U nešto manje od dva desetljeća treći put se reguliralo pitanje radnog vremena trgovine na malo nedjeljom na hrvatskom maloprodajnom tržištu. Baš kao što je to bilo 2003. i 2008. godine, kada se također kroz zakonske izmjene uvelo neradne nedjelje, tema je i ovoga puta podijelila javnost, a nije bilo ni jedinstvenog mišljenja predstavnika gospodarstva. I članice našeg Udruženja trgovine, bez obzira na asortiman robe koju prodaju, njihove različite tržišne pozicije i različite formate trgovina koje imaju, nisu bile jedinstvene. Jedna grupa trgovaca zalagala se za ograničavanje, dok su druge bile protiv bilo kakvog ograničavanja rada nedjeljom. Kroz Udruženje smo kontinuirano komunicirali i naglašavali da Zakon mora imati što manje izuzeća od primjene kako bi se osigurao ravnopravni položaj poslovnih subjekata na tržištu – jednaki pristup na tržištu i mogućnost rada po istim pravilima. Također, predlagali smo da se omogući 18 radnih nedjelja s obzirom na to da smo turistički orijentirana zemlja, a da se ovaj prijedlog usvojio, efikasniji raspored mogli bi napraviti i trgovci i u kontinentalnom i jadranskom dijelu zemlje.

Usvojeni novi Zakon definira 16 radnih nedjelja u godini tako da svaki trgovac sukladno svojoj poslovnoj politici za svaki prodajni objekt određuje koja će nedjelja biti radna, a koja neradna, uzimajući u obzir sezonalnost, mikrolokaciju, potrošačke navike svojih kupaca i druge faktore koji utječu na individualnu procjenu za potrebom radne nedjelje pojedinog objekta. Trgovci koji posluju u Jadranskoj regiji radne nedjelje mahom su rasporedili na udarne srpanjske i kolovoške nedjelje te na nedjelje pred blagdane – primjerice, u prosincu – dok su oni na kontinentu fokusirani na prosinac koji je tradicionalno mjesec pojačanje potrošnje, a za trgovce je ovaj važan i zbog organizacije advenata.

Nova regulacija rada trgovina nedjeljom zahtijeva značajne promjene u organizaciji poslovanja trgovaca. Mnogi trgovački subjekti koordiniraju velikim brojem zaposlenika te velikim brojem prodajnih objekata različitog formata. Tu su i kompleksni logistički procesi koje je potrebno odraditi jer je trgovina radno intenzivna djelatnost koja se kao i drugi sektori zadnjih godina suočava s nedostatkom radne snage, i oni koji posluju na kontinentalnom dijelu kao i oni koji trgovine imaju na priobalju i na otocima.

Očekuje se da će se impulzivna kupnja usmjeriti na neke druge dane u tjednu, ali i na druge kanale prodaje, poput online trgovine

Određivanje radnih nedjelja bit će dodatni izazov velikim trgovačkim centrima sljedeće godine, kada će se 16 radnih nedjelja trebati raspodijeliti na cijelu godinu.

Naime, interes prodavaonica pretežno prehrambenih proizvoda drugačiji je u odnosu na prodavaonice pretežno odjećom i obućom kojima će u fokusu biti razdoblja sezonskih sniženja.

Sada, na samom početku primjene ograničavanja rada trgovina nedjeljom, nema većih promjena jer je turistička sezona u tijeku te imamo priljev stranih gostiju, ali u narednom razdoblju možemo očekivati određene promjene u procesima cjelokupne aktivnosti trgovaca, kao što je redefiniranje marketinških aktivnosti te organizacija rada trgovina. Novom načinu rada trgovina nedjeljom prilagođavat će se i potrošači. Primjerice, očekuje se da će se impulzivna kupnja, koja je do sada više bila zastupljena tijekom vikenda, usmjeriti na neke druge dane u tjednu, ali i na druge kanale prodaje jer se bilježi rastući trend online kupovine i razvoj web trgovine.

Nakon kratkog vremena primjene ograničenja rada nedjeljom i blagdanom te praćenja pokazatelja i efekata učinka, prerano je donositi zaključke. Uz to, ova godina nije reprezentativna jer se 16 radnih nedjelja odnosi na vrijeme od 1. srpnja do kraja godine dok se puna primjena izmijenjenog Zakona o trgovini očekuje u 2024.godini. Za konkretnu i ozbiljnu analizu prometa u trgovini nedjeljom/blagdanom mislim da ipak treba pričekati određeni protok vremena i pratiti reakcije tržišta.