U zadnjih nekoliko godina svjedočimo različitim globalnim gospodarskim šokovima i krizama. Prije svega tu mislim na pandemiju zbog koje je ogroman broj gospodarskih subjekata otežano poslovao. Nakon što smo polagano krenuli u gospodarski oporavak, dogodio se najveći rat na području Europe još od Drugog svjetskog rata, a koji je dodatno uzrokovao nestabilnost i neizvjesnost te značajno utjecao na visoke stope inflacije s kojima se još uvijek suočavamo. Kao odgovor na visoke stope inflacije Europska središnja banka od srpnja prošle godine započela je s podizanjem kamatnih stopa i od tada pa do danas dogodio se najbrži rast kamatnih stopa središnje banke u povijesti europodručja, što dovoljno govori koliko je ozbiljno shvaćena borba protiv inflacije. Međutim, snažno i brzo podizanje kamatnih stopa uvijek otvara i još jedno važno pitanje – postoji li mogućnost za ozbiljnu recesiju?

Da, ali recesija je u EU-u zasad vrlo blaga. Zahvaća nekolicinu srednjoeuropskih država predvođenih Njemačkom. Nadolazeći mjeseci će pokazati hoće li se recesija produbiti i proširiti. To će u najvećoj mjeri ovisiti o tempu smirivanja inflacije. Brže smirivanje inflacije će na neko vrijeme dokinuti potrebu da Europska središnja banka podiže kamatne stope, a europski će potrošači vjerojatno osjetiti poticaj za veću potrošnju. Ako se dogodi kombinacija niže inflacije i dobrog potrošačkog raspoloženja, ona bi mogla zaustaviti aktualnu recesijsku prijetnju. U tom slučaju, ova bi recesija mogla ostati blaga pojava, a dodatni uvjet za to je da se ne dogodi neki novi inflacijski udar vezan uz svjetsko tržište nafte i drugih energenata te hrane.

Hrvatska je do sada ostala relativno izolirana od recesijskih prijetnji. Iznimka je robni izvoz koji se proteklih mjeseci nalazi u padu zbog pada potražnje na našim glavnim izvoznim tržištima u srednjoj Europi koja su pogođena usporavanjem. Bez obzira na to što će pokazati podaci za treće tromjesečje, očekivanja rasta hrvatskog BDP-a za ovu godinu kreću se još uvijek oko 2%-3%, što je u aktualnim europskim okvirima veoma dobro. I ove godine ćemo se nastaviti približavati prosječnoj razini razvitka u Europi jer će europsko gospodarstvo rasti po nižoj stopi.

Hrvatska se smjestila među četiri zemlje članice europodručja s najnižim kamatnim stopama na stambene i potrošačke kredite

Priljev sredstava iz EU fondova i uspješna turistička sezona glavni su razlozi hrvatske otpornosti. No ne treba zaboraviti da je i zadržavanje kamatnih stopa na niskoj razini dalo doprinos otpornosti hrvatskog gospodarstva na dosadašnje recesijske impulse koji dolaze izvana.

Kada je riječ o kamatnim stopama, bitno je razjasniti neke činjenice. Kamatne stope su porasle u proteklih približno godinu dana otkako je Europska središnja banka započela zaoštravanje monetarne politike s ciljem borbe protiv inflacije. Međutim, kamatne stope su posvuda narasle, uglavnom više nego u Hrvatskoj. Prema podacima Europske središnje banke za srpanj, prosječne kamatne stope na novoodobrene stambene kredite s rokom dospijeća preko 10 godina u Hrvatskoj su iznosile oko 3,3%. Hrvatska se prema tom kriteriju smjestila među četiri zemlje članice europodručja s najnižim kamatnim stopama. U pogledu kamatnih stopa na potrošačke kredite stojimo još bolje. Kada je riječ o kreditiranju poduzeća, ovisno o ročnosti, također smo vrlo dobro pozicionirani među 5-6 država s najnižim kamatnim stopama u europodručju. S obzirom na to i, što je još važnije, s obzirom na vrlo blage pomake kamatnih stopa u proteklih godinu dana u usporedbi s drugim zemljama, možemo reći da kamatne stope nisu djelovale pro-recesijski, naprotiv. Ako proučavamo podatke HNB-a, može se primijetiti da blagi porast kamatnih stopa na kredite snažno korelira s porastom kamatnih stopa na oročene depozite. Prosječne kamatne stope na oročene depozite stanovništva u srpnju su rasle za 0,72 postotna boda na godišnjoj razini, dok su u istom razdoblju prosječne kamatne stope za eurske stambene kredite rasle za 0,76 postotna boda.

