Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je rekla kako je Slovenija kompromitiravši arbitražni postupak zapravo ugrozila  međunarodno pravo, u razgovoru za subotnje izdanje Jutarnjeg lista, dok se Slovenija sada poziva upravo na poštivanje međunarodnog prava pokušavajući natjerati Hrvatsku da provede arbitražnu presudu o međusobnoj granici.

Govoreći o pogoršanju odnosa sa Slovenijom u kontekstu arbitraže o graničnom prijeporu, Grabar-Kitarović je rekla kako su Hrvatska i Slovenija dvije prijateljske zemlje, te da “ovo jedno pitanje ne treba stavljati u središte naših odnosa”.

Naglasila je kako oko arbitraže postoji nacionalni konsenzus, da je ona nepovratno kompromitirana i da za hrvatski politički vrh ona ne postoji.

“Slažem se s onim što je premijer Plenković u svom govoru u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda naglasio, jer, legalizira li se protupravno postupanje kroz postupak arbitraže, to daje dobar povod bilo kome drugome da se ponaša na isti način, da se instrumenti međunarodnog prava, koji se koriste za uspostavu međusobnog povjerenja, iskoriste za ostvarivanje vlastitih interesa”, rekla je Grabar-Kitarović.

Premijer Plenković je rekao u četvrtak u govoru pred Općom skupštinom UN-a da je Hrvatska morala izaći iz arbitraže o granici sa Slovenijom koju je Slovenija kompromitirala i upozorio da takvo “nepoštivanje međunarodnog prava” obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane.

Grabar-Kitarović je istaknula kako je Hrvatska spremna rješavati granično pitanje sa Slovenijom bilateralno.

Odnosi s drugim susjedima

Grabar-Kitarović je odbacila tvrdnje da vodi kampanju protiv Bosne i Hercegovine, istaknuvši kako nema osobe koja više zastupa članstvo te države, ali i drugih zemalja u hrvatskom susjedstvu, u euroatlantske saveze, te kako ju za to optužuju oni koji su protiv takvih integracija

Poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein Kavazović u ponedjeljak je uputio hrvatskoj predsjednici pismo u kojemu je ustvrdio kako ona i još neki hrvatski dužnosnici zlonamjerno pokušavaju diskreditirati Bošnjake povezujući ih s terorizmom.

Hrvatska čelnica je naglasila kako nikad nije poistovjećivala prijetnju međunarodnog ekstremizma i terorizma s Bošnjacima niti s učenjem islama, što joj se nameće.

“Apsolutno nema nikakve kampanje protiv BiH, nego upravo suprotno”, istaknula je Grabar-Kitarović u Jutarnjem listu.

“Nema te osobe i nema te države koje zastupaju članstvo BiH i ostalih naših susjeda u EU kao što sam to ja osobno i hrvatska vlada”, naglasila je predsjednica.

Ona smatra kako se problemi zapadnog Balkana neće riješiti samo pristupanjem tom savezu, no da ono predstavlja “ozbiljnu matricu za sveobuhvatne procese reformi u državama”.

Članstvo svih hrvatskih susjeda u EU-u preduvjet je za trajni mir, stabilnost i prosperitet, smatra Grabar-Kitarović i dodaje kako dosadašnje inicijative međunarodne zajednice oko pristupanja euroatlantskim savezima nisu bile dovoljno snažne, te kako na tome treba jače raditi s BiH koju vidi kao suverenu državu jednakopravnih konstitutivnih naroda.

Predsjednica je za Jutarnji rekla kako se ne može oteti dojmu da je ona osobno, ali i Hrvatska pod orkestriranim napadima onih koji ne žele ulazak BiH u EU i NATO.

Dodala je i kako je protivljenje bošnjačkih dužnosnika Pelješkom mostu bespredmetno, te da će se taj most graditi u skladu sa svim međunarodnim standardima, uključujući i Konvenciju o pravu mora.

Grabar-Kitarović je u razgovoru izrazila mišljenje da se još uvijek ne može govoriti o prijateljstvu između Hrvatske i Srbije, no da je nepobitno da postoji dobra volja i s njene, ali i sa strane predsjednika Aleksandra Vučića, s kojim je potpisala Deklaraciju o unaprjeđenju odnosa i rješavanu otvorenih pitanja, da se konačno krene u poboljšanje odnosa.

To pokazuju i simbolički koraci poput izgradnje infrastrukture za Hrvate u Vojvodini i dogovor o obnovi rodne kuće bana Josipa Jelačića, smatra predsjednica.

Potez Mađarske i Slovenije da blokiraju hrvatsko članstvo u Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) ne smatra dobrim za bilateralne odnose s tim državama.

