Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović poručila je u utorak da bi nova energetska strategija morala doprinijeti energetskom razvoju Hrvatske, prije svega smanjenjem ovisnosti o uvozu energije i zaustavljanjem pada domaće proizvodnje, razvojem alternativnih dobavnih pravaca energije i većom energetskom učinkovitošću.

Otvarajući konferenciju Jutarnjeg lista “Ususret novoj energetskoj strategiji”, istaknula je da su domaći energetski potencijali nacionalni interes i ono što moramo imati da bismo mogli istinski upravljati vlastitim razvojem.

Naglasila je pritom da moramo intenzivnije koristiti poziciju zemlje, kako bismo postigli cilj naše energetske politike, a to su konkurentna i dostupna energija i sigurna opskrba.

Predsjednica RH napominje da, iako je upravljanje energetskim izvorima i opskrbom bitan uvjet suverenosti svake države, se tom aspektu suverenosti posvećivalo premalo pažnje.

“Nedostatak ozbiljnijih investicija u energetici od osamostaljenja Hrvatske ima vrlo negativan utjecaj na neke ključne ekonomske i razvojne parametre. Svi znamo i nije potrebno ponavljati da je pitanje energetskog razvoja ujedno i pitanje razvoja cijeloga gospodarstva, samim time i društvenog razvoja u cjelini”, poručuje Grabar-Kitarović.

Kaže da nam Strategija energetskog razvoja, za koju očekuje da će u ovoj godini ugledati svjetlo dana, mora pomoći u ispunjenju tog cilja i potaknuti na daljnje korake u pravome smjeru.

Pod tim koracima podrazumijeva smanjenje ovisnosti o uvozu energije i zaustavljanje pada domaće proizvodnje, prije svega ulaganjem u nove kapacitete i infrastrukturu. Zatim, navodi Grabar-Kitarović, tu je razvoj alternativnih dobavnih pravaca energije, čime svoj geostrateški položaj stavljamo u funkciju energetskoj razvoja, kako Hrvatske tako i Europske unije, ali i cijelog europskog jugoistoka. Naposljetku, predsjednica apostrofira veću energetsku učinkovitost, kako bismo smanjili nepotrebnu potrošnju energije i time dali dodatni prinos ublažavanju klimatskih promjena.

“Iako ovi koraci možda zvuče suhoparno, oni su osnova budućeg razvoja hrvatskoga gospodarstva i društva, kojima kroz novu Strategiju energetskog razvitka moramo pružiti, u krajnjoj liniji, stručno utemeljen, znanstveno beskompromisan, transparentan i učinkovit način osiguranja jeftine i održive energije u skladu sa svim potrebama”, rekla je Grabar-Kitarović.

Kaže da je trenutak u kojemu se izrađuje Strategija energetskog razvoja Hrvatske u Europi obilježen suočavanjem s velikim problemima energetske politike, od prevelike ovisnosti o uvozu, do neusklađenih nacionalnih energetskih politika i, u pojedinim dijelovima Unije, zastarjelom energetskom infrastrukturom.

“Ne mislim pri tome samo da postoji opasnost od plinskih blokada, kakvima smo svjedočili u prošlom desetljeću, no vrlo je realna daljnja zabrinutost za sigurnost opskrbe, posebice u državama koje su ovisne o jednom dobavnom pravcu energije, što ih čini ranjivima na monopolističke prakse, prekide opskrbom i politički pritisak u drugim područjima”, kaže Grabar-Kitarović.

Uvjerena je kako bi Hrvatska morala svoju energetsku infrastrukturu čvrsto integrirati u energetsku infrastrukturu EU i našeg najbližeg susjedstva, s posebnim naglaskom na novu plinsku infrastrukturu, gdje su, ističe Grabar-Kitarović, nasušno potrebne nove interkonekcije i proširenje postojećih, što uključuje i izgradnja LNG terminala na otoku Krku.

“Naposljetku, mislim da bi nas naša nespremnost ili neprepoznavanje budućih energetskih izazova, poput klimatskih promjena, sigurnosnih pitanja i tehnološkog razvoja, mogla skupo stajati i gurnuti na rub razvojnih procesa u energetici”, ocjenjuje Grabar-Kitarović.

Predsjednica vjeruje da će nova energetska strategija na te izazove gledati kao na novu priliku za rast i strateški pozicionirati Hrvatsku kao relevantnog energetskog subjekta u Europskoj energetskoj uniji.

“Osim toga, sve je to vrlo važno za razvoj naše znanosti i tehnologije, koje moraju dobiti veću ulogu u planiranju i razvoju hrvatske energetike. U tom segmentu Hrvatska ima sjajnu tradiciju energetskih znanosti na sveučilištima i u institutima te velik broj izvrsnih energetičara u praksi. Tu baštinu moramo dalje unaprjeđivati ako želimo držati razvojni korak s razvijenim svijetom”, zaključuje Grabar-Kitarović.