Europa hitno mora dati jasne odgovore što migrante čeka u pokušaju da dođu do zapadne Europe jer su  zbunjeni nakon što su se najprije osjećali dobrodošlima a potom im je zatvoren ulaz, rekla je u nedjelju u Bratislavi hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

“Migranti su zbunjeni jer su se na početku osjećali dobrodošlima i pozvanima a odjednom se sve zatvorilo. Dužni smo im odgovore. Oni su zbunjeni oko toga što će Europa učiniti”, rekla je Grabar-Kitarović na posljednjem panelu GLOBSEC-a, trodevnog foruma o globalnoj sigurnosti u Bratislavi, pod nazivom “Godina migracija: koji je europski odgovor”.

Naglasila je da Europa nije bila jasna od početka tko ima pravo na azil, bavila se nepotrebnim pitanjem kvota umjesto da pokuša krizu riješiti u korijenu, a sada ako u kratkom roku ne učini “politiku jasnom”, migranti će nastaviti dolaziti. “Dugujemo im objašnjenje što i kako će biti”, rekla je u izjavi hrvatskim novinarima nakon skupa.

Glede kvota koje hrvatska predsjednica od početka kritizira, ona je upitala: “Kako ćete raspodijeliti ljude ukoliko ne žele nekamo ići. Od oko 700.000 ljudi koliko ih je prošlo kroz Hrvatsku, 247 je zatražilo azil a kvota koja je bila dodijeljena Hrvatskoj je oko 1500 osoba”.

I na skupu i u izjavi novinarima naglasila je kako se snažno protivi zemaljskim rutama kojima su prolazili migranti.

“To samo podupire ilegalnu industriju krijumčarenja ljudi i ilegalnu imigraciju. Ako utvrdimo da migranti mogu ići u neke zemlje, zbog čega ih ne šaljemo izravno”, upitala se.

Ona smatra da je puno bolje da se, nakon što se odredi tko ima pravo azila i koje države žele prihvatiti te ljude, organizira njihov prijevoz nego da se ponovno otvori zemaljska ruta, pa makar i za samo onoliko migranata koliko bi ih neka država primila.

Podsjetila je da je od početka naglašavala da se radi o “dugoročnom problemu koji traži dugoročno rješenje”, dodajući da bi ime ovog panela trebalo biti “godine migracija”, a ne “godina”.

Migracijska kriza nije europski problem, nego globalni, a sveuobuhvatno i dugoročno rješenje je “kroz kombinaciju 3 D na engleskom (diplomacy, defence, development) dakle rješenje koje bi uključilo diplomaciju, obrambene aktivnosti i razvojnu pomoć”, pojasnila je hrvatska predsjednica.

Europski osjećaj ugroženosti od migranata

U raspravi na panelu govorilo se o osjećaju ugroženosti i straha koji se javlja ali i provocira u Europi kada je u pitanju dolazak migranata, zbog čega dolazi i do procvata ekstremne desnice te o dogovoru Turske i EU-a.

“Dio strahova je utemeljen” jer ljudi dolaze s različitim vjerovanjima i stavovima a bio je i razumljiv jer se u jednom trenutku na terenu nije mogao kontrolirati toliko broj ljudi i zavladao je kaos. Strahove među ostalim treba rješavati, kaže Grabar-Kitarović, tako da se obrazuju i zajednice u koje migranti dolaze, ali i sami migranti i to već počevši od prihvatnih centara.

Što se tiče dogovora Turske i EU-a o raspodjeli migranata, novinarima je kazala da je suradnja s Turskom neophodna, da je činjenica da Turska brine o milijunima ljudi koji su došli iz drugih zemalja i stoga “zaslužuje našu pomoć”, ali i da dogovor s Turskom neće riješiti problem dugoročno jer je ključno rješavanje krize u njezinu korijenu.

GLOBSEC, koji je završio ovim panelom, bavio se osim migracijske krize i ratom u Siriji, mogućnošću da Britanija izađe iz EU-a, odnosima s Rusijom i te s SAD-om nakon izbora novog američkog predsjednika krajem godine, te nadolazećim ovoljetnim summitom NATO-a u Varšavi.