Slijedom svojeg neznanja, Nazor ističe da se “grozi” riječi eksperiment i da ne bi htio da njegova djeca BUDU PODVRGNUTA NEKOM EKSPERIMENTU. Pritom je smetnuo s uma da se svaki novi kurikulum (ili ranije program) prvo mora uvesti eksperimentalno u neke škole kako bi se vidjelo funkcionira li onako kako je zamišljeno

Veliki dio komentara dr. sc. Ante Nazora, ravnatelja Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskoga rata, odnosi se na navodnu ideologizaciju kurikuluma povijesti, odnosno tvrdnju da “kurikulum više sliči na jugoslavenski nego na hrvatski”. Ta se tvrdnja zasniva samo na činjenici da se u kurikulumu na jednome mjestu spominju “ratovi na postjugoslavenskom prostoru”. Iznoseći takvu tvrdnju, Nazor je doveo u zabludu gledatelje emisije “Otvoreno” zato što u prijedlogu kurikuluma povijesti stoji sljedeće: “Učenik istražuje procese oblikovanja samostalne hrvatske države nakon 1990. uključujući demokratizaciju, političku i gospodarsku preobrazbu hrvatske države i društva, Domovinski rat, ratne sukobe na (post)jugoslavenskom prostoru i uključivanje Hrvatske u međunarodne integracije. Naglasak je na razdoblju od početka Domovinskog rata do mirne reintegracije Podunavlja: na uzrocima rata, ključnim vojnim operacijama, mirovnim inicijativama, različitim iskustvima ljudi u ratu te vojnim i civilnim žrtvama rata. Učenik istražuje uzroke i posljedice navedenih događaja te analizira izvore uključujući osobna svjedočanstva suvremenika tih događaja.”

RAZLOG NAVODNOJ IDEOLOGIZACIJI Nazor vidi u tome da pri izradi kurikuluma nisu konzultirani znanstvenici iz Hrvatskog instituta za povijest, pa se autori kurikuluma “nisu istrgli iz jugoslavenskog okvira”. Nećemo se pozivati na činjenicu da jugoslavenski kurikulum nije nikada postojao, jer se u vrijeme postojanja te države nisu izrađivali kurikulumi, nego zasebni nastavni planovi i programi za svaku pojedinu republiku (što je dobro poznato i dobro obrađeno u znanstvenoj literaturi). Termin “Domovinski rat”, pretpostavljamo, ne treba dodatno elaborirati. Termin “ratni sukobi na (post)jugoslavenskom prostoru” odnosi se na one sukobe koji su započeli još u vrijeme postojanja SFRJ, kao i na one koji su se dogodili nakon njezina raspada – dakle u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u Makedoniji. U većinu tih sukoba Srbija je bila uključena kao agresor (agresija na Vukovar izvršena je i iz Vojvodine, u kojoj su ubijani i protjerivani Hrvati), a i Crna Gora je sudjelovala u agresiji na Hrvatsku. Negiranje takvih općepoznatih činjenica nema veze ni sa znanošću ni sa strukom. Stoga primjedba da je kurikulum “jugoslavenski”, što god to značilo, očito nije stručna, nego politička i zlonamjerna s ciljem diskreditiranja stručne radne skupine i kurikuluma…

Više pročitajte u novom broju Nacionala…