Održivo financiranje, odnosno poticanje zelenih investicija i osiguranje sredstava za tranziciju europskog gospodarstva, već je neko vrijeme top tema u EU-u. Stoga je Hrvatska gospodarska komora koja već tradicionalno organizira „Dan hrvatskih financijskih institucija“, ovogodišnji skup posvetila održivom financiranju i perspektivama za daljnji razvoj domaćeg tržišta kapitala. Najnovije procjene govore da će Europi biti potrebno 700 milijardi eura godišnje do 2030. godine za postizanje ciljanog smanjenja stakleničkih plinova. Energija, zgradarstvo, promet i industrija sektori su u koje treba najviše ulagati da bi se ovaj ambiciozni cilj ostvario. Jasno je da su stabilno i razvijeno financijsko tržište i tržište kapitala jedan od preduvjeta za financiranje ovako visokih ulaganja.

Danas je hrvatska ekonomija, pa time i poduzeća, daleko stabilnija nego što je to bio slučaj u odnosu na razdoblje prije globalne financijske krize. Primjerice, zaduženost hrvatskih poduzeća danas iznosi manje od 50% BDP-a. Taj je omjer 2010. bio preko 90% BDP-a. Za razliku od države, koja može mijenjati razinu javne potrošnje i izvore prihoda izmjenama postojećih zakona kako bi ojačala proračun, poduzeća nemaju tu mogućnost. Ako nemaju vlastiti kapital, pristup tržišnim financijskim sredstvima, ne pronađu investitora da ubrizga svježi kapital kada se pojavi potreba, prijeti im zatvaranje. Zato je iznimno bitno da je zaduženost hrvatskih poduzeća niža. U globalu je danas poslovanje naših poduzeća stabilnije nego ikada prije, što ih čini perspektivnijim klijentima za sve dionike financijskog sektora.

Vratiti povjerenje građana i ulagača u domaće tržište kapitala

Jedan ključni detalj kada razmatramo razvoj tržišta kapitala u Hrvatskoj je lom koji se dogodio na Zagrebačkoj burzi 2008. Naime, tržišna kapitalizacija pala je sa 108% BDP-a 2007. na nešto iznad 40% BDP-a te se nastavila postupno smanjivati, da bi 2023. iznosila 30,2%. Na konferenciji su se mogli čuti argumenti da nema smisla uspoređivati tadašnje tržišne kapitalizacije s današnjima, jer je tadašnje tržište bilo nešto više nalik današnjem tržištu kriptovaluta koje je još uvijek u povojima. Također je naglašeno da je ekonomija u međuvremenu osjetno veća, a u nominalnim iznosima i tržišna kapitalizacija. Sve su to legitimni argumenti. Ipak, vrijedi uzeti u obzir to da je mnogo građana izgubilo povjerenje za ulaganja na tržištu kapitala. Za razvoj tržišta kapitala bit će ključno vratiti to narušeno povjerenje.

Da bi se stvorila i održala likvidnost, bitna je raspršena vlasnička struktura, odnosno povratak malih ulagača u većem broju

Sudionici panela o razvoju tržišta kapitala u Hrvatskoj su naglasili važnost podizanja likvidnosti na Zagrebačkoj burzi. Premda je broj uvrštenih dionica postupno padao s 383 2007. na 87 prošle godine, nije broj uvrštenih dionica nužno presudan. Bukureštanska burza je 2023. imala 85 uvrštenih dionica, dakle dvije manje nego Zagrebačka burza, a dnevni promet je iznosio 19,6 milijuna eura uz tržišnu kapitalizaciju od 59,1 milijardu eura. Usporedni pokazatelji za Zagrebačku burzu su tržišna kapitalizacija uvrštenih dionica od 22,9 milijardi eura i prosječan dnevni promet dionica od 1,2 milijuna eura. U odnosu na tržišnu kapitalizaciju, promet na bukureštanskoj burzi je više od šest puta veći na gotovo istom broju uvrštenih dionica.

Da bi se stvorila i održala likvidnost, bitna je raspršena vlasnička struktura, odnosno povratak malih ulagača u većem broju. U hrvatskome kontekstu tu je važno naglasiti nekoliko faktora. Prvi je da su nakon globalne financijske krize mnoga prezadužena domaća poduzeća preuzeli inozemni investitori. Često, ali ne uvijek, bila je riječ o preuzimanju obveza (dugova) u zamjenu za vlasništvo. Tijekom tog procesa je jedan dio na burzi uvrštenih dionica izvršten. Novi vlasnici nisu imali razloga financirati poslovanje hrvatskih poduzeća u njihovu vlasništvu preko burze.

Drugi faktor koji utječe na relativno mali promet na burzi su mirovinski fondovi. Njihova imovina pod upravljanjem je veća od ukupne tržišne kapitalizacije dionica na Zagrebačkoj burzi, a obveze dugoročne naravi – štedimo dok radimo, da bismo u mirovini ubirali plodove. Drugim riječima, samo će jedan manji dio te imovine biti uloženo u dionice. Međutim, i taj manji dio imovine velik je u odnosu na dionice u slobodnom opticaju (tzv. free float).

‘Konferencija ‘Dan hrvatskih financijskih institucija’ pokazala je da financijski sektor nudi proizvode za različite potrebe gospodarstva’, ističe glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Na Zagrebačkoj burzi količina dionica u slobodnom opticaju relativno je mala. U pravilu, ako jedan vlasnik ima 5 ili više posto ukupno uvrštenih dionica nekog poduzeća, za te dionice ne smatra se da su u slobodnom opticaju. Tako je malo više od 40 % uvrštenih dionica poduzeća koja čine Vodeće tržište Zagrebačke burze u slobodnom opticaju. Od tih šest poduzeća, samo su tri u top 10 dionica s najvećim prometom u 2023.

Kada spojite relativno mali opticaj slobodnih dionica s mirovinskim fondovima s velikom imovinom pod upravljanjem, ne treba čuditi da su prometi na burzi mali. Međutim, nije ni to nepremostiva prepreka razvoju tržišta kapitala. Naime, uvrštenje dionica SPAN 2021. svijetli je primjer toga. Riječ je o relativno maloj kompaniji koja međutim ima otprilike 2000 dioničara. Prošle je godine bila dionica s drugim najvećim prometom na Zagrebačkoj burzi, s tržišnom kapitalizacijom od 91 milijun eura i s malo više od pola dionica u slobodnom opticaju.

Važnost te dionice u tome je da pokazuje da i manja poduzeća, kakva karakteriziraju hrvatsku ekonomiju, itekako imaju svoje mjesto na burzi, ako tu mogućnost žele iskoristiti. Kako je također naglašeno u panel diskusiji, sada kada su kamatne stope znatno više u odnosu na proteklo desetljeće i pol, relativna atraktivnost izdavanja dionica je porasla. Tu valja podcrtati da su sudionici rasprave također napomenuli da je i drugdje u svijetu broj poduzeća s uvrštenim dionicama na burzama pao tijekom dugog razdoblja vrlo niskih kamatnih stopa, a ne samo u Hrvatskoj.

Imovina mirovinskih fondova pod upravljanjem veća je od ukupne tržišne kapitalizacije dionica na Zagrebačkoj burzi

No jesu li takva poduzeća svjesna mogućnosti koje izlazak na burzu donosi? Jesu li spremni preuzeti obveze koje također dolaze s izlaskom na burzu? Mnoge institucije, pa i Hrvatska gospodarska komora, aktivno promoviraju povećanje financijske pismenosti. Kao značajan i pozitivan poticaj razvoju tržišta kapitala svako treba istaknuti izdavanje „narodnih“ obveznica i trezorskih zapisa koji su privukli na tržište brojne građane, od kojih su neki prvi put pristupili tržištu kapitala. To je značajno doprinijelo i razvoju financijske pismenosti u društvu. Premda je fokus na pojedincima, ni promocija među malim poduzetnicima svih mogućnosti koje nudi financijsko tržište, nije nevažna.

Kako potaknuti domaće tržište kapitala?

Moguća rješenja nalaze se u Strateškom okviru za razvoj tržišta kapitala u RH koju pod okriljem Ministarstva financija i uz aktivnu ulogu relevantnih dionika na tržištu kapitala, razvija CFA Udruga Hrvatska. Udruga je nedavno objavila podlogu i prijedloge za razvoj domaćeg tržišta kapitala, a prijedlozi se mogu sumirati u tri glavna cilja: da tržište kapitala postigne Emerging Market klasifikaciju, koje povlači veći bazen potencijalnih inozemnih investitora, inicijativu za osnivanje Zajednice izdavatelja u okviru HGK te daljnju mobilizaciju štednje i poticanje malih ulagatelja. Predlagači su detektirali i alate za postizanje navedenih ciljeva pa se tako između ostalog navodi potreba uvođenja investicijskih računa, daljnje harmonizacije korporativnih akcija s EU standardima, digitalizacija procesa te uklanjanje prekomjerne regulacije.

Veseli što je prisutna sinergija među dionicima na tržištu kapitala jer budi nadu da Strategija neće ostati mrtvo slovo na papiru. Ovogodišnja konferencija je pokazala da financijski sektor nudi proizvode za različite potrebe gospodarstva i da je poslovanje poduzeća stabilno pa s optimizmom možemo gledati na daljnji razvoj domaćeg tržišta kapitala.