Otkrila je da je tijekom svog nedavnog posjeta toj državi Mađarima naglasila da blokiranje Hrvatske nije dobar potez, istaknuvši i kako je taj posjet bio dogovoren prije odluke Budimpešte, zbog čega joj “nije bilo ugodno” tamo otići.

Naglasila je da kao predsjednica nema ovlasti ni namjeru pregovarati o pitanju Ina-MOL jer je to u domeni vlade, kao i pitanje statusa šefa MOL-a Zsolta Hernadija.

“Kako su mi kazali mađarski premijer i predsjednik, za Mađare je slučaj Ina-MOL gospodarsko-tehničko-pravno pitanje koje oni ne žele politizirati”, rekla je predsjednica za Jutarnji list.

Odnosi sa svjetskim silama

Predsjednicu je sredinom rujna posjetio posebni izaslanik kineskog predsjednika Meng Jianzhu, pa je u subotnjem intervjuu otkrila da je s njim razgovarala o gospodarskoj suradnji, odnosno o mogućnostima realizacije projekata koje su predstavili u okviru inicijative Triju mora, vrijednih gotovo 50 milijardi eura.

Razgovarali su o suradnji hrvatskih i kineskih luka u izvozu kineskih roba na srednjoeuropsko, ali i zapadnoeuropsko tržište, što je lakše preko Hrvatske nego preko sjevernoatlantske rute, a u tom kontekstu je spomenuta i luka u Vukovaru.

Govoreći o nadolazećem posjetu Rusiji u kojoj će se sastati s predsjednikom Vladimirom Putinom, Grabar-Kitarović je izrazila očekivanje da će se “postaviti novi okvir odnosa koji su dugo bili zanemarivani”.

“Ne očekujem da ćemo ovim posjetom premostiti sve razlike koje postoje, ali očekujem da ćemo dati zamah našim odnosima, a posebice gospodarskima”, rekla je predsjednica, dodavši kako se javio velik broj tvrtki koje će tijekom posjeta sudjelovati na gospodarskom forumu.

Rusija je svjesna hrvatskog članstva u EU-u i NATO savezu, istaknula je predsjednica, naglasivši kako vjeruje u ponovnu uspostavu povjerenja između te dvije države jer između njih ne postoji nikakvo neprijateljstvo.

Rusija je i jedna od članica Vijeća za provedbu mira u Bosni i Hercegovini, pa je time bitan čimbenik u razgovorima o budućnosti jugoistočne Europe, podsjetila je Grabar-Kitarović.

U Moskvi će se razgovarati i o inicijativi Triju mora za koju je Grabar-Kitarović ponovila da nije usmjerena protiv Rusije, nego na brisanje granica između istoka i zapada Europe.

Britanski časopis The Economist je sredinom srpnja u tekstu naslovljenom “Njemačka strahuje da će Trump razjediniti Europu” osvrnuo na podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa toj inicijativi koju su pokrenule Hrvatska i Poljska i o kojoj je tijekom svog posjeta Varšavi on razgovarao s hrvatskom predsjednicom.

Predsjednica je stoga u subotnjem razgovoru za Jutarnji ponovila i da ta inicijativa nije usmjerena protiv Njemačke, te da službeni Berlin na nju nema prigovore, o čemu je nedavno na Malti razgovarala s predsjednikom Frankom-Walterom Steinemierom.

“Berlin sa zanimanjem promatra što se događa u okviru Inicijative, ali držim da su zablude da je ona usmjerena protiv nekoga raspršene. To je inicijativa za, a ne protiv”, rekla je Grabar-Kitarović.

Kazala je i kako je spomenutim sastankom u Varšavi uspostavljena nova dimenzija u odnosima Hrvatske i Sjedinjenih Država, kao i veći interes Trumpa za prostor srednje i jugoistočne Europe.

Najavila je nastavak inzistiranja na potpisivanju Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja jer je to preduvjet za ozbiljnija američka ulaganja u Hrvatsku, ali i općeniti rast trgovinske razmjene.

Sa Sjedinjenim Državama ćemo raditi i na argumentiranju euroatlantskog puta susjednih država, a uloga Washingotna je na ovim prostorima uvijek bila bitna kad je trebalo posredovati u rješavanju otvorenih pitanja, rekla je predsjednica.

“Fokusiranjem SAD-a na ovaj prostor želimo postići ubrzanje procesa kako bismo nadišli zastoj u pristupu EU i NATO-u koji stvara opasan vakuum koji može ispuniti netko treći”, zaključila je Grabar-Kitarović u Jutarnjem listu.