italija i Turska u smislu visokotehnološke proizvodnje hrane. To ne znači GMO, već cjelogodišnju proizvodnju hrane koja je potrebna građanima Dugog Sela, ali i Županiji i Hrvatskoj. Već se sad očekuju nevjerojatne suše pa nećemo sve raspoloživo zemljište ponuditi proizvodnim kompanijama iako one donose novac, nego ćemo značajan dio ostaviti za poljoprivrednu zonu. Tu ćemo, pak, uz pomoć pametnih i stručnih ljudi razviti stakleničko-plasteničku proizvodnju hrane, Jasno, koristeći hidroponiku i sve dostupne tehnološke mogućnosti.”

Sve je više Zagrepčana koji prodaju stanove u hrvatskoj metropoli, a s obzirom na to da je svježi zrak postao privilegija, njihova logika je jasna. Iz Dugog Sela do Zagreba ne trebaju automobilom, dovoljno je sjesti u brzi niskopodni vlak i za 27 minuta su tamo. Pa iako su kvadrati sada bitno skuplji nego prije, velika ušteda na gorivu i više nego pokriva tu razliku.