Nagrađivana predstava makedonskog redatelja Aleksandra Popovskog “Duh koji hoda”, subverzivna kritika suvremenog društva u izvedbi i produkciji Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad, otvorila je u subotu u Zagrebu 31. Gavelline večeri crnohumornom dramom pobune iz pera istaknutog makedonskog dramatičara i scenarista Dejana Dukovskog.
Na početku 31. izdanja toga festivala, koji svake jeseni zagrebačkoj publici predstavlja ponajbolja recentna kazališna ostvarenja iz Hrvatske i regije, ravnatelj Gradskog dramskog kazališta Gavelle Boris Svrtan pozdravio je sve ljubitelje kazališta na “kazališnom susretu u listopadu, kad lišće pada a umjetnost raste”, te najavio “gust repertoar” s čak 11 predstava, u festivalskom programu koji traje do 11. listopada.
Od toga je devet nagrađenih, kazališno relevantnih produkcija iz Splita, Rijeke, Sarajeva, Beograda, Ljubljane, Zenice i Zagreba, a osam ih je u konkurenciji za ukupno pet festivalskih nagrada: za najbolju predstavu festivala, najbolju predstavu u produkciji kazališta iz RH, najbolju režiju, te najbolju žensku i najbolju mušku ulogu, dok su dvije predstave studentske produkcije zagrebačke Akademije dramskih umjetnosti.
Festival je otvorila drama makedonskog redateljsko-dramaturškog dvojca o preživljavanju pojedinca u suvremenom društvu obilježenom neoliberalnom kapitalističkom ideologijom, u kojemu je čovjek pretvoren u brojku bez imena i vrijednosti.
Predstava je koprodukcija Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad i Centra za razvoj vizuelne kulture Srbija. Naišla je na odličan odaziv publike i kritike gdje god je prikazivana, te je nagrađena nizom nagrada.
Suvremeni Prometej rob je kredita
Glavni je junak Mara, kojemu je banka uzela kuću i na namještenoj ju dražbi prodala ulagačima koji na toj lokaciji planiraju gradnju stambenog kompleksa. Mara je šekspirolog i to je ono što čini temeljnu okosnicu predstave, koja radnjom povremeno odražava događaje iz “Hamleta” Williama Shakespearea.
Mara je tragični junak koji se “budi iz hamletovskog sindroma i kreće djelovati”, poduzimajući “subverzivnu sustavnu psihološku akciju eliminiranja temeljnoga zla”. On kreće u oružanu borbu za svoja prava, u iracionalan pohod protiv sustava, i kroz tu se njegovu potragu za pravdom razvija oštra kritika suvremenog društva ispričana prepoznatljivom poetikom Dukovskog, u predstavi koja je brutalna, puna grubosti i nasilja, ali i iskrena, topla, duhovita, sve do “tragičnog happy enda”.
Tekst je podnaslovljen “Prometejev put”, što se metaforički odnosi na Marinu beskompromisnu borbu za ispravljanje bolnih društvenih nepravdi; dok sam naslov odgovor dobiva iz usta glavnoga protagonista, koji kaže kako: “Trebam svijet u kojem mogu živjeti i za koji se mogu boriti. Dok ne nađem taj svijet, ja sam samo duh koji hoda”.
Komad je višeslojan, obilježava ga doza crnog humora, parafraze, paradoksi, proturječja, pun je referenci i intertekstualnih veza; utemeljen je u filmskom i kazališnom nasljeđu. Protkan je elementima parodije, trilera, fantastike i apsurda, živi i mrtvi susreću se na sceni, pjeva se, pleše i recitira, a sama radnja odvija se uz puno digresija, skretanja i mijenjanja pravaca koji, spajajući teatar i život, ocrtavaju jedinstveni dramski kolaž koji završava u utopijskoj viziji svijeta koji je doista moguće promijeniti.
Maru igra Nenad Pećinar, a glumački ansambl još čine Dušan Jakšić, Milorad Kapor, Igor Pavlović, Strahinja Bojović, Radoje Čupić, Jovana Stipić, Gordana Đurđević Dimić i Danica Grubački.
Kostimografkinja je Marina Sremac, scenografiju potpisuju Tadžiser Sevnić i Saša Senković, glazbu Bariš Manisa, a songove Srđan Stojnović.
Publika je glumce ispratila velikim aplauzom, a nakon izvedbe, u vrlo polemičnom i živom razgovoru s publikom koji su u atriju kazališta moderirali dramaturginja Mira Muhoberac i ravnatelj Gavelle Boris Svrtan, redatelj i ansambl govorili su o procesu rada na predstavi, razvoju pojedinih likova, ideji prometejstva koju prenosi. Sve je zaokružio glazbeni program u izvedbi Vid Hribar Trija.
Šaroliki “puls kazališta” u Gavelli
Program 31. Gavellinih večeri u nedjelju 2. listopada nastavlja predstava “Hinkemann” Ernsta Tollera u režiji Igora Vuka Torbice i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM), gdje će biti i igrana. Slijedi, u ponedjeljak 3. listopada, također u ZKM-u, gostovanje ‘slovenske’ “3 Zime” Tene Štivičić u režiji Barbare Hieng Samobor i produkciji Mestnog gledališča ljubljanskog.
Hrvatska produkcija iste drame, u režiji Ivice Buljana i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) Zagreb, u programu je u ponedjeljak 10. listopada na sceni HNK-a Zagreb, kao posljednja predstava u festivalskom natjecateljskom programu.
U utorak 4. listopada u Gavelli gostuje HNK Ivana pl. Zajca Rijeka s predstavom “Nad grobom glupe Europe” redateljsko-dramaturškog dvojca Sebastijana Horvata i Milana Markovića Matthisa.
Beogradski Atelje 212 izvest će, u srijedu 5. listopada, “Mriješćenje šarana”, po tekstu jednog od najznačajnijih srpskih dramatičara Aleksandra Popovića i u režiji Milana Neškovića. Narodno pozorište Sarajevo gostuje u Gavelli u četvrtak 6. listopada, gdje će se hrvatskoj publici predstaviti s “Prosjačkom operom” Kokana Mladenovića i Kornélie Góli.
Domaćin Gavella u programu je u petak 7. listopada s naslovom “Kao na nebu” Kaya Pollaka u režiji Renea Medvešeka. Gavella će izvan konkurencije ugostiti i dvije studentske produkcije, Shakespearovog “Julija Cezara”, glumački ispit u klasi Krešimira Dolenčića (3. listopada), te “Proletio je tihi anđeo”, po motivima “Galeba” A. P. Čehova u režiji Tamare Damjanović (10. listopada).
Pobjednici će biti proglašeni u utorak 11. listopada. Prosudbeno povjerenstvo ove godine čine glumica Linda Begonja, dramski pisac Tomislav Zajec i slovenski redatelj Vito Taufer.
Festival tradicionalno zatvara gostovanje predstave izvan konkurencije. Ove godine to je predstava “Mi smo oni na koje su nas roditelji upozoravali” Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, u režiji i glumačkoj kreaciji Mirjane Karanović.
Nakon svake izvedbe, publika će imati priliku u atriju kazališta druženje s gostujućim ansamblima nastaviti u razgovoru o predstavi s teatrologinjom i dramaturginjom Mirom Muhoberac i glumcima kazališta Gavelle, Dijanom Vidušin, Antonijom Stanišić Šperanda, Ozrenom Grabarićem, Igorom Kovačem, Anjom Šovagović Despot, Amarom Bukvićem, Pericom Martinović i Slavicom Knežević.
Komentari