Kako bi u narednom razdoblju inovacijski sustav u Hrvatskoj bolje funkcionirao i kako bi konačno postao temeljem gospodarskog razvoja Hrvatske, bilo bi nužno na nacionalnoj razini uspostaviti funkcionalnu vezu znanosti, visokog obrazovanja i tehnologije, što znači da bi iduća vlada Republike Hrvatske trebala ustrojiti ministarstvo visokog obrazovanja, znanosti i tehnologije, koje bi imalo zadaću potencijale hrvatske znanosti i visokog obrazovanja staviti u funkciju tehnologijskog razvoja i poticanja inovativnosti i kreativnog pristupa u gospodarstvu. Naime, resorna povezanost znanosti i tehnologije od 1991. godine bila je prisutna u nazivu i djelokrugu Ministarstva znanosti i tehnologije, ali se nakon transformacije ovog resora 2003. izgubila.

S obzirom na sve ono što je u međuvremenu propušteno i s obzirom na nisku razinu zatečene tehnološke i industrijske razvijenosti Hrvatske, bilo bi svrsishodno u idućoj vladi realizirati i poziciju ministra za inovacije i transfer tehnologije bez portfelja sa zadatkom da koordinira suradnju gospodarskih resora s akademskom zajednicom u funkciji tehnološkog razvoja i općeg napretka hrvatskog društva. Također, bilo bi: 1) potrebno do 2030. povećati udjel izdataka za istraživanje i razvoj (I&R) u BDP-u na 3,0%; 2) nužno u razumnom roku poticati projekte kojima bi se udvostručila zaposlenost u I&R-u u poslovnom sektoru, kako bismo se približili barem razini od 50% u odnosu na prosjek Europske unije; 3) dobro programe potpore poduzećima još jače povezati s proizvodnim i procesnim inovacijskim aktivnostima, suradnjom inovativnih poduzeća te suradnjom s javnim i privatnim obrazovnim, znanstvenim i istraživačkim ustanovama i poduzećima; 4) potrebno poticati veće zapošljavanje mladih stručnjaka, posebice doktora znanosti u hrvatskom gospodarstvu, kako bi se osigurala pokretačka snaga za promjene prema gospodarstvu temeljenom na znanju i inovacijama.

Nema više državnog tajnika za inovacije, nove Strategije razvoja inovacija RH ni sjednica Tematskih inovacijskih vijeća

Urušavanje Hrvatskog inovacijskog sustava

Da je inovacija predmet poticanja svjetskih granica znanja, a kreiranje i komercijalizacija novog znanja bitan izvor dinamičkog poboljšavanja produktivnosti za napredna gospodarstva, shvatili su i neki u Hrvatskoj odmah po proglašenju neovisnosti hrvatske države i počeli graditi Hrvatski inovacijski sustav – HIS. Uz promicanje ideje o inovativnoj Hrvatskoj trebalo je učiniti mnogo toga da Hrvatska postane mjesto razvijene inovacijske politike, da se u njoj razviju inovacijski procesi i potakne inovativno poduzetništvo. Te aktivnosti urodile su plodom kada je država nekoliko godina kasnije shvatila nužnost poticanja inovacija i komercijalizacije rezultata znanstveno-istraživačkog rada, odnosno povezivanja gospodarstva s akademskom zajednicom pa je vlada RH 1998. osnovala Poslovno-inovacijski centar Hrvatske – BICRO. BICRO je trebao biti jedna od ključnih organizaciju u nacionalnom inovacijskom sustavu čija je temeljna uloga bila razvoj i provedba programa državne potpore i tehnologijskog razvoja kao generatora održivog rasta i na znanju utemeljenog gospodarstva. Ova uloga trebala je biti ostvarena pokretanjem novih poduzeća utemeljenih na znanju i naprednoj tehnologiji, promicanjem sustava i razvoja tehnologijske infrastrukture, davanjem doprinosa stvaranju i razvoja industrije rizičnog kapitala te jačanju suradnje znanstvene zajednice i gospodarstva. Sljedeći korak u izgradnji sustava čini Ministarstvo znanosti i tehnologije 2000. pokretanjem programa Hrvatskog inovacijskog tehnologijskog razvitka, HITRA, koji je trebao biti daljnja potpora razvoju nacionalnog inovacijskog sustava kao važne pokretačke snage gospodarskog razvoja Hrvatske. On se trebao osloniti na svjetska i europska iskustva koja pokazuju da su samo najveće tvrtke inovativne same za sebe, a srednje i male najbolji uspjeh postižu u suradnji sa sveučilištima. Da bi se to ostvarilo, prijeko je bilo potrebno staviti znanost, istraživanja i razvoj u funkciju gospodarskog razvoja Hrvatske i to u okviru mudro promišljene i vođene politike znanosti i visokog obrazovanja. Realizaciju programa vlada RH povjerila je novoosnovanom Tehnologijskom vijeću, koje se kao interdisciplinarno tijelo postupno razvijalo u istinsko razvojno strateško tijelo u izgradnji Hrvatskog inovacijskog sustava. U vrlo kratkom razdoblju, od 2001. do 2005., raspolažući fondom od oko 35 milijuna kuna godišnje, Tehnologijsko vijeće privuklo je više od 500 prijedloga različitih projekata iz svih znanstvenih područja. Time se željelo stvoriti novu, do sada nepostojeću razvojno-istraživačku djelatnost koja je državni poticaj morala u potpunosti vratiti iz komercijalne djelatnosti.

