U utorak se održava konferencija ‘Hrvatska kakvu trebamo’, koja je ove godine posvećena petoj godini članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Konferencija se održava u organizaciji Večernjeg lista, a na njoj su, između ostalih, govore održali predsjednik Sabora Gordan Jandroković i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

Jandroković: “Da nije bilo rata, ušli bi u EU 2004.”

Jandroković je kazao kako je značaj Europske unije njena uloga ujedinjenja kontinenta i izgradnja prostora mira, pomirenja, sigurnosti i suradnje. “Europa mora pronaći odgovore radi zaštite onoga što je njezin temelj, a to su njezine vrijednosti, na kojima počiva sigurnost europskog prostora i građana, i da pritom pokuša izbjeći svaku vrstu daljnje podjele među građanima”, istaknuo je predsjednik Sabora te dodao da države članice mora povezivati briga i borba za bolji, napredniji i sigurniji život građana u Europi.

Rekao je kako smo u početku pomalo naivno i romantično očekivali da ćemo brzo ući u EU, ali su devedesete donijele otrežnjenje. “Velikosrpska agresija i Domovinski rat odgodili su članstvo, morali smo se izboriti za vlastitu egzistenciju i u tome smo uspjeli. Bilo je teško, ponekad i mukotrpno, bilo je tu i nepravdi, ali isplatilo se u konačnici. Mijenjali smo se nabolje”, kazao je.

HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ

Dodao je da smo u EU ušli kasno, kada se unija već počeka mijenjati i počele su se pojavljivati napukline. “Da nije bilo rata, ušli bi u EU 2004. godine i ne znam koliko desetaka milijardi eura slilo bi se u Hrvatsku prije nego 2013. kada smo postali punopravna članica. Kada govorimo o nama danas, kada smo kritični prema sebi, ipak mislim da je pošteno reći da nas je povijesna dinamika zaista onemogućila da se razvijamo onako kako bi se hrvatsko društvo razvijalo i vjerujem da bi Hrvatska danas bila jedna od najuspješnijih postkomunističkih tranzicijskih zemalja”, rekao je Jandroković i dodao da moramo težiti ulasku u Schengensku zonu.

Grabar Kitarović: “Jedino reforme jamče snažniji gospodarski rast”

“Tijekom posljednjih pet godina mnogo smo naučili, prepoznali smo važnost izgradnje saveza, pronalaženja istomišljenika, ali i izražavanja vlastitih stavova, uključujući nezadovoljstva i zabrinutosti. Naučili smo važnost traženja kompromisa te jedinstva i solidarnosti, jednom riječju – postali smo punopravnom članicom Unije. Međutim, ne mogu se oteti dojmu da smo se na početku „izgubili“, što se najbolje vidi u posljednjem istraživanju Eurobarometra”, rekla je predsjendica Kolinda Grabar Kitarović u svom govoru.

Kazala je i kako, prema anketama, samo 36 posto hrvatskih građana članstvo u Europskoj uniji smatra dobrim, ali kako većina građana smatra kako od tog članstva imamo koristi.

“Članstvo nosi brojne mogućnosti koje je potrebno realno sagledati i pokušati što bolje iskoristiti. Omogućena je mobilnost, pogotovo za mlade, koja je sjajna mogućnost. Iako je to pozitivno za njih, istovremeno to predstavlja veliki izazov za državu i demografske trendove”, rekla je predsjednica i dodala da je problem kada trajno gubimo talent koji smo izgrađivali. “Zato moramo odlučno, snažno i zajednički raditi na stvaranju uvjeta u Hrvatskoj kakvi postoje u državama u koje sam ljudi odlaze kako bi se oni u konačnici mogli vratiti u svoju domovinu”, poručila je.

HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ

Naglasila je kako se nada skorom ispunjavanju svih kriterija o ulasku u Schengensku zonu. “Izazovi sigurnosti, terorizma i ilegalne migracije s kojima se suočavamo mogu naći zajednički odgovor samo kroz zajednički rad i suradnju unutar Schengenskog područja”, kazala je predsjednica.

“Pristupanje jedinstvenom tržištu Europskoj uniji jamči slobodu kretanja proizvoda, usluga, kapitala i rada. Unatoč brojnim koristima jedinstvenog tržišta, mogući su i određeni nepovoljni učinci, koji su prije svega povezani s emigracijskim tijekovima. Nakon ulaska u Uniju, iseljavanje iz Hrvatske prema starim državama članicama snažno se povećalo. Službeni podaci o migracijama Državnog zavoda za statistiku pokazuju da se od pridruživanja Europskoj uniji do kraja 2016. iz Hrvatske iselilo ukupno 102 tisuća ljudi, dok podaci zrcalnih statistika upućuju da se u spomenutom razdoblju u 11 država Europske unije iselilo oko 230 tisuća naših državljana”, dodala je.

Predsjednica je naglasila kako svojim djelovanjem prema nadležnim institucijama nastoji pokrenuti procese promjena. “Na tome ću uporno nastaviti inzistirati, jer samo ako nabolje mijenjamo sebe, možemo nabolje promijeniti i našu budućnost. Jedino reforme jamče snažniji gospodarski rast, rast standarda naših građana, njihovih plaća, novih i kvalitetnijih radnih mjesta, zaustavljanja iseljavanja. To bi tek bio pravi, veliki uspjeh, i jedini ispravan put ka blagostanju za sve, čemu bismo svi trebali težiti. Isto tako, ustrajat ću na provedbi mjera demografske revitalizacije. Slijedit ću svoja uvjerenja i činit ću i dalje ono što mislim i znam da je dobro za budućnost države i naroda”, istaknula je.