Srpsko narodno vijeće (SNV), kao i svatko u Hrvatskoj kao demokratskoj državi, ima pravo postaviti zahtjev za ispunjenjem prava koja smatra važnima, a isto tako svatko te zahtjeve ima pravo podržavati ili ne, a ako njihovo ispunjavanje pretpostavlja izmjene ili donošenje novih zakona, za to su nadležni Vlada i Sabor, odgovoreno je Hini u ponedjeljak iz Ureda predsjednice Republike na upit za komentar SNV-ove Izjave o pravima Srba u Hrvatskoj.

“U Republici Hrvatskoj kao demokratskoj državi svatko ima pravo postaviti zahtjev za ispunjenjem prava koja smatra važnima, tako i Srpsko narodno vijeće, a isto tako svatko ih ima pravo podržavati ili ne podržavati.

U mjeri u kojoj bi ispunjenje tih zahtjeva pretpostavljalo izmjene zakona ili donošenje novih, za to su nadležni Vlada Republike Hrvatske i mjerodavna tijela Hrvatskog sabora odnosno Hrvatski sabor”, stoji u odgovoru Pantovčaka.

Srpsko narodno vijeće objavilo je Izjavu o pravima Srba u Hrvatskoj, usvojenu na trećoj Velikoj skupštini održanoj prošlog tjedna, u kojoj se ocjenjuje da u proteklih pet godina položaj Srba u Hrvatskoj nije unaprijeđen, nego je u nizu aspekata i unazađen, te se u 13 točaka navode zadaci u borbi za neostvarena prava i za očuvanje onih koja su ostvarena.

Velika skupština Srpskog narodnog vijeća očekuje da će Vlada i državne institucije aktivno i tijesno surađivati na realizaciji ciljeva navedenih u Izjavi.

SNV u njoj, među inim, ističe da su Srbi i sada nedovoljno zastupljeni u državnim i javnim službama, te očekuje i traži od Vlade i institucija da zaustave taj trend.

Očekuje i dosljedno provođenje zajamčenih prava na jezik, pismo i obrazovanje pripadnika srpske zajednice u Hrvatskoj, upozorava i da ostvarivanje biračkog prava pripadnika nacionalnih manjina nije u skladu s Ustavom “jer se narušava tajnost biračkog postupka i proizvodi segregacija na biračkim mjestima”.

Također, u Izjavi navode da “institucije srpske zajednice, posebno Srpsko narodno vijeće i Zajedničko vijeće općina, moraju dobiti status manjinskih samouprava”.