Šesti Festival svjetske književnosti (FSK) otvoren je u nedjelju u Zagrebu uz tradicionalne poruke o ulozi i mjestu književnosti i književnih manifestacija u kulturnom životu glavnoga grada kao produktivne platforme za susret autora i čitatelja u zajedničkom promišljanju pisane riječi i umjetnosti općenito, a gošća prve tribine ‘Razotkrivanje’ bila je  suvremena poljska književnica Olga Tokarczuk.

Festivalsku publiku uvodno je na svečanom otvorenju u punoj velikoj dvorani Kina Europe pozdravio kreativni direktor Festivala, glavni urednik Frakture Seid Serdarević.

Rekao je kako mu je posebno drago što Fraktura već šestu godinu uspijeva osmisliti festivalski program koji privlači publiku u tolikom broju. “Kada vas vidimo ovdje, punu veliku dvoranu Kina Europe, srca su nam ozarena i sretni smo što vam možemo prirediti još jedno slavlje književnosti”, poručio je Serdarević.

U sedam festivalskih dana u Zagrebu i Splitu do 8. rujna gostovat će stotinjak autora, umjetnika, pisaca, ilustratora, filmaša, prevoditelja iz 17 zemalja svijeta, koji će sudjelovati u 60-ak programa, književnih susreta, predstavljanja knjiga, filmskih projekcija, okruglih stolova i koncerata.

U ime predsjednika Vlade Andreja Plenkovića okupljene je pozdravila zamjenica ministrice kulture Iva Hraste Sočo, koja je pohvalila Festival kao intenzivan umjetnički doživljaj koji nudi “pravu gozbu za sladokusce kojima su umjetnost i literatura profesija, hobi i strast, kao i egzistencija i smisao života”.

Ministarstvo kulture prepoznalo je tu kreativnu snagu i već ga godinama dosljedno i motivirano prati, rekla je Hraste Sočo. Čestitala je organizatorima na uspjehu te izrazila uvjerenje kako je riječ o tradiciji koja će se jednako uspješno nastaviti i iduće godine.

Na atraktivnom programu Festivalu je čestitala i pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za kulturu Ana Lederer. Grad Zagreb domaćin je brojnim festivalima s međunarodnom reputacijom, rekla je Lederer, a svojim šestim izdanjem Festival svjetske književnosti, kao mjesto dijaloga pisaca svjetske i domaće književne scene i platforma podizanja svijesti o važnosti čitanja, pridružuje se tome nizu uglednih festivala, pružajući građanima Zagreba mogućnost da prate suvremenu svjetsku i europsku književnu scenu, rekla je.

Roman o pojavi ksenofobije i antisemitizma u Istočnoj Europi

Kao gošća prvog FSK-ova književnog događanja u Zagrebu je u nedjelju gostovala Olga Tokarczuk, najprevođenije ime suvremene poljske književnosti, ovogodišnja dobitnica nagrade Man Booker International. Ona je prva poljska dobitnica te prestižne nagrade, koju joj je donio roman “Flights” (2008.).

U izdanju Frakture upravo je objavljena njezina knjiga “Knjige Jakubove” (Mladen Martić), monumentalno djelo u kojemu na 900 stranica slika sudbinu poljskih Židova koji su se između 1759. i 1790. pod vodstvom karizmatičnog vjerskog gurua Jakuba Franka odlučili za prelazak na katoličku vjeru. Knjiga je najavljena kao uzbudljiv povijesni roman, intrigantna obiteljska saga i fascinantna društvena kronika jedne epohe, u kojoj Tokarczuk maestralno istražuje pojave ksenofobije i antisemitizma u Istočnoj Europi.

Serdarević je istaknuo kako je riječ o plodnoj autorici, književnici, scenaristici, feljtonistici, psihologinji, sveučilišnoj profesorici i društvenoj aktivistkinji izuzetno cijenjenoj u svijetu, što i dokazuje ovogodišnja nagrada Man Booker International.

“U njezinu romanu ‘Knjige Jakubove’, kao i u svim drugim njezinim knjigama, vidljivo je njezino veliko obrazovanje psihologa – svakome junaku udahnjuje život, svaki je potpuno trodimenzionalna ličnost”, rekao je.

Roman “Knjige Jakubove (ili veliko putovanje preko sedam granica, pet jezika i tri velike religije, ne računajući one male, ispričano po mrtvima, po autorici nadopunjeno metodom konjekture, iz puno različitih knjiga preuzeto, a također i potpomognuto imaginacijom, koja je najveći čovjekov prirodni dar, mudrima za memorijal, kompatriotima za refleksiju, laicima za pouku, melankolicima pak za razonodu)” do sad je preveden na niz jezika, uz izvrsni prijem kod kritike i čitatelja.

