Strategija pametne specijalizacije (S3) predstavlja ključni koncept u europskom kontekstu za poticanje inovacija, istraživanja i razvoja putem javnih investicija. S3 se ističe kao neophodan uvjet svake članice za korištenje strukturnih fondova EU-a. To čini njezino donošenje i primjenu ključnima za usmjeravanje investicija prema područjima s najvećim potencijalom za razvoj. Jačanjem uspješnih inovacijskih aktivnosti može se znatno ubrzati digitalna i zelena transformacija, što će u konačnici unaprijediti produktivnost i konkurentnost gospodarstava. Iz toga proizlazi da je S3 od vitalnog značaja za Hrvatsku, osobito s obzirom na njezino malo i otvoreno gospodarstvo, smanjenu industrijsku bazu te sve ozbiljnije demografske izazove i potrebu za dugoročnom održivošću.

Unatoč izazovima s kojima se suočavamo u pronalasku financijskih i ljudskih resursa i borbi s administrativnim preprekama, primjeri poput Estonije i Finske jasno pokazuju da se mala gospodarstva mogu uspješno razvijati kroz inovacije. Fokusiranje na područja s visokim potencijalom za razvoj, uključujući integraciju tehnoloških i proizvodnih sektora uz “ozelenjavanje” i digitalizaciju, pametno korištenje dostupnih resursa te fokusirano provođenje strategije ključni su elementi uspjeha. Ukratko, postoje dokazi koji sugeriraju da kroz primjenu strategije pametne specijalizacije i podršku EU fondova, mala gospodarstva mogu ostvariti značajan napredak i postići dugoročnu održivost.

Jačanjem uspješnih inovacijskih aktivnosti mogu se znatno ubrzati digitalna i zelena transformacija te postići konkurentnost

No važno je primijetiti da spomenuti primjeri imaju svoj industrijski identitet; Finska ga već dugo njeguje u rudarenju, drvnoj i tehnološkoj industriji, dok je Estonija nedavno stvorila svoj identitet kroz digitalizaciju države. Nasuprot tome, hrvatski identitet više je povezan s turizmom i sportom. Postavlja se pitanje koji je identitet hrvatske industrije te kako ga razviti i ojačati kako bismo postali prepoznatljivima u globalnom gospodarstvu?

Strategija pametne specijalizacije trenutno je jedini nacionalni strateški dokument s potencijalom da pokrene stvaranje novog identiteta hrvatske industrije, budući da je taj identitet potpuno izgubljen zbog stihijske deindustrijalizacije posljednjih 30-ak godina. Osim S3, imamo i Plan za industrijsku tranziciju za regionalni razvoj kroz inovacije, koji se kao regionalni razvojni instrument oslanja na nacionalnu S3, ali je detaljnije prilagođen specifičnostima svake pojedine regije, Panonske, Jadranske i Sjeverne Hrvatske.

Oba strateška dokumenta promatraju razvoj prije svega kroz jačanja inovacija s određenim fokusom na pojedine industrije, za razliku od horizontalnih strategija poput porezne politike ili poticanja izravnih stranih investicija. U okviru S3 imamo sedam fokusiranih područja, tzv. tematska prioritetna područja, koja se često nazivaju vertikalama.

‘Princip fokusiranja i odabira potentnih hrvatskih industrija kroz mogućnosti u globalnim lancima vrijednosti, temelj je nove S3 do 2029.’ ističe Domagoj Šarić. FOTO: HGK

Većina tih područja zapravo obuhvaća više industrija koje isprepliću svoje tržišne aktivnosti, proizvode i usluge kako bi se postigao transformacijski cilj svakog područja i osigurala dugoročna održivost i konkurentnost. Riječ „pametno” nije nužno vezana uz tehnologiju, već uz taktiku. Važno je definirati transformacijski cilj koji ima smisla i jasno ga obrazložiti u strategiji, kako bi se javni novac pametno uložio.