‘Ministar za inovacije i transfer tehnologije trebao bi koordinirati suradnju gospodarskih resora s akademskom zajednicom u funkciji tehnološkog razvoja i općeg napretka hrvatskog društva’, smatra prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Ubrzo se pokazalo da je koordiniranje i vođenje svih zadataka u izgradnji Hrvatskog inovacijskog sustava nadilazilo mogućnosti Tehnologijskog vijeća pa je osnovano Vijeće Hrvatskog inovacijskog sustava, koje je svoj oslonac dobilo Ugovorom o suradnji Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Jedino suradnja tih ministarstava, a očekivala se i potpora Ministarstva poljoprivrede, mogla je potaknuti prijeko potrebne daljnje akcije u jačanju kulture koja će jačati inovaciju, ali i pridonositi boljem razumijevanju važnosti tehničkog zakonodavstva, normi, akreditacije, mjeriteljstva i jamstva kvalitete, pa i zaštite intelektualnog vlasništva. Naime, Hrvatska i njeni građani, pretpostavljeno je, djelovanjem Vijeća će shvatiti da je bez inovacija ugrožena kvaliteta njihova života i da su istraživanja i razvoj jedini oslonac napretku. U nastavku stvaranja sustava utemeljen je i Hrvatski institut za tehnologiju – HIT. Novoosnovani HIT je preuzeo ulogu Tehnologijskog vijeća i dobio povećane državne potpore za provedbu tehnologijskih istraživačko-razvojnih projekata. Tako je od 2006. do 2009. iz državnog proračuna bilo osigurano 200 milijuna kuna za tehnologijske projekte.

I kada smo svi mislili da je proces kreiranja i razvoja Hrvatskog inovacijskog sustava pri kraju, Ministarstvo znanosti i obrazovanja donosi odluke kojima započinje urušavanje sustava spajanjem agencija BICRO i HIT, a gubitak kontrole ključnih elemenata HIS-a događa se kada Ministarstvo znanosti i obrazovanja BICRO i HIT prepuštaju Ministarstvu gospodarstva koje on spaja sa svojom agencijom HAMAG INVEST pa tako nastaje nova agencija HAMAG–BICRO, ali naravno, sada u nadležnosti Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Europa kao putokaz

I dok mi ukidamo nacionalni inovacijski sustav koji smo već imali gotovo razvijen unutar Ministarstva obrazovanja i znanosti koje je nadležno za sustav visokog obrazovanja, znanosti i tehnološki razvoj Hrvatske, EU osniva Europsko inovacijsko vijeće i daje preporuke članicama da osnivaju nacionalna inovacijska vijeća. Europsko inovacijsko vijeće će u idućem financijskom razdoblju od 2021. do 2027. kao III. stup novog programa Horizon Europa financirati inovacije i tehnologijske projekte te poticati transfer tehnologije iz akademske zajednice u gospodarstvo. EU osniva i Europski institut za inovacije i transfer tehnologije. S tim u vezi Vlada RH donosi Strategiju poticanja inovacija Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020., a na sjednici održanoj 5. srpnja 2018. ponovo pokreće Inovacijski sustav osnivanjem Nacionalnog inovacijskog vijeća kao njegova krovnog tijela. Također, osnovano je i Inovacijsko vijeće za industriju RH – IVI te Tematska inovacijska vijeća – TIV osnovana kao glavna koordinacijska tijela za pet tematskih prioritetnih područja i radna tijela za operativnu podršku radu IVI-ja sa zadatkom da povezuju poslovni sektor, znanstveno-istraživačku zajednicu i javnu upravu u omjeru 70% : 20% : 10%. Za potporu cijelog tog sustava Vlada RH imenovala je i državnog tajnika za inovacije.

Bez inovacija nema razvoja gospodarstva. To razumiju državni dužnosnici u svim razvijenim zemljama Europske unije i svijeta

No nažalost, u posljednje dvije godine Hrvatski inovacijski sustav ponovo se urušava. Nema više: 1) državnog tajnika za inovacije; 2) nove Strategije razvoja inovacija Republike Hrvatske; 3) sjednica Tematskih inovacijskih vijeća; 4) sjednica Inovacijskog vijeća za industriju RH i 5) sjednica Nacionalnog inovacijskog vijeća.

Zaključak

Bez inovacija nema razvoja gospodarstva. To razumiju državni dužnosnici u svim razvijenim zemljama Europske unije i svijeta. I zato te države u razvoj, istraživanje i inovacije ulažu najmanje dvostruko, a neke i trostruko više od Republike Hrvatske. Na taj način imaju funkcionalne inovacijske sustave, neke imaju ministarstvo za visoko obrazovanje, znanost i inovacije, a neke ministre za inovacije bez portfelja. Uz navedeno, da inovacijski sustav u Hrvatskoj ponovo profunkcionira i da opstane u budućnosti, Hrvatskoj bi trebao i zakon o inovacijama kojim bi se regulirao inovacijski sustav, tako da ga se prilikom smjena ministara ne može više urušiti – kao što je to bila praksa u Hrvatskoj u proteklih 15-ak godina.