Akademski sindikat i Hrvatska zajednica inovatora su prije gotovo godinu dana, dakle u predizbornoj godini, u priopćenjima za javnost na temu inovacija kao temeljnog čimbenika razvoja hrvatskog gospodarstva uz podršku akademske zajednice, budućoj Vladi Republike Hrvatske ponudili su rješenja za očuvanje i razvoj inovacijskog sustava Republike Hrvatske:

1) ustroj Ministarstva visokog obrazovanja, znanosti i tehnologije, koje bi imalo zadaću potencijale hrvatskog visokog obrazovanja i znanosti staviti u funkciju tehnološkog razvoja i poticanja inovativnosti i kreativnog pristupa u gospodarstvu; 2) imenovanje ministra za inovacije i transfer tehnologije bez portfelja sa zadatkom da koordinira suradnju akademske zajednice s gospodarskim subjektima; 3) do 2030. godine povećati izdvajanje za istraživanje i razvoj na 3% BDP-a; 4) udvostručiti zaposlenost istraživača u gospodarstvu, posebice doktora znanosti kako bi se približili barem razini od 50% u odnosu na prosjek Europske unije; 5) donijeti Zakon o inovacijama koji bi regulirao financiranje i funkcioniranje inovacijskog sustava te na taj način ubrzao razvoj industrije, povećao njezin udio u rastu BDP-a Republike Hrvatske te uspostavio inovacijski sustav kao temelj hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini. Razlog tome je bio, jer je Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (World Intellectual Property Organization – WIPO) 27. rujna 2023. u Ženevi predstavila izdanje globalnog inovacijskog indeksa kojim su obuhvaćene 132 zemlje na kojem je Hrvatska na 44. mjestu, što je nešto niže nego prethodnih godina (41. ili 42. mjesto). Među najvećim slabostima Hrvatske prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima istaknuta je niska razina znanstvene suradnje između sveučilišta i industrije u kojoj je Hrvatska čak na 113. mjestu.

Akademski sindikat i Hrvatska zajednica inovatora su zbog toga istaknuli da nema razvoja društva bez potpore najinovativnijeg dijela društva koji se ovoga trenutka nalazi u akademskoj zajednici. Naime, hrvatsko se gospodarstvo nažalost u 99% slučajeva temelji na mikro, malim i srednjim poduzećima koji nemaju dovoljno ni kadrovskih ni materijalnih potencijala za samostalni razvoj inovativnih usluga i proizvoda, odnosno za utemeljenje centara za istraživanje i razvoj. Zato nam je razvoj industrije u Hrvatskoj spor pa je i udio industrije u BDP-u ispod prosjeka razvijenih zemalja. Najbolji pokazatelj tome je da je udio turizma u BDP-u Hrvatske preko 20% što one koji razumiju ovu problematiku zabrinjava. Tako da su ovoga trenutka Hrvatska javna sveučilišta najveća inovacijska središta i obavezno ih treba povezati s gospodarskim subjektima na način da se ponovo uspostavi funkcioniranje inovacijskog sustava koji u Hrvatskoj trenutno stagnira. Već tri i pol godine ne sazivaju se sjednica Nacionalnog inovacijskog vijeća, Inovacijskog vijeća za industriju RH i tematskih inovacijskih vijeća. Također, nema više ni državnog tajnika za inovacije, a ni nove Strategija razvoja inovacija Republike Hrvatske. Dakle, inovacijski sustav u Republici Hrvatskoj se urušava po drugi puta u posljednjih 15 godina.

Kako nova Vlada RH nije prihvatila ovaj prijedlog, Akademski sindikat je 2. rujna 2024. Vladi poslao Otvoreno pismo na istu temu u kojem je predložio: 1) razdvajanje postojećeg Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te ustrojavanje Ministarstva visokog obrazovanja, znanosti i inovacija, koje bi imalo zadaću da velike potencijale hrvatskog visokog obrazovanja, znanosti i inovacija stavi u funkciju tehnološkog razvoja te da osigura suradnju akademske zajednice i gospodarstava. Takva ministarstva su uobičajena u mnogim najprosperitetnijim državama svijeta te su se pokazala kao dobro rješenje; 2) u tom visoko specijaliziranom ministarstvu imenovanje ministra i državnih tajnika koji imaju potrebna znanja, vještine i iskustva na najvišoj razini unutar sustava visokog obrazovanja, znanosti i inovacija.

Europska inovacijska misija i vizija

Za razliku od domaćih ministara i političara koji su ukinuli Hrvatski institut za tehnologiju i urušili hrvatski tehnologijski sustav, EU je osnovala Europsko inovacijsko vijeće koje će u idućem financijskom razdoblju od 2021. do 2027. kao III. stup novog Horizon Europa programa financirati inovacije i tehnologijske projekte te poticati transfer tehnologije iz akademske zajednice u gospodarstvo. EU, je također, osnovala i Europski institut za inovacije i transfer tehnologije. Posebnu brigu o istraživanjima i inovacijama u Europskoj uniji vodi predsjednica EU komisije Ursula von der Leyen, koja je u prošlom mandatu imala povjerenicu za Inovacije, istraživanje, kultura, obrazovanje i mladih, a u sastavu nove EU komisije razdvojila je taj resor i posebno je imenovala povjerenicu za istraživanja i inovacije, Bugarku Ekaterinu Zaharievu. Na takvo rješenje naveli su je isti oni razlozi i argumenti na temelju kojih Akademski sindikat i Hrvatska zajednica inovatora gotovo godinu dana traži preustroj Vlade RH i druge mjere radi očuvanja i razvoja inovacijskog sustava Republike Hrvatske. Potez predsjednice EU komisije trebao bi poslužiti kao poticaj političkim tijelima Republike Hrvatske da uzmu u razmatranje prijedlog Akademskog sindikata i Hrvatske zajednice inovatora koji gotovo već godinu imaju na stolu.

Hrvatska inovacijska misija i vizija

Naime, visoko obrazovanje, znanost inovacije su razvojni prioriteti Republike Hrvatske koji joj jedini mogu donijeti ekonomski napredak i dugoročnu društvenu stabilnost. Za postizanje razine visokorazvijenih zemalja Hrvatska mora biti otvoreno, mobilno i inovativno društvo. U takvim zemljama svijeta kapital ljudskog potencijala ima za razvoj zemlje prednost u odnosu na kapitale prirodnih dobara i rutinskog rada, pa čak i u odnosu na financijski kapital. Stoga se u takvim društvima znatno povećavaju ulaganja u znanje čija se važnost stavlja na prvo mjesto u projekcijama strateškog razvoja, jer su ljudi glavni nositelji ideja, informacija i novih znanja. Oni su strateška osnovica i kapital u suvremenom društvu i gospodarstvu. Za razliku od materijalnih, intelektualni i kreativni potencijali nemaju granica. Sustav stoga mora pravodobno otkrivati posebno sposobne pojedince i na sve ih načine poticati da potpuno razviju i primijene svoja znanja i sposobnosti na dobrobit zajednice te im pomagati u tome.

Za sustavan pristup tome moraju postojati jasno određena mjerila prepoznavanja i vrednovanja odabira, mjere i načini poticanja i podupiranja napredovanja, te pravne i organizacijske osnove kojima se usmjeravaju vrijednosti i nadzire njihovo provođenje. Stoga Vlada Republike Hrvatske mora osigurati zakonske i materijalne preduvjete za bitno povoljniji status znanstvenika i sveučilišnih nastavnika. U tom smislu izrada i nužnost provedbe nove hrvatske Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije proizlazi iz dubokih promjena u kojima se nalazi hrvatsko društvo, a koje su posljedica promijenjena globalizirajućeg okružja, ali i unutarnjih društvenih, ekonomskih, kulturnih i demografskih promjena. Takve okolnosti zahtijevaju dugoročno promišljanje o mjestu obrazovanja i znanosti u društvu, a napose u stvaranju inovativnog društva i gospodarstva, prilagodljivog budućim izazovima.

Ljudski resursi su kamen temeljac

Cilj politike visokog obrazovanja, znanosti i inovacija je uspostava europski i svjetski konkurentnog i dinamičnog gospodarstva temeljenog na znanju. No, jedina prepreka realizaciji toga cilja je nedostatak istraživača, posebice u nekim ključnim područjima znanosti. Taj nedostatak prijeti inovacijskoj snazi našeg društva, količini znanja i rastu produktivnosti, što može ozbiljno usporiti, pa čak i zakočiti ostvarivanje zacrtanih ciljeva razvoja Republike Hrvatske. Zbog toga Hrvatska mora osigurati potrebne okvire za dramatično povećanje privlačnost kako za ulazak i ostanak tako i za dolazak inozemnih znanstvenika u sustav znanosti i visokog obrazovanja. Jer, dostatni i dobro razvijeni ljudski resursi u istraživanju i razvoju kamen su temeljac znanstvenog i tehnološkog napretka, te poboljšavaju kvalitetu života, osiguravaju dobrobit građana i doprinose konkurentnosti. U tom smislu, potrebno je izraditi jasni plan razvoja karijera znanstvenika i pozitivnog stava u javnosti o istraživačkoj karijeri što će potaknuti mlade ljude na odluku o zapošljavanju u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.

Hrvatska sveučilišta središnja su mjesta stvaranja, oblikovanja i prenošenja korisnih znanja, znanstvenih spoznaja i inovacija pa će u procesu razvoja društva odigrati ključnu ulogu i uspostaviti dvosmjernu suradnju s gospodarskim subjektima, posebice na istraživačkim i razvojnim projektima i programima. Za to suradnju su važne inovacije koje moraju postati treća misija sveučilišta s kojom treba uskladiti zakonske i ine propise koji uređuju visoko obrazovanje i znanost. Dakle, uz ocjenu bibliografske komponente treba uključiti i nove kriterije: a) stvaranje novih ideja; b) stvaranje i prijenos novih spoznaja; c) stvaranje novih procesa, proizvoda i usluga te d) stvaranje i poticanje akademskog poduzetništva. Uravnoteženo uključivanje mjerljivih pokazatelja ovih komponenti u uvjete znanstveno-nastavnog napredovanja sigurno će motivirati znanstvenike, posebno mlađe, da se bave inovacijama.

Autor kolumne, prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga predsjednik  je Akademskog sindikata i predsjednik Hrvatske zajednice inovatora.