Na Danu otvorenih vrata za iseljenike i hrvatske manjinske zajednice u petak se na Pantovčaku okupilo oko 600 iseljenika iz 36 država svijeta, a predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je važnost povezivanja iseljenika s domovinom i stvaranja uvjeta za njihov povratak te punu integraciju u hrvatsko društvo.

“Moramo svim iseljenicima koji to mogu i žele omogućiti povezanost s domovinom, stvarati uvjete povratka i pune integracije u hrvatsko društvo. Tim ciljevima se hrvatske političke, znanstvene, kulturne i druge ustanove moraju dinamično prilagođavati, a posebice se u taj proces mnogo dinamičnije mora uključiti naša diplomatska mreža”, kazala je Grabar-Kitarović u prigodnom govoru.

U tom je kontekstu ukazala na potrebu  uklanjanja birokratskih zapreka koje iseljenicima otežavaju stjecanje državljanstva i dobivanje isprava, rješavanje imovinskih pitanja, ulaganja, pokretanja posla te povratak i punu integraciju. Isto tako, istaknula je potrebu uspostave što boljih zrakoplovnih veza s državama i gradovima u kojima živi veći broj Hrvata.

Posebice važnim naglasila je i uspostavljanje veza s potomcima Hrvata koji su se iselili prije više desetljeća, osobito s mladima i ljudima srednje dobi, te omogućavanje njihovih posjeta Hrvatskoj kroz programe školovanja, studija i učenja hrvatskoga jezika, ali i  poslovne programe. Nužnim drži i poticanje osnivanja i rada društava i zaklada za učenje hrvatskoga jezika i kulture u zemljama gdje su Hrvati manjinske zajednice.

Moramo shvatiti da nam je za opstanak važan svaki naš čovjek

“Moramo napokon shvatiti da nam je za narodni i državni opstanak važan svaki naš čovjek i tomu treba sve podrediti. Ujedno, isto tako, moramo sve učiniti da Hrvati opstanu i ostanu u Bosni i Hercegovini kao ravnopravni dionik njezina razvoja i europske razvojne perspektive”, kazala je Grabar-Kitarović i istaknula da tom segmentu državne politike treba, zajedno s demografskom obnovom, dati najviši prioritet. Ističući pomoć i ulogu iseljenika tijekom Domovinskog rata i dugu povijest iseljevanja Hrvata, kazala je kako činjenica da je “cijela jedna Hrvatska u svijetu”, iako bolna, predstavlja izazov i poticaj državnoj politici, akademskoj zajednici i hrvatskom društvu da se taj veliki potencijal stavi u funkciju dobrobiti Hrvatske.

“Iako radosna i ponosna zbog ovoga susreta s vama, danas sam pomalo i sjetna jer ovaj događaj ujedno govori o bolnoj sudbini mnogih Hrvata koji su stoljećima životnu sigurnost, sreću, uspjeh, a sve donedavno i slobodu morali tražiti izvan domovine”, rekla je Grabar-Kitarović. Dodala je kako nema ništa prirodnije od toga da Hrvatska, uz Bosnu i Hercegovinu, kao matična država hrvatskoga naroda, izgradnji odnosa sa svojim iseljeništvom povjeri najveću političku važnost.

Pohvalila je golem napor što su ga Hrvati diljem svijeta čine kako bi sačuvali nacionalni identitet i povezanost s domovinom kroz znanstvene ustanove, razne folklorne i kulturne udruge i zajednice te zaklade, časopise i novine, ali i ulogu Katoličke crkve koja je osnivala župe u svim većim zajednicama Hrvata.

Nakon obraćanje predsjednice uslijedio je prigodan kulturno umjetnički program, u kojem su sudjelovali predstavnici iseljene Hrvatske i hrvatskih manjinskih zajednica, a predsjednica Republike dodijelila je i diplome studentima Ljetne škole hrvatskog jezika Sveučilišta u Zagrebu.