Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u utorak je poručila kako je nužno  stvoriti preduvjete temeljem kojih će sve lokalne jedinice biti u mogućnosti pružiti svojim građanima usporedivu razinu (i kvalitetu) javnih usluga uz usporedivu razinu poreznog opterećenja te će stoga osnovati radnu skupnu koja će do rujna izraditi smjernice za učinkovitiju fiskalnu decentralizaciju i daljnji regionalni razvoj Hrvatske odnosno okvir za podešavanje politika fiskalne decentralizacije i regionalnog razvoja.

Najavila je to na okruglom stolu posvećenom fiskalnoj decentralizaciji i regionalno razvoju države na kojem su sudjelovali župani, predstavnici udruga županija, gradova i općina, nadležnih ministarstava te predstavnici akademske zajednice i stručnjaci za fiskalnu decentralizaciju i regionalni razvoj iz Osijeka, Zagreba, Rijeke, Pule, Splita i Dubrovnika.

Nije pokušaj dupliranja rada Vlade već pokušaj pronalaska najboljeg rješenja

“To nije pokušaj dupliranja onome što radi Vlada već nastojanje da sinergijom pokušamo naći najbolje rješenje”, rekla je predsjednica.

Članovi radne skupine bit će predstavnici udruga županija, gradova i općina, predstavnici nadležnih ministarstava (MRRFEU, MU, MFIN) te predstavnici akademske zajednice i stručnjaci za fiskalnu decentralizaciju i regionalni razvoj, koji će se baviti funkcionalnom decentralizacijom, poslovanje lokalnih jedinica te indeksom razvijenosti i regionalnim razvojem.

Smjernice bi, planirano je, trebale biti predstavljene u rujnu, a osnovni je postulat, kako je istaknuto, stvoriti preduvjete temeljem kojih će sve lokalne jedinice biti u mogućnosti pružiti svojim građanima usporedivu razinu (i kvalitetu) javnih usluga uz usporedivu razinu poreznog opterećenja.

Nedopustivo je da je razina javne usluge različita kod pojedinih jedinica lokalne (regionalne) samouprave, a da je cijena koju građani plaćaju za tu uslugu otprilike ista, rekla je Grabar-Kitarović.

Iskustva i rezultati izmještanja Ureda Predsjednice

Na trosatnom okruglom stolu predsjednica je kroz prezentaciju izvijestila  o iskustvima i rezultatima posjeta hrvatskim županijama u sklopu programa „Izmještenog Ureda Predsjednice Republike“ kojem je, kako je istaknula, cilj bio podsjetiti na političku i moralnu odgovornost državne vlasti za rješavanje lokalnih problema te pridonijeti njihovu rješavanju, osnažiti načelo supsidijarnosti i apostrofirati županije kao ključne poluge uravnoteženog regionalnog razvoja Hrvatske.

Povod “izmještanju Ureda”, navela je, bio je razgovor s predstavnicima parlamentarnih stranaka nakon što joj je počeo mandat te prvi posjeti županijama koji su pokazali potrebu sustavnog pristupa pitanju decentralizacije i uravnoteženog razvoja države.

Temeljem tih razgovora, navela je, zajednički je detektirano sedam ključnih društvenih izazova – demografska kriza (depopulacija, starenje stanovništva, odlazak mladih), nedostatak dijaloga u politici i društvu, opća društvena kriza, izostanak jedinstvene gospodarske politike, slabost institucija odnosno tromost administracije, činjenica da su izborne godine godine praznog hoda te nužnost reforme obrazovnog sustava.

Prvi ured otvoren je u Splitsko-dalmatinskoj županiji 7. kolovoza 2015., a posljednji u Gradu Zagrebu 7. veljače ove godine, a kao konkretne rezultate proizašle kroz razgovore s čelnicima lokalne i regionalne samouprave predsjednica je navela rješavanje pitanja vodoopskrbe otoka Mljeta, ubrzano rješavanje problema onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu te potpisivanje brojnih ugovora ministra državne imovine Gorana Marića sa županima, načelnicima i gradonačelnicima o prijenosu vlasništva ili koncesije gradovima i općinama.

Posjete županijama pun pogodak!

Predsjedničin Prijedlog mjera populacijske politike – koji sadrži gospodarske mjere, mjere obiteljske politike, mjere za rješavanje problema blokiranih građana, kao i mjere useljavanja, a predstavljen je u lipnju prošle godine – također je proizašao iz programa “izmještanja Ureda”, kao i prijedlog mjera razvoja otoka te razvoja Gorskog-kotara odnosno brdsko-planinskih područja.

Daljnji angažman, istaknula je predsjednica na predstavljanju, nužan je kod jasnije raspodjele funkcija i nadležnosti između različitih razina vlasti (središnja, regionalna i lokalna vlast), jačanja administrativnih i financijskih kapaciteta lokalnih jedinica, povećanja lokalne i regionalne fiskalne autonomije, poboljšanja kriterija za izračun indeksa razvijenosti, a navela je još i rješavanje pitanja neusklađenosti zemljišnih knjiga i ostalih evidencija, probleme prometne povezanosti, vodoopskrbe, zdravstvenog i obrazovnog sustava, neujednačena kvaliteta javnih usluga.

Grabar-Kitarović posjete županijama smatra punim pogotkom jer su njima, rekla je one dobile vjetar u jedra s obzirom na zahtjeve za njihovim ukidanjem koje predsjednica smatra “jednom vrstom populizma”, ističući pritom da u EU postoje i manje regionalne jedinice nego što su županije.

“Hrvatska je unatoč pomacima, koje bilježimo posebno u posljednje dvije godine, i dalje visoko centralizirana država i svaki korak u decentralizaciji pridonosi održivosti lokalne samouprave i ujednačenom razvoju zemlje”, dodala je.

Zaključno je poručila kako želi da se ostvari gospodarska i socijalna revitalizacija te ujednačen razvoj zemlji kako bi se omogućio povratak ljudi u Hrvatsku.

Pauk: Županije su ključna poluga razvoja

Pohvale predsjednici i njezinom angažmanu uputio je župan Šibensko-kninske županije i predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk jer županije smatra ključnom polugom razvoja. Upozorio je na nužnost decentralizacije zemlje budući je jedna od najcentraliziranijih europskih država.

Međimurski župan Matija Posavec osvrnuo se na predsjedničinu izjavu da je potrebno povećati prosječnu plaću na 7500 kuna, podsjetivši kakao je ona sada 6352 kuna, no da 73 posto zaposlenih prima plaću manju od prosječne, odnosno da 1,4 milijuna zaposlenih prima plaću između 3 i 5,5 tisuća kuna. Također je upozorio da 16 hrvatskih županija spada u 10 posto najsiromašnijih u EU.

Josipa Rimac iz Ministarstva uprave istaknula je Vladinu reformsku mjeru prepuštanja poslova Ureda državne uprave županijama “u interesu krajnjih korisnika – građana RH”.

Najavila je i provođenje analize kojom će se utvrditi učinkovitost jedinica lokalne i regionalne samouprave, a koja do sada nije provedena.

Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar ukazao je na važnost boljeg iskorištavanja novca iz eu fondova za regionalni razvoj odnosno realizaciju lokalnih projekata.

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban istaknuo je da umjesto pesimizma treba širiti optimizam jer i to, rekao je utječe na ostanak te čak i povratak mladih u Hrvatsku.

Istarski župan Valter Flego založio se za to da se utvrdi koje su za hrvatsku državu strateške djelatnosti – ICT, turizam, autoindustrija ili nešto drugo, založivši se za to da ICT bude jedna od njih.