Hrvatska udruga poslodavaca počekom svibnja predstavila je prijedlog porezne reforme koji je snažno odjeknuo u javnosti. Predstavljeni su rezultati višemjesečnog rada više od 40 naših članova iz gotovo svih granskih udruga okupljenih u Radnu skupinu za poreznu reformu. Bilo nam je iznimno važno čuti mišljenja predstavnika različitih industrija i razgovarati o preprekama kako bismo postigli rast plaća svih radnika. Osim što je to važno poslodavcima, sigurni smo da može imati poticajne učinke i za rast BDP-a. Predstavnici poslodavaca jednoglasni su u poruci: hrvatsko tržište rada je nekonkurentno. Sve teže hvatamo korak s usporedivim zemljama u okruženju, zbog čega kontinuirano gubimo radnike. Ovo dokazuje i posljednji popis stanovništva koji nas je suočio sa zabrinjavajućom činjenicom kako je Hrvatsku napustilo više od 10% stanovništva. Istovremeno, onima koji su ostali, uvjeti pandemije širom su otvorili vrata rada na daljinu, zbog čega se radnicima otvorila veća i lakša mogućnost rada i za poslodavce izvan Hrvatske.

Iako je za nisku konkurentnost hrvatskog gospodarstva odgovoran niz faktora, jedan od onih koji najviše muči poslodavce jest visoko opterećenje rada. Tu prvenstveno mislimo na visokokvalificirane radnike – inženjere, liječnike, programere – koji su temelj razvoja, napretka i uspjeha hrvatske ekonomije. Opterećenje rada na njihovim razinama plaća visokih je 42-45 posto, što je ogromna razlika u odnosu na druge tranzicijske ekonomije, među kojima je prosjek ispod 40 posto. Ako želimo zadržati stručnjake, moramo ih dobro platiti. U sadašnjoj situaciji, zbog visokih opterećenja, radnici često traže alternativu kako bi si povećali primanja, pa nerijetko dolazi i do alternativnih oblika rada pri kojima zaposlenici plaćaju i do pet puta manja davanja državi. Upravo ovakve situacije želimo izbjeći kroz naš prijedlog reformi.

Hrvatsko tržište rada nije konkurentno! Sve teže hvatamo korak s usporedivim zemljama u okruženju, zbog čega gubimo radnike

Konkretno, ono što predlažemo u kratkom roku jest povećanje neoporezivog iznosa osobnog odbitka s 4000 na 5000 kuna, smanjivanje niže stope poreza na dohodak s 20 na 15 posto, uz zadržavanje više stope koja bi se počela primjenjivati na razini od 50.000 kuna, umjesto dosadašnjih 30.000. Ovom mjerom bi se zadržala progresivnost u sustavu, ali omogućilo rasterećenje svima, a najviše upravo visokokvalificiranim radnicima „u sredini“. Važno je naglasiti kako bi intervencije u porezni sustav imale samo ograničeni učinak jer više od 30 posto ukupnog troška rada čine doprinosi, pa čak i na razini minimalne plaće. Bez reformi sustava doprinosa ne može doći do značajnijeg rasterećenja troškova rada, a onda ni rasta plaća, a to osobito vrijedi za radnike s najnižim razinama prihoda. Zato HUP predlaže smanjivanje stope doprinosa za prvi mirovinski stup s 15 posto na 13 posto te smanjivanje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje sa 16,5 posto na 15 posto. Pritom predlažemo i limitiranje iznosa uplata za mirovinsko i zdravstveno osiguranje na četiri prosječne plaće.

HUP je svjestan kako bi ovakvi prijedlozi uzrokovali privremeno smanjenje proračunskih prihoda, no sigurni smo kako bi ove reforme direktno utjecale na rast plaća, što bi potaknulo povećanje potrošnje, a time i veće prihode od poreza na dodanu vrijednost. Također, prihvaćanjem naših prijedloga, stvorit će se prilika za nova zapošljavanja čime bi se, prema našim procjenama, u srednjem roku, dakle u narednih 5 godina, otvorilo 100.000 novih radnih mjesta. Na taj bi se način proračunski prihodi povećali i do 6 milijardi kuna, uz istovremeno povećanje konkurentnosti našeg gospodarstva. Osim toga, širenjem pravedne porezne baze, što znači da poreze i doprinose počnu uplaćivati svi sukladno ostvarenim prihodima, stvorio bi se i značajan višak u proračunu u odnosu na situaciju koju imamo danas. Dakle, HUP-ovi prijedlozi nikako ne idu u smjeru smanjivanja proračunskih prihoda, upravo suprotno.

Za uspjeh neophodno je provesti i značajne reforme proračunskih rashoda. Ovdje postoji niz mogućnosti, a mi poslodavci smatramo da ih država u velikoj mjeri uopće ne koristi. Spomenut ću, primjerice, sektor zdravstva. Ovdje je važno podsjetiti da Hrvatska ima 3,88 milijuna stanovnika, a više od 4,1 milijun osiguranika. Još važnije od ovoga, njih samo 1,56 milijuna doprinosi financiranju zdravstva i uplaćuje doprinose. Ovo nijedan proračun ne bi mogao podnijeti. Važno je naglasiti da je po udjelu troška zdravstva Hrvatska zapravo među najopterećenijima u Europskoj uniji, ali to se nažalost ne vidi u statistici, jer troškovi sanacije zdravstva, koji su samo u posljednjoj godini iznosili više od 6 milijardi kuna, u nju ne ulaze. Hrvatska za ovakve rashode ima priliku koristiti i sredstva iz fondova EU-a. U Operativnom programu Konkurentnost i kohezija 1,6 milijardi kuna rezervirano je za poboljšanje zdravstvene infrastrukture, a korištenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka Hrvatska je doslovno propustila – od dostupnih 48 milijardi za jačanje zdravstvenog sustava alocirano je samo 2,5 milijardi kuna, što je tek nešto više od 5 posto. Važno je naglasiti da bi prihvaćanje naših prijedloga značajno koristilo i zdravstvenim radnicima kroz povećanje neto plaća, što bi pomoglo njihovu zadržavanju u Hrvatskoj, uz istovremeno smanjenje direktnog troška HZZO-u, jer su plaće danas najveći trošak zdravstvenog sustava. Jasno je da ovakve prijedloge rasterećenja mora pratiti i reforma čitavog zdravstvenog sustava, na čijim prijedlozima se u HUP-u također radi. Možemo se zapitati kako je moguće da druge države EU-a imaju bolje organizirane zdravstvene sustave, a plaćaju manje doprinosa.

Valja naglasiti kako je zdravstvo samo jedan od sektora kojima trebaju ozbiljne strukturne reforme. Jedan od njih je i sustav lokalne samouprave, gdje unatoč niskoj efikasnosti te padu broja stanovnika broj zaposlenih kontinuirano raste. HUP smatra kako je za dugoročnu održivost hrvatskog gospodarstva ključno povećati broj zaposlenih u privatnom sektoru, a ovo je moguće jedino uz smanjenje opterećenja rada. Vjerujemo kako je u narednih nekoliko godina potrebno dio ljudi iz javnog sektora prekvalificirati i zaposliti u privatnom sektoru.

Prihvaćanjem naših prijedloga otvorilo bi se 100.000 radnih mjesta, a proračunski prihodi povećali bi se i do šest milijardi kuna

Ovih smo dana mogli čuti i komentare sindikata na naše prijedloge. Iako se i oni slažu s potrebom podizanja neoporezivog iznosa osobnog odbitka i sa smanjivanjem niže stope poreza na dohodak, nikako se ne slažu sa smanjivanjem stope doprinosa te žele sav teret prebaciti direktno na poslodavce. Unatoč tome što sindikati tvrde da si poslodavci isplaćuju ogromne iznose dobiti te da bi se iz tog iznosa mogle povećati plaće, važno je pojasniti da je omjer dobiti i troškova za hrvatske poslodavce samo 1:10. Kada bi se poslodavci u potpunosti odrekli svoje dobiti, što je nerazuman prijedlog, s obzirom na potrebu investiranja i tehnološkog napretka, razina plaća za sve zaposlenike podignula bi se tek za otprilike 600 kuna. Poslodavci ovim mjerama ne idu u smanjenje poreza na dobit ni više dividende, već direktno povećanje plaća za sve zaposlene u Hrvatskoj.

Ključno je istaknuti kako ovaj prijedlog HUP-a pomaže i demografskoj revitalizaciji Hrvatske. Ako ne poduzmemo odlučne i konkretne korake, bitku za radnike koji Hrvatskoj kronično nedostaju glatko ćemo izgubiti. Naš glavni cilj jest upravo povećanje atraktivnosti hrvatskog tržišta rada, neselektivan i pravedan pristup povratku onih koji su otišli te privlačenje talentiranih pojedinaca iz raznih dijelova svijeta u Hrvatsku. Potencijal za to itekako postoji, samo trebamo imati hrabrosti za snažnije promjene.