Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u nedjelju u intervjuu za Radio-televiziju Srbije (RTS) da njezin sutrašnji radni sastanak sa srbijanskim premijerom Aleksandrom Vučićem i potpisivanje izjave o unaprjeđenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja neće biti “još jedan protokolaran susret” niti je cilj “da se to samo zabilježi na papiru”.

“Na kraju, sastanak s Vučićem u ponedjeljak nije potakla međunarodna zajednica, već je motiviran obostranom željom da se načine konkretni koraci u približavanju dviju država”, poručila je predsjednica Hrvatske, naglasivši kako i ona Vučić žele da njihov sutrašnji susret “bude povijesni” jer se već neko vrijeme priprema i o tome se razgovara.
I predsjednik vlade Srbije Aleksandar Vučić, govoreći večeras u odvojenom intervjuu za HRT, istaknuo je uvjerenje da će sutrašnji sporazum s hrvatskom predsjednicom biti povijesni, te da će “biti temelj za rješavanje svih spornih pitanja između Srbije i Hrvatske”.
Vučić je, uoči potpisivanja deklaracije o unaprijeđenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja Srbije i Hrvatske, rekao da obje zemlje imaju zajednički interes – dugoročni mir i stabilnost, ali da bi i Srbi i Hrvati trebali više razgovarati i pokazati veće uzajamno poštovanje.
“Trebali bi češće ući, Hrvati u srpske cipele, a Srbi u hrvatske cipele. Čini mi se da bismo se bolje razumjeli”, rekao je Vučić.
Grabar-Kitarović je, govoreći o polazištima dviju strana u svezi granice na Dunavu, naglasila da prvo zajedno trebaju sjesti međudržavne komisije “i vidjeti koje su razlike i može li se postići kompromis”.
Ako se rješenje ne nađe bilateralnim razgovorima, hrvatska predsjednica kaže kako “neće biti problem ako se u budućnosti bude moralo pristupiti međunarodnim pravosudnim institucijama”.
Međunarodnu arbitražu je, kao konačnu mogućnost za rješavanje graničnog spora izostanu li bilateralna rješenja, naglasio u intervjuu za HRT i srbijanski premijer.
Problem potrage za nestalim osobama hrvatska je predsjednica ocijenila kao ”humanitarno pitanje”, naglasivši da obitelji nestalih zaslužuju saznati sudbinu svojih najbližih, ali i da “države mogu zatvoriti to bolno pitanje i okrenuti se budućnosti”.
Srbijanski premijer ustvrdio je da dvije države traže približno isti broj nestalih, objasnivši kako se na popisu Hrvatske nalazi i oko 400 nestalih Srba, državljana Hrvatske.
“Srbija traga za nijansu više nestalih Srba, ali – vrijeme je da to konačno riješimo”, rekao je Vučić.
Tumačeći prava i položaj srpske manjine u Hrvatskoj, Grabar-Kitarović je odbacila tvrdnje kako nije puno učinjeno za manjine, te naglasila da srpska zajednica “ima zajamčena tri zastupnika u Hrvatskom saboru, bez obzira na osvojene glasove”, te da postoje vijeća nacionalnih manjina, a predstavnici Srba imaju i mjesta zamjenika župana.
“Pitanja struje, životnog standarda, pitanja posla, održivog razvoja – to su pitanja koja muče i većinski hrvatski narod i sve ostale manjine i sve građane Hrvatske”, navela je Grabar Kitarović.
S druge strane, Vučić je rekao da nije zadovoljan povratkom izbjeglih Srba u Hrvatsku, ali da o svim pitanjima treba razgovarati otvoreno, ali je problem “emocionalna razina”.
“Kad dođemo do emocionalne razne, nikada se nećemo suglasiti. Kad pričamo o Oluji, 99 posto Hrvata će to tretirati kao herojski pothvat i slavit će, a 99,99 posto Srba su najtužniji tog dana zbog progona i napuštanja ognjišta tolikog broja ljudi”, rekao je Vučić.
Hrvatska predsjednica uvjerena je da će rješavanje otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske utjecati i na gospodarske odnose, jer je “Srbija za Hrvatsku iznimno važna kao trgovinski partner”.
Ona je pozvala Srbe na ljetovanje i zimovanje, istaknuvši da su “srpski turisti dobrodošli u Hrvatsku”.
Vučić je, govoreći o ekonomskoj suradnji, rekao kako je “činjenica da Hrvati iz različitih razloga teže podnose srpsko prisustvo, nego što Srbi podnose hrvatsko prisustvo” u gospodarstvu, ali je zadovoljan činjenicom da Srbija ima dosta investitora iz Hrvatske i da su najveći trgovinski lanci iz te zemlje, te da je “Hrvatska jedan od najznačajnijih vanjsko-trgovinskih partnera” Srbije.
