Zagrebačko kazalište mladih (ZKM) najavljuje u nastavku sezone dva gostovanja, predstave “Ivanov” u izvedbi Narodnog pozorišta u Beogradu u subotu, 6. svibnja, te “Ilijadu”, kooprodukciju Slovenskog narodnog gledališča Ljubljana, Mestnog gledališča ljubljanskog i Cankarjeva doma, u utorak 9. svibnja.

Predstava “Ivanov”, nastala po drami Antona Pavloviča Čehova i režiji Tatjane Mandić Rigonat, koja gostuje u ZKM-u u subotu 6. svibnja, prva je Čehovljeva izvedena drama (1887).

“U njoj mladi Čehov stvara jedan od najkompleksnijih likova svjetske književnosti, lik idealista Ivanova, poštenog, obrazovanog čovjeka, koji se borio protiv vjetrenjača, neumorno radio za desetoricu, bio optimist i u budućnost gledao s povjerenjem, sve dok se nije u njemu nešto polomilo”, stoji u najavi.

Čehov se u komadu ne bavi eksplicitnom kritikom društva – pisac “egzistencijalnog očaja”, duhovitih, dubokih uvida u ona područja ljudske egzistencije koja se ne daju svesti na jednu ideju ili teoriju, Čehov je pjesnik beznađa, kazala je o predstavi Mandić Rigonat.

U njezinoj viziji, sve se događa u prostoru konceptualno formuliranom kao “Muzej Ivanov”: “To je muzej duše. A duša je danas muzejska kategorija. Arheološko-kazališna iskopina. Tko danas govori o duši? Tko se pita tko je, zašto živi, u čemu je smisao života? Ta pitanja protjerana su iz javnog diskursa”, rekla je redateljica.

U utorak 9. svibnja ZKM će ugostiti predstavu “Ilijada”, nastalu po Homerovu predlošku u režiji Jerneja Lorencija i kooprodukciji Slovenskog narodnog gledališča Drama Ljubljana, Mestnog gledališča ljubljanskog i Cankarjeva doma. Gostovanje je dio programa “Europsko kazalište u ZKM-u”.

“Uprizorujući cjelovit tekst ‘Ilijade’, redatelj Lorenci i glumačka ekipa čuvaju ‘narativnu ukupnost priče te njezinu vremensku i značenjsku otvorenost, umjesto vjerna preslikavanja slikovitih i detaljno opisanih krvavih ratovanja i olimpskih prilagodbi inscenacijskog potencijala opsežne građe – njegov tekst i kontekst – tražeći u onom što može predstavljati temelj zapadne civilizacije'”, stoji u najavi.

Predstava je dobila tri Borštnikove nagrade i to za skupnu igru (glumački ansambl); za oblikovanje svjetla (Pascal Meratu) i Jetta Ostan Vejrup za ulogu Here. Jernej Lorenci je dobio Nagradu časopisa Politika za najbolju režiju na 49. festivalu BITEF u Beogradu, a predstava je na Međunarodnom kazališnom festivalu u Torunu u Poljskoj dobila Grand Prix festivala i Nagradu kritičara i novinara.

“‘Ilijada’ je praosnova i izvor Europe. Njezin začetak. Njezino prvo sjeme, njezino prapočelo, njezin niski start i visoki cilj. Ilijada je prvi ep Europe, praroman, praopera, praspektakl, prvi MTV. Ilijada je dio svih nas”, rekao je o predstavi redatelj Lorenci.

Ono što se pita jest: “Zašto je Ilijada tako duboko utkana u europsku civilizaciju? Odakle opčinjenost suvremenoga čovjeka prastarom pripoviješću, odakle čuđenje nad naizgled davno izumrlim junačkim, herojsko ljubavnim, ambiciozno fatalnim? Kako je moguće da je to veliko, gotovo božansko književno djelo postalo kanonom, dogmom, domalo zakonom i uzorom svemu što slijedi kad je sadržaj Ilijade međuljudska klaonica? I gdje su danas junaci koji bi se mogli uspoređivati s onim starima?”.