Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u ponedjeljak da se ne namjerava spuštati na razinu da komentira govor srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića na Kosovu i kazala da on za Hrvatsku nije relevantan.

Vučić je u nedjelju na Kosovu izjavio da je Slobodan Milošević bio veliki lider i da se u Kninu vije ‘šahovnica’ koje ondje nikada nije bilo

Na pitanje novinara je li s austrijskim predsjednikom Alexanderom Van der Bellenom, koji boravi u dvodnevnom službenom posjetu Hrvatskoj, razgovarala o govoru koji je srbijanski predsjednik održao tijekom vikenda na Kosovu, predsjednica je rekla kako to nije bila tema razgovora.

“Nismo razgovarali o govoru predsjednika Vučića. Ja ne vidim zašto bi on uopće bio relevantan za Hrvatsku, zašto bi gospodin Vučić trebao nametati teme u Hrvatskoj. Mi imamo svoja pitanja, bavimo se Hrvatskom, bavimo se hrvatskim putem u prosperitet, želimo dobre odnose sa Srbijom, sa srpskim narodom”, kazala je.

Istaknula je kako želi i stabilnost i sigurnost srpske zajednice u Hrvatskoj i hrvatske u Srbiji, ali da neće “dopustiti da mi gospodin Vučić nameće bilo kakve teme kojima ću se baviti niti ću se spuštati na tu razinu da komentiram njegove govore jer mislim da on samom sebi najbolje govori”.

Slovenija i Schengen

Grabar-Kitarović je rekla i kako se nada da Slovenija neće blokirati hrvatski ulazak u šengensku zonu “samo zato da bi to iskoristila kao uteg na svojoj strani za rješavanje graničnog pitanja na način na koji Slovenija želi”.

“Mislim da je u interesu cijele Europske unije pa tako i Slovenije da Hrvatska što je moguće prije uđe u šengenski prostor radi svih ovih sigurnosnih ugroza s kojima se suočavamo, uključujući i ilegalne migracije…”.

Hrvatska i Slovenija nisu jedine članice EU-a koje imaju bilateralna granična pitanja, ona postoje i među drugim članicama EU-a i “ne postavljaju se visoko na vrh agende, gotovo su zapravo i zaboravljena”, rekla je Grabar-Kitarović.

“Držim da to granično pitanje jest pitanje koje moramo riješiti, ali koje ne definira naše odnose”.

Podsjetivši kako je je arbitražni postupak za Hrvatsku bespovratno kompromitiran zbog čega se iz njega i povukla, istaknula je da to ne znači da Hrvatska ne želi riješiti to pitanje.

“Želimo, iako ja držim da ono kad doista gledate stanje na terenu, nema neke posebene konsekvence, osim naravno za ljude koji žive uz granicu i kojima treba olakšati život…”

Pitanje rješavanja granica nije bio kriterij za članstvo u vrijeme hrvatskog pristupanja, a sada je postalo dijelom formalnog kriterija za ulazak u članstvo i uključeno je u strategiju pristupanja zapadnog Balkana, kazala je.

Grabar-Kitarović i Van der Bellen podržali su članstvo zemalja JI Europe u EU jer je to u interesu cijelog tog prostora i cijele Unije te preduvjet za mir, stabilnost i prosperitet tog područja.