“Tu suradnju možemo uvećavati u budućnosti – u turizmu, uslugama i mnogo čemu drugom, ali za to je potrebna drugačija politika i drugačije emocije”, ocijenio je Vučić, istaknuvši da je i bolja ekonomska suradnja upravo jedan od ciljeva deklaracije koju će u ponedjeljak potpisati s hrvatskom predsjednicom.
Na pitanje smeta li mu ulazak Crne Gore u NATO, Vučićev je odgovor bio niječan, uz isticanje da Srbija poštuje sve druge države, kao što traži da drugi poštuju njezinu nezavisnost i suverenitet.
Vučić je, odgovarajući na konstataciju da Srbija ima dobre odnose s Rusijom, rekao da ih Beograd ima i s Rusijom i s Kinom, kao i sa svim europskim državama.
“Vjerujem da će i s Hrvatskom biti mnogo bolje”, rekao je Vučić.
Hrvatska predsjednica izrazila je uvjerenje da “neće ostati usamljena” u Hrvatskoj u svojoj spremnosti za rješavanje otvorenih pitanja sa Srbijom i da vidi na svakoj strani političkog spektra “spremnost da se pomaknemo u rješavanju problema”.
Niječući da je Hrvatska blokirala Srbiju u otvaranju pregovaračkog poglavlja 23, Grabar-Kitarović je ponovila da “Hrvatska ne namjerava blokirati Srbiju na putu ka EU-u” već da se radi o uvjetima i kriterijima za članstvo.
“Po meni, a i po onome što čujem iz vlade Hrvatske, nije riječ o blokadi”, rekla je ona, istaknuvši kako će Hrvatska “inzistirati da Srbija ispuni sve kriterije za članstvo u EU”.
“Držim da paralelno uz proces pristupanja Srbije EU-u, možemo rješavati naša bilateralna pitanja”, rekla je Grabar Kitarović.
Na pitanje o otvaranju poglavlja 23 u pregovorima Srbije s EU-om, te o spornoj općoj nadležnosti za ratne zločine, što je bio jedan od uvjeta Hrvatske Srbiji,  Vučić je rekao kako “misli da je važno da se poglavlje otvori”, ali će “i ako ne bude, Srbija nastaviti graditi dobre bilateralne odnose s Hrvatskom”.
Upitan postoji li visoka razina suglasnosti u Srbiji za ulazak u EU, Vučić je ukazao kako postoji “veći konsenzus među političarima, jer bolje znaju šta nam je potrebno, nego što taj konsenzus postoji u narodu”, ali je rekao kako i dalje misli da je većina građana Srbije za ulazak u EU.
Govoreći o kanoniziranju kardinala Alojzija Stepinca, koje Srbija i Srpska pravoslavna crkva osporavaju, hrvatska je predsjednica ustvrdila da to “ne predstavlja revitaliziranje ustaškog režima niti je upereno protiv srpskog naroda”.
Za Stepinca je rekla kako je “stradao od komunističkog režima jer se nije htio odreći svoje vjere”, te da je “blaženi kardinal simbol zaštite hrvatskog naroda od komunizma” i simbol stradanja pod komunističkim režimom, dok u “argumentaciji njegove kanonizacije stoji element mučeništva, tolerancije i pomaganja drugima”, jer je, među ostalim, spašavao i Židove i Srbe tijekom Drugog svjetskog rata.
Ona je objasnila da izložbu u Europskom parlamentu u Bruxellesu posvećenu Stepincu “nije organizirala hrvatska država”, već jedna hrvatska eurozastupnica.
Odgovarajući na pitanje o svojoj naklonosti glazbi Marka Perkovića Thompsona, Grabar-Kitarović je objasnila kako “slušajući Thompsona ne znači da odobravam bilo koje pozdrave – Za dom spremni i druge”.
“Ono što ću uvijek isticati je zdravo domoljublje, a nikako ugrožavati druge”, rekla je Grabar-Kitarović u intervjuu za Radio-televiziju Srbije.

Grabar-Kitarović i Vučić će se sastati u ponedjeljak u Dalju u Hrvatskoj, a potom posjetiti Tavankut i Suboticu u Srbiji, gdje će potpisati Deklaraciju o unaprjeđenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske koja će uključiti obostranu zaštitu prava manjina, želju da se riješe granični sporovi, pitanje nestalih i sukcesije, a iz ureda predsjednice ističe se da će to biti izraz želje obje strane da se krene naprijed u odnosima dviju zemalja.
Oba intervjua RTS i HRT emitirali su večeras iza Dnevnika.