Nedavno preminuli slikar i grafičar Fadil Vejzović (rođen u Sarajevu 1943., umro u Zagrebu 2022.) uveo nas je u medijsku Europu četrdesetak godina prije primanja Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije. Kao art direktor kultnog magazina Start, na mjestu dotad nepoznatom u novinstvu bivše države, u kojem su se o grafičkom izgledu novina brinuli grafičari, među kojima i mnogi priučeni i samouki, Fadil je u oblikovanje tog dvotjednika unio ne samo svoju nadarenost, nego i akademsku likovnu naobrazbu. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirao je 1966. u klasi profesora Raula Goldonija koji je snažno utjecao na njegov budući rad. U Nürnbergu je od 1971. do 1975. specijalizirao grafiku, usavršavajući se u struci u kojoj će – uza slikarstvo – provesti znatan dio svog radnog vijeka.

Prepoznata nadarenost

Sead Saračević, jedan od najvećih urednika i novinara u poslijeratnom hrvatskom novinarstvu, prepoznao je Fadilov likovni potencijal i kao glavni urednik Starta angažirao ga 1976. godine na mjestu art direktora grafičke redakcije. Bio je to iskorak dotad nepoznat u novinskim medijima – na čelo grafičke redakcije postavljen je akademski slikar. Grafički urednik Starta bio je Zdravko Tunuković, a tehnički urednik Dinko Žibrat. Ostale novine, osobito informativno-političke, u to su doba izgledale kao bilteni, lišeni grafičke inventivnosti.

Potkraj 70-ih i početkom 80-ih godina prošlog stoljeća redakcija Starta disala je kao jedno tijelo, počevši od novinarskih veterana Seada Saračevića, Konstantina Milesa, Marka Grčića i Ace Vojinovića do neznatno mlađih novinara Marija Bošnjaka i Maroja Mihovilovića. Stariji i iskusniji bili su uzor mlađima: Mladenu Plešeu, Sini Karli, Ingrid Badurini i meni… Pod dirigentskom palicom Seada Saračevića, Start se doimao kao usklađen orkestar u kojem su prevladavali prijateljski, radno poticajni i profesionalno strastveni odnosi, usredotočeni na kreativnost i požrtvovnost u svakom segmentu redakcijskog života.

Sadržaj i izgled

Sead Saračević, esteta i erudit, bio je uvjeren da je – osim sadržaja magazina – iznimno važan njegov izgled. Naklada je neprestano rasla, a Start se u to doba prodavao u dvjestotinjak tisuća primjeraka na cijelom području bivše države. Saračević je prijateljevao s društvenom i kulturnom elitom tog doba, od Ede Murtića, Vere Horvat Pintarić, Fadila Hadžića, Petra Selema, Jure Kaštelana i Bernarda Bernardija do mnogih drugih velikana kulturne i umjetničke scene.

Startove teme bile su predmet čestih javnih rasprava i osporavanja, kao primjer prozapadne orijentacije, što je izazivalo negodovanja političkih struktura. Mnogo se govorilo i o Startovu izgledu, od naslovnice i golišavih duplerica do vrhunskih ilustracija i fotografija. Dobronamjerni čitatelji u Startu su prepoznavali medijsku avangardu, nalik na europska revijalna izdanja. Najvažniju ulogu u oblikovanju Starta imao je Fadil Vejzović koji je svojim kreativnim idejama likovno oplemenjivao izgled novina. Iako iznimno muževna, macho izgleda, bio je topla umjetnička duša, kolegijalan i sklon uspostavi prijateljskih odnosa sa svojim suradnicima. S malo riječi i širokim osmijehom, bosanskom duhovitošću i vječito dobrim raspoloženjem, skladno se uklopio u homogeniziranu međugeneracijsku ekipu odanu svojim novinama.

Autorskim ilustracijama u airbrush tehnici, ali i intuitivnim prepoznavanjem mladih nadarenih autora kao što su bili danas međunarodno poznati ilustrator Mirko Ilić i strip crtač Igor Kordej te biranjem autorskih radova vrhunskih karikaturista, od Otta Reisingera do proslavljenih internacionalnih majstora karikature, Fadil je znatno pridonosio likovnom obogaćivanju Startova sadržaja.

Objektivnim i stručnim kriterijima birao je fotografije koje su mu donosili vrhunski fotografi kao što su bili Mladen Tudor, Ivo Eterović, Vlado Duić, Alojz Boršić, Ivan Posavec, Mio Vesović i mnogi drugi. Uživao je u svakom likovnom doprinosu izgledu Starta, otkrivao nove talente i pružao im priliku predstavljanja u megapopularnom magazinu.

Redizajn Starta

Vera Horvat Pintarić, najveća povjesničarka umjetnosti svoga doba i suradnica Starta, predložila je redizajn magazina, što su Saračević i Vejzović oduševljeno prihvatili. Zahvaljujući svojem ugledu u europskim likovnim krugovima, Vera Horvat Pintarić uspjela je nagovoriti prezaposlenog Romana Cieślewicza (1930. – 1996.), Francuza poljskog podrijetla i najvećeg europskog novinskog dizajnera, da redizajnira Start.

Cieślewicz je boravio u Zagrebu i uz Fadilovu asistenciju promijenio izgled magazina koji je zabljesnuo u novom, avangardnom ruhu, nimalo se ne razlikujući od najuglednijih europskih izdanja. Fadilova je zadaća bila da se redizajn dosljedno provede i da svatko u svom dijelu posla – fotografskom, ilustratorskom i redaktorsko-opremačkom – prihvati i ostvari novu grafičku koncepciju.

Uspjeli smo jer smo bili homogena i visokomotivirana ekipa predvođena svestranim urednikom Seadom Saračevićem. Vjerujem da svatko od preživjelih sudionika tog razdoblja nosi u sebi neizbrisive uspomene na vrijeme u kojem smo po svim redakcijskim standardima bili Europa. Nažalost, većina tih novinarskih velikana iz zlatne ere Starta više nije među nama.

Kamo ide Pigmalion?

U desetak godina predanog grafičkog rada u redakciji Starta, Fadil Vejzović ni trenutka nije zapostavio svoju slikarsku vokaciju, temeljenu na iznimnoj likovnoj nadarenosti. Iako smo ga doživljavali kao grafičara, što je desetak godina bio njegov svakidašnji posao, slikarstvo je u njemu bilo neiscrpno vrelo novog, uzbudljivog, drukčijeg, avangardnog i samozatajnog – kakav je i sâm bio… sve do posljednje izložbe „Tijelo – Svijet“ u zagrebačkoj Galeriji Josip Račić u ožujku 2022., u izboru i postavu Milana Bešlića.

Kad sam davnih godina s Fadilom razgovarao o njegovu slikarskom ciklusu „Pigmalion“, pitao sam ga kamo ide taj njegov pomalo izgubljen lik, u potrazi za nedostižnim idealima, a on mi je – nakon male stanke – odgovorio: „Ne zna. A ne znam ni ja.“