Iza takvog razvoja događaja uglavnom stoji ulazak hrvatske u europodručje. Od ranije visoka likvidnost banaka je ulaskom u europodručje povećana, depozitna baza proširena, a naše su analize pokazale da su upravo ta dva čimbenika – likvidnost i izdašna depozitna baza koja odvaja banke od ovisnosti o tržištu novca – bila ključna za prigušen rast kamatnih stopa u Hrvatskoj u razdoblju kada se u europodručju događalo najveće povećanje kamatnih stopa otkad je uveden euro 1999.

Šefica HUB-a Tamara Perko ističe da ne treba zaboraviti da je i zadržavanje kamatnih stopa na niskoj razini dalo doprinos otpornosti hrvatskog gospodarstva na dosadašnje recesijske impulse. FOTO: Josip Regovic/PIXSELL

Proteklih mjeseci se provlači teza da su kamatne stope na kredite u Hrvatskoj snažno narasle, dok su one na depozite ostale blizu nule te da je zbog toga dobit banaka izrazito povećana. Na tu temu nadovezuje se priča o potrebi dodatnog oporezivanja banaka. Takav je stav postao popularan u zadnje vrijeme, osobito nakon što je u Italiji predložen poseban porez na povećanu dobit banaka.

Ideja o dodatnom oporezivanju dobiti nastala je nakon što smo ušli u razdoblje kada povećane kamatne stope Europske središnje banke osiguravaju bankama s viškovima likvidnosti veće kamatne prihode. Implementacija takvog poreza pokazala se vrlo kompliciranom i talijanska je vlada već uvela i limit na takav porez: iznos ne smije prijeći tisućiti dio vrijednosti aktive pojedine banke, čime porez postaje tek simboličan populistički alat.

Osim poteškoća s uvođenjem posebnih poreza, bitno je napomenuti i nekoliko činjenica o kamatnim maržama. Prema podacima Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) za prvo tromjesečje, neto kamatna marža u Hrvatskoj iznosi oko 2,5% i nalazi se oko prosjeka europodručja. Ona ni po čemu nije ekscesna, osobito ako imamo u vidu da sve niže razvijene zemlje članice zbog većega rizika i nižega kreditnog rejtinga imaju veću maržu od prosjeka u koji ulaze i najrazvijenije zemlje EU-a. Pri tome je točno da je u proteklih godinu dana došlo do povećanja neto kamatne marže za oko 0,8 postotnih bodova, no to povećanje treba tumačiti imajući dvije činjenice u vidu.

Implementacija poreza na banke pokazala se vrlo kompliciranom i talijanska je vlada uvela i limit, čime taj porez postaje populistički alat

Prvo, u gotovo svim europskim zemljama došlo je do povećanja neto kamatne marže jer svi bankovni sustavi imaju koristi od viših depozitnih kamatnih stopa koje Eurosustav plaća na viškove likvidnosti. Prosječno povećanje neto kamatne marže u zemljama članicama Europske unije od prvog tromjesečja prošle do prvog tromjesečja ove godine iznosilo je 0,7 postotnih bodova, dakle približno kao u Hrvatskoj.

Drugo, samo manji dio povećanja kamatne marže povezan je s maržom na teret klijenata. Neto kamatni prihodi iz depozitno-kreditnih odnosa sa stanovništvom u Hrvatskoj nisu rasli. Rasli su oni iz odnosa s poduzećima i s drugim kreditnim institucijama i središnjim bankama. Hrvatske banke su uglavnom uspjele amortizirati najjači kamatni udar u povijesti europodručja kako se u većoj mjeri ne bi prelio na klijente; pri tome su i same zaradile jer su iznimno visoko likvidne, što je dobro za cijelu državu i stabilnost sustava, no ta zarada nije došla od građana.

S obzirom na recesijsku prijetnju s kojom smo započeli ovaj tekst, treba znati da zarade u dobrim vremenima služe kapitalnom jačanju za loša vremena koja prije ili kasnije smjenjuju ona dobra. Hrvatski bankarski sustav je upravo zbog kapitalne snage prošao neokrznut kroz zadnje dvije krize. U njima ne samo da nije kao u drugim zemljama opterećivao državne proračune, nego je u svakom trenutku bio spreman za kreditiranje i reprogramiranje dugova krizom pogođenih dužnika. Sjetimo se moratorija i drugih mjera u vrijeme pandemijskog zatvaranja. Stoga očekujem i da će ova faza visokih kamatnih stopa proći. Smijenit će je faza s nižim, umjerenijim zaradama, i uvjerena sam da će hrvatske banke i u toj fazi biti dovoljno stabilne i spremne pružiti podršku građanima, gospodarstvu i državi kroz čuvanje vrijednosti novčanih viškova i plasiranje sredstava za perspektivne projekte. Time će nastaviti davati svoj doprinos gospodarskom rastu koji je, ponovimo, već nekoliko godina brži od prosjeka Europske unije.