Ovaj princip fokusiranja i odabira potentnih hrvatskih industrija kroz mogućnosti u globalnim lancima vrijednosti temelj je nove S3 do 2029. Svjetska banka u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom razvila je tu metodologiju i izradila temelje za novu S3 od polovice 2016. do 2019. U odnosu na prethodnu S3, pet glavnih područja i trinaest potpodručja svelo se na ukupno sedam. Sedmo područje za IT dodano je kroz zajedničko djelovanje industrije putem udruženja HGK, HUP-a, Cisexa i CroAI-ja.

Novi S3 bi trebao biti prilagodljiv dokument spreman na promjene u skladu s tržišnim i geopolitičkim promjenama, budući da se bavi aktivnostima istraživanja, razvoja i inovacija koje su izrazito dinamične i teško predvidive na tržištu. Trenutna provedba nove S3 temelji se na programskim intervencijama koje su usmjerene na tri glavna cilja: poboljšanje znanstvene izvrsnosti, premošćivanje jaza između istraživačkog i poslovnog sektora te povećanje inovacijske učinkovitosti.

Primjeri poput Estonije i Finske jasno pokazuju da se mala gospodarstva mogu uspješno razvijati kroz inovacije

Novi način upravljanja na papiru djeluje jednostavnije nego onaj prijašnji i tek ćemo vidjeti hoće tako biti i u provođenju. No tko su akteri ključni za rad s industrijom? Imamo savjetodavno Inovacijsko vijeće za industriju kao jedno od tri savjetodavna tijela koja savjetuje krovno nacionalno tijelo i Tematska inovacijska vijeća, po jedno za svako tematsko područje. To nam je glavna osovina koja omogućuje da industrija bude uključena i da daje konstantan feedback oko novina, da raspravlja i predlaže rješenja na temelju kojih će se i oblikovati pozivi za natječaje i na temelju kojih će se opće stavke strategije konkretizirati. No nije rijetkost da stvari znaju stati kada se rješenje oslanja na međusobnu koordinaciju dvaju ili više različitih tijela. Kako ne bi svatko vukao na svoju stranu, nedostaje svojevrsni facilitator komunikacije, industrijski posrednik koji bi moderirao i učinkovito usmjeravao suradnju prema transformacijskim ciljevima. Ta uloga je ključna za uspješnu implementaciju Strategije pametne specijalizacije (S3).

Iako je donošenje NPOO-a dodatno usporilo rad na strategiji, sve se odvija presporo. Ako gledamo dinamiku donošenja nove S3, podloge su rađene od 2016. do 2019., koncept i poduzetničko otkrivanje za šest područja radio se kroz 2021., sedmo (IT) područje predloženo je početkom 2022. Sama strategija službeno je usvojena krajem 2023. Ova godina je već pred drugim kvartalom, a sve je još u statusu indikativnog. Previše se vremena gubi, a tržište i konkurencija ne čeka. Pripremni rad s industrijom i TIV-ovima davno je trebao započeti jer se oko transformacijskih ciljeva sve zna već dvije godine. Do sada (ili još uvijek za optimiste) pametna specijalizacija nije bitnije pokrenula transformacijske procese tematskih područja i specijalizaciju industrije, što joj je i cilj. Do sada se njezin učinak uglavnom manifestirao kroz provedbu dodjele sredstava iz strukturnih fondova i u konačnici statističkog rasta udjela investicija u istraživanje u BDP-u (tzv. GERD). Svakako je to dobro, ne ulazeći u tehničke detalje same provedbe natječaja, ali nije dovoljno. U ciklusu pametnog specijaliziranja koji slijedi treba biti znatno više koordinacije i znanja na svim razinama da pokrenemo procese pametne specijalizacije koju smo donijeli, koja će transformirati naše gospodarstvo. Možda onda naša industrija nadvlada svoju identitetsku krizu.