Gotovo dva milijuna doza cjepiva protiv COVID-a je uništeno. Ono što je prije bila glavna tema svaki dan potpuno je zaboravljeno, rijetko se tko više cijepi, pa doze propadaju.

Da nema hrpe neraspakiranih cjepiva u kutijama skoro da bismo i zaboravili kad su na početku stizali pod pratnjom policije, dok smo doze brojali u stotinama i čekali pošiljke.

Sva cjepiva koja stižu u Hrvatsku u jednom su skladištu. Posljednja je tura stigla prije mjesec dana. Ondje su na minus 20 cjepiva Moderne, a na minus 80 cjepiva Pfizera. S obzirom na to da ugovori traju do kraja 2024. godine jasno je da će cjepiva stizati još.

HZZO je od početka pandemije do danas potrošio 192 milijuna 166 tisuća 879 eura na cjepiva. Stiglo je 19 milijuna doza, četiri milijuna smo donirali, a skoro dva milijuna doza smo – uništili, javlja RTL.

A kad se sjetimo kako je to izgledalo dok se cijepilo preko reda, kad se guralo mame i bake da se ne baci, kad su se redom skidali ministri predsjednici države i vlade, kad je sa svake stranice vrištalo – cijepite se.

Kad je cijepljenje bilo aktualno ovdje su ljudi čekali u redovima bez kraja. Cijepilo se srijedom i subotom, i to ne samo Hrvati. Tu su dolazili i stranci, i susjedi koji nisu vjerovali Sputniku već su htjeli Modernu Astra Zenecu i Pfizera, ali dolazili su ovdje u jednom trenutku bez ikakve najave na cijepljenje čak i rusi i Kinezi. A sada 2 godine kasnije izgleda kao da se ovdje ništa nije događalo, štoviše podsjeća na scenografiju za horor film.

U zagrebačkom Domu zdravlja Zapad prošli su se mjesec cijepile dvije osobe. Iako liječnica kaže da se skepsa koja se stvorila zbog korone nije prelila na druga cjepiva, tada ih je, objašnjava, trebalo uvjeravati.

“Antivakserstvo i skepsa prema cjepivima je uvijek postojala i prije korone, za vrijeme korone je ta situacija eskalirala, ali nama se situacija što pokazuju naši podaci o cijepnim obuhvatima dokazuju vraća na situaciju pretpandemijskog vremena. Nemamo poliomijelitisa, nemamo neonatalnog tetanusa što je najvažnije ali svi ostali su nam cijepni obuhvati zadovoljavajući u prosjeku”, kazao je Krunoslav Capak.

Cijepljenje je obavezno za 11 antigena, postotak cijepljenih u blagom je padu u usporedbi s pretpandemijskim godinama, ali u rastu u odnosnu na godine kovida. Vrte se oko 85 odnosno do 91 posto. Manje je kod mladih.

“Mi ustvari imamo mali broj koji ne žele cijepiti djecu, većina ih kaže da žele odgoditi cijepljenje dok dijete malo ne poraste, ja im pokušam objasniti koje su prednosti cijepljenja pa da s vremenom normalno cijepe djecu. Zakon o školstvu je viši od zakona o cijepljenju pa u školu moraju ići normalno, ali vrtić određuje da samo cijepljena djeca idu u vrtić”, govori pedijatrica Sanja Pek Capan.

Najmanja je procijepljenost u Splitsko dalmatinskoj i Dubrovačko neretvanskoj županiji. 2019-e imali su problem s ospicama, koje se mogu pojaviti ukoliko je manje od 90 posto djece necijepljeno.

Istraživanja na Fran Mihaljeviću pokazala su da na antivakserski stav kod mladih i djece ne utječu obrazovanje i socijalni stalež već isključivo što roditelji misle i jesu li se i oni cijepili.

Antivakserske kampanje na internetu, ali i prosvjede na ulicama predvodili su i neki zdravstveni radnici, profesori, znanstvenici, glazbenici, javne osobe s jedne, a jaka vladina kampanja s druge strane te su rezultirali time da se protiv korone cijepilo 2 milijuna 321 514 osoba prvom dozom, a 200 000 manje drugom dozom.

Danas, cjepiva nam se isporučuju prema odluci Europske komisije, a nitko se ne cijepi, pa će se i kutije ovog najnovijeg koje je došlo prekasno – spaliti u Austriji.