Poslovanje svake tvrtke izloženo je raznim utjecajima, koji mogu predstavljati nove prilike, ali i rizike. Za rizike možemo reći da su konstanta poslovnog života, a posljednjih nekoliko godina primjetan je njihov rast. Posebno je tu važno istaknuti rizike uzrokovane klimatskim promjenama, koji su sve češći i sve brojniji. Tako je prema podacima Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA), Hrvatska na vrlo visokoj poziciji neosiguranih i povećanih katastrofalnih rizika (potres, poplava, oluja, požar) u odnosu na druge članice Europske unije.

Sve se više susrećemo i s drugim globalnim rizicima poput kibernetičkog kriminala, a zabrinjavajući je podatak da se u svijetu svakih 14 sekundi dogodi ozbiljan kibernetički napad. Istraživanje o korištenju i poznavanju osiguranja kod poslovnih korisnika, koje je za Hrvatsku gospodarsku komoru u veljači provela agencija IPSOS, pokazuje da 23 posto ispitanika kibernetičke napade svrstava među najveće izazove u poslovanju, ali tek svega tri posto njih ima ugovoreno osiguranje za te svrhe.

Kada predstavnici tvrtki govore o vrstama osiguranja koja su im spontano poznata, kibernetička osiguranja su na dnu liste – jedan posto. Sve to ukazuje na veliki nesrazmjer između stavova o kibernetičkim rizicima i ugovaranja ove vrste osiguranja. Iako upravljanje rizicima treba biti dio poslovanja, zabrinjava činjenica da svega jedna trećina ispitanika iskazuje načelni interes za ugovaranje osiguranja u iduće dvije godine, a od toga samo 14 posto iskazuje potencijalni interes za ugovaranje Cyber osiguranja.

Sve to treba promatrati i u kontekstu rezultata jednog drugog, nedavno provedenog istraživanja HGK-a, koje pokazuje da su hrvatske tvrtke nedovoljno otporne na kibernetičke prijetnje. Čak sedam od 10 tvrtki nema nikakvu provjeru dobavnih lanaca na kibernetičke prijetnje i isto toliko ih navodi da nemaju plan i proceduru postupanja s incidentima.

Analiza dobivenih rezultata istraživanja o korištenju i poznavanju osiguranja kod tvrtki u Hrvatskoj, pokazala je da je osiguranje od profesionalne odgovornosti prisutno kod 34 posto ispitanika, ali uglavnom zbog zakonske obaveze, a ne na temelju vlastite procjene izloženosti rizicima. Znatno više se ulaže u osiguranje automobila nego, primjerice, u dobrovoljno zdravstveno osiguranje zaposlenika (dopunsko i dodatno), a koje može biti jedna od pogodnosti koje tvrtka nudi zaposlenicima.

Osiguranje financijskih gubitaka uslijed prekida rada, nažalost, nije često među poslovnim subjektima u Hrvatskoj. Svega devet posto ispitanika ima ugovoreno to osiguranje, a osam posto ispitanika ne koristi nijedno osiguranje.

Prosječna ocjena, na ljestvici do 5, trenutne razine zaštite od rizika, prema stavovima ispitanika je 3,6, što ukazuje na zaključak da su ispitanici uglavnom zadovoljni trenutnom razinom zaštite svoje tvrtke od rizika. Kao najveće rizike poslovanja percipiraju oštećenje imovine zbog požara, poplave i potresa te nemogućnost naplate potraživanja. Ispitanici svoju financijsku pismenost vezano uz osiguranje i opću financijsku pismenost ocjenjuju vrlo dobrim prosječnim ocjenama (3,9 odnosno 4,1). Uzimajući u obzir cjelokupno iskustvo s pružateljima osiguranja u Hrvatskoj, ispitanici izražavaju relativno visoko opće zadovoljstvo pruženim informacijama, jasnoćom komunikacije i procesom prijave štete (3,7), a u najmanjoj mjeri su zadovoljni iznosom premije (3,2).

Znatno više se ulaže u osiguranje automobila nego u dobrovoljno zdravstveno osiguranje zaposlenika koje im može biti pogodnost

Oko 70 posto ispitanika izloženost rizicima procjenjuju barem jednom godišnje ili češće. Međutim, postupanja u praksi kada je u pitanju ugovaranje osiguranja znatno odstupaju od stavova ispitanika. Tako možemo reći da neki poduzetnici prepoznaju rizike koji predstavljaju najveće izazove u njihovom poslovanju, ali ih nisu osigurali niti to planiraju.

Usporedni podaci s drugim zemljama potvrđuju podosiguranost hrvatskih tvrtki i veliki prostor za razvoj i unaprjeđenje kada je u pitanju osiguranje. Prema podacima EIOPA-e, Hrvatska se po ugovaranju neživotnih osiguranja nalazi na 24. mjestu od 30 promatranih europskih zemalja, a na vrhu ove ljestvice su Francuska, Njemačka i Nizozemska.

Osiguranje vozila u Hrvatskoj zauzima više od 50 posto portfelja svih neživotnih osiguranja, dok je prema podacima OECD-a u 49 promatranih zemalja prosječni udio tih osiguranja 35 posto. Udio ukupne premije u BDP-u u 2022. godini u Hrvatskoj je 2,6 posto, a premija po stanovniku iznosi 456 dolara. Radi usporedbe, u susjednoj Sloveniji, udio premije u BDP-u je 4,7 posto i 1396 dolara po stanovniku.

Budući da je osiguranje izuzetno bitno za upravljanje rizicima svih poduzetnika, neovisno o djelatnosti, te kada se uzmu u obzir rastući rizici u poslovanju, osiguranje treba gledati prvenstveno kao investiciju u sigurnost i zaštitu od posljedica budućih štetnih događaja.

Čak 23 posto ispitanika kibernetičke napade svrstava među najveće izazove u poslovanju, a njih samo tri posto ima ugovoreno osiguranje

Stoga je iznimno važno kontinuirano raditi na podizanju svijesti o važnosti upravljanja rizikom. Jedna od aktivnosti koje HGK po tom pitanju radi je financijsko opismenjavanje gdje se kroz različite edukativno-informativne aktivnosti, pored tema iz bankarstva, tržišta kapitala te investicijskih i mirovinskih fondova, govori i o vrstama osiguranja, rizicima i zaštiti od rizika te ulozi i značaju osiguranja.

Na kraju možemo reći da se osiguranja poslovnih korisnika u Hrvatskoj uglavnom temelje na osnovnim, najčešće i zakonski uvjetovanim osiguranjima, koja se najviše i koriste, a to su obvezno auto osiguranje, kasko osiguranje i osiguranje imovine. Kod svih ostalih vrsta osiguranja postoji veliki prostor za dodatno podizanje svijesti o potrebi i značaju osiguranja u poslovanju.

Osiguranje je kompleksna djelatnost i s obzirom na brojne i rastuće rizike, posebice klimatske i kibernetičke, potrebno je stalno ukazivati na posljedice neugovaranja osiguranja za poslovanje.

Stoga je osobito važno osvijestiti postojanje rizika u poslovanju i činjenicu da je osiguranje ključno za zaštitu i upravljanje rizicima, za smanjenje mogućih financijskih gubitaka te za nesmetano poslovanje i razvoj tvrtki.