Sa zemljama Europske unije ostvarujemo skoro tri četvrtine robne razmjene dok sa zemljama Europe ostvarujemo gotovo 90 posto ukupne trgovine. To je visoki stupanj integracije u gospodarskom smislu, i to s najjačim zemljama Europe kao što su Italija i Njemačka, pogotovo ako ubacimo u jednadžbu još i izvoz usluga, investicije te najvažnija emitivna turistička tržišta. Dakako, to je ono što smo htjeli i u što smo morali uložiti puno truda – od ulaska u EU do Schengena i eurozone. No ne trebamo držati sva jaja u istoj košari. Isto tako si ne smijemo prestati kontinuirano postavljati nove ciljeve.

Na trenutnu potrebu za diverzifikacijom trgovinskih partnera možemo gledati kao na raspodjelu kod izvora električne energije. Startna točka nam je jedan izvor kojim pokrivamo, recimo, 80 posto potreba. Finim podešavanjem sustava korigiramo nedostatak do zadovoljenja potreba, povećavajući udio obnovljivih izvora energije. Tako je i s izvaneuropskim, trećim tržištima. Ona su ono fino podešavanje naše međunarodne trgovine, ona nam komparativno po istoj jedinici, po jednom izvezenom euru, znače malo više.

Tu dolazimo do SAD-a kao našeg najznačajnijeg izvaneuropskog vanjskotrgovinskog partnera. Koliko god da će nam EU uvijek biti najvažnije tržište, toliko je svako povećanje izvoza u SAD svojevrsna polica osiguranja budući da je SAD najbrže rastuća ekonomija od svih ekonomija G7 od pandemije do danas. Ovaj aspekt pogotovo dolazi do izražaja kada je EU u recesiji ili blizu nje.

SAD se nalazi na 11. mjestu naših najznačajnijih partera, ali ono što je još važnije jest da je SAD naše 9. najznačajnije tržište za izvoz naših proizvoda. Posebno ohrabruje što najviše izvozimo lijekove, imunološke proizvode, transformatore, oružje i druge proizvode visoke dodane vrijednosti, a ne sirovinu ili polugotove proizvode kao što je to slučaj s nekim drugim zemljama. Štoviše, prošle godine prihod od izvoza usluga iz Hrvatske u SAD je iznosio više od milijarde eura s rastom od 47 posto. Izvozili smo usluge iz sektora turizma, IT industrije te usluge savjetovanja.

Evidentno je da američko tržište postaje sve atraktivnije hrvatskim tvrtkama kako se razvija i partnerstvo dviju zemalja. Ukidanje viza za SAD za nositelje hrvatskih putovnica bio je veliki korak u jačanju bilateralnih odnosa, međutim, još čekamo ukidanje dvostrukog oporezivanja. Ugovor je potpisan prije gotovo dvije godine, a stupanjem na snagu očekujemo smanjenje troškova poslovanja i administracije te privlačenje više direktnih ulaganja, posebice u IT sektor.

Bez obzira na globalne turbulencije unutar sektora, hrvatska IT industrija bilježi konstantan ujednačeni rast. Prihodi u zadnjih nekoliko godina povećavali su se po prosječnoj godišnjoj stopi od 15 posto, a taj rast pratio je rast broja zaposlenih unutar industrije više od 10 posto. Rastao je broj IT tvrtki, kao i plaće. Izvoz IT usluga rastao je po prosječnoj godišnjoj stopi od 21 posto, što je dodatno naglasilo važnost IT sektora u strukturi hrvatskog izvoza. Skeptici bi mogli reći da ova industrija već ima sve predispozicije za uspjeh, no treba imati na umu da je IT po svojoj prirodi dio globalne utakmice, koja je nemilosrdna te traži inovacije i mogućnost zadržavanja vrhunskog kadra. Dok čekamo ratifikaciju Ugovora o dvostrukom oporezivanju od Senata SAD-a, dobivamo signale da postoji dobra volja s američke strane koja također ulaže napore kako bi se ovo pitanje podiglo na višu razinu. Uz zalaganje obiju državnih administracija za postizanje cilja, nužna je i argumentacija hrvatskih, a još važnije i američkih poduzetnika prema donosiocima odluka da će Ugovor donijeti koristi objema stranama.

‘Dodatni poticaji američkim investitorima su i skoro članstvo Hrvatske u OECD-u i reforme koje se s tim ciljem provode’, ističe Luka Burilović, predsjednik HGK-a. FOTO: Tomislav Čuveljak/NFOTO

Proboj hrvatskih tvrtki na američko tržište potvrđuje njihovu kvalitetu i konkurentnost. Američko tržište, iako na prvu blisko, razlikuje se od europskog, kao i poslovna kultura. Naši gospodarstvenici koji već posluju „preko bare“ ističu da se odluke donose brže te da postoji visoka razina orijentiranosti na rezultate. Snažan je fokus na inovacije, brzi rast i širenje. To znači da je američko tržište vrlo konkurentno, s velikim brojem američkih i međunarodnih poslovnih subjekata uključenih u tržišnu utakmicu. Brže se usvajaju novi trendovi i tehnologije, što je dobro jer to zapravo otvara mnoga vrata tvrtkama iz Hrvatske koje su u pravilu male, ali koje se svojom inovativnošću mogu brzo prilagoditi zahtjevima tržišta i isporučiti kvalitetan i visokorazvijeni proizvod.

Pozitivno je da obje zemlje pokazuju interes za jačanjem gospodarskih veza u budućnosti. Stoga možemo sa sigurnošću reći da postoji značajan prostor za daljnje unapređenje gospodarskih odnosa. U tom smislu ne smijemo zaboraviti utjecaj direktnih investicija koje posebno pridonose rastu trgovine između dviju zemalja. U posljednjih desetak godina ukupni iznos izravnih inozemnih ulaganja iznosio je nešto više od 550 milijuna eura. Američke kompanije poput Microsofta, IBM-a i Googlea već dugo posluju u Hrvatskoj, a sve više investicija očekuje se upravo u području proizvodnje, usluga i visokih tehnologija. Isto tako, jedna od najvećih greenfield proizvodnih investicija u Hrvatskoj je upravo američkog porijekla, investicija Jabila. Omogućit će zapošljavanje više od 1500 ljudi, i to u Slavoniji, kao području Hrvatske kojem je to izrazito potrebno, gospodarski i demografski.

Dodatni poticaj američkim investitorima je zasigurno i skoro članstvo Hrvatske u OECD-u i reforme koje se s tim ciljem provode. Upravo zato i vjerujemo da će američka ulaganja u hrvatsko gospodarstvo rasti. Kao zemlja smo stvorili preduvjete za uspješan prihvat američkih ulagača, postoje pozitivna iskustva s poslovanjem u Hrvatskoj i ovdje već djeluje više od stotinu tvrtki u većinskom vlasništvu kompanija iz SAD-a te više od pedeset podružnica, franšiza i distributera američkih tvrtki, od kojih mnogi imaju regionalnu važnost.

Nama u HGK-u je posebno važno da u Hrvatskoj imamo vodeću ulogu u području internacionalizacije gospodarstva, što je prepoznato i od tvrtki, šire javnosti, ali vrlo bitno i od stranih gospodarskih subjekata i međunarodnih organizacija. Promicanje interesa hrvatskih gospodarstvenika i pružanje potpore pri izlasku na strana tržišta HGK redovno provodi kroz podršku članicama kod nastupa na sajmovima, kao i kroz održavanje foruma, konferencija, seminara i raznih poslovnih susreta koji omogućuju povezivanje tvrtki iz obiju zemalja i otvaranje novih prilika za suradnju. U posljednje vrijeme baš su takve aktivnosti bile izrazito izražene s SAD-om tako da možemo reći da očekujemo daljnje jačanje gospodarskih veza.

Zaključno, globalna trgovina će se u narednome razdoblju i dalje suočavati s brojnim izazovima, uključujući inflaciju, visoke kamatne stope, probleme s dugovima i geopolitičke napetosti koje utječu na mnoga gospodarstva. Ti izazovi će se posebno odnositi na Stari kontinent, na što moramo odgovoriti internacionalizacijom, podizanjem konkurentnosti i finim podešavanjem te još pokojom novom „policom osiguranja“.