Knjiga se može se čitati kao roman o prošlosti, ali i kao refleksivno povijesno djelo o prijelomnim događajima koji odlučuju o sudbinama cijelih naroda. U njemu Tokarczuk, u 18. stoljeću, na pragu prosvjetiteljstva i podjele Poljske, traži odgovore na pitanja o današnjem obliku našega dijela Europe.

Tokarczuk je kazala kako je pisanje povijesnog romana za nju bio velik zadatak za koji se morala temeljito pripremati: “Nikada nisam planirala napisati povijesni roman – za povijest se nikada nisam zanimala; imala sam čak i loše ocjene iz tog predmeta”, rekla je.

No, naišavši slučajno na jednu knjižicu o Jakubu Franku, koji je 15 tisuća poljskih Židova preobratio na kršćanstvo, zainteresirala se jer riječ je o važnom dijelu poljske povijesti koji je u Poljskoj prilično nepoznat – to je za sve neugodna tema s kojom se ljudi ne znaju nositi.

Upustila se u to misleći kako pisanje te knjige neće biti težak zadatak “a na kraju je cijeli posao trajao osam godina i uključivao nebrojena istraživanja po arhivima i bibliotekama”, rekla je.

Rezultat je golema knjiga s brojnim likovima, čija radnja obuhvaća mnoge epohe i široko područje, napomenula je autorica, koja se u svemu maksimalno pridržavala činjenica: “Ta se knjiga temelji na činjenicama. Za maštom sam posegnula samo tamo gdje nisam mogla doći do nekih konkretnih informacija”, pojasnila je Tokarczuk.

To je knjiga koja govori o životu, o životnosti i o junacima koji se žele emancipirati, dodala je, a samome Franku pristupila je analitički, pokušavši proniknuti u njega: “Dijagnoza koju bih postavila o njemu je da je bio karizmatik ali i psihopat. Nije mi se svidio kao lik i to se u knjizi i vidi, uvijek ga opisujem kao čovjeka okrenutog sebi”, rekla je.

Serdarević je napomenuo kako ta knjiga “nije lagana za čitanje, ali će vam pružiti savršen užitak čitanja”. “Ta knjiga otvara mnoge teme, nevjerojatno se naslanja na suvremenost, obuhvaća čitav registar likova kojima Tokarczuk daje jake životne karakteristike. No, u cijeloj toj priči iznimno je važno pitanje književnosti jer koliko god je to knjiga koja govori o vjeri, promjenama, to je knjiga koja jako puno govori upravo o književnosti”, poručio je.

Autorica je kazala kako je upravo to definicija tog romana: “To je ono što taj roman za mene predstavlja. Roman je istančan način komunikacije među ljudima; poziva se na čitateljevu empatiju, omogućuje mu da se identificira s likovima i da postane drugi čovjek i promatra svijet drugim očima. On nije enciklopedija ali iz njega možemo puno doznati o svijetu. Nije niti poezija, ali nam svraća pozornost na važnost jezika”, pojasnila je.

Zahvalila je Frakturi što je tu knjigu objavila “na tako lijep način”, “Ona je jako teška i zahtijeva veliku pažnju. Kad sam prvi put vidjela hrvatsko izdanje pomisila sam: Kakav lijep predmet”, rekla je.

Tokarczuk je za knjigu 2015. u domovini nagrađena “poljskim književnim Nobelom”, nagradom Nike, koju je već ranije dobila za “Flights”. Dobitnica je niza nagrada, djela su joj adaptirana za kazalište, televiziju i film i prevedena na tridesetak jezika. Na hrvatskom je dosad objavljen i njezin roman “Tjeraj svoj plug preko mrtvačkih kostiju” (Ljevak, Mladen Martić).

Svečano otvorenje Festivala zaključio je koncert grupe Gorgona Nova. Program se nastavlja u ponedjeljak, kada će se zagrebačkoj publici predstaviti australski dobitnik Man Bookera Richard Flanagan i izraelski književnik i ljevičarski aktivist David Grossman, također dobitnik nagrade Man Booker International.

Filmski program prikazat će film “Okupacija u 26 slika” Lordana Zafranovića iz 1978., program ‘Dvostruki portret’ donosi razgovor makedonske spisateljice Lidije Dimkovske i Dražena Ilinčića, a predstavit će se i bosanskohercegovački pisac Faruk Šehić, dobitnik nagrade Meša Selimović 2011. i Nagrade Europske unije za književnost 2013. O  ulozi književnih kuća u književnom životu na predavanju “Kako književne kuće mijenjaju scenu” govorit će voditelji nakladničkih kuća iz Berlina, Jurgen Jakob Becker (Literarisches Colloquium Berlin) i Janika Gelinek (Literaturhaus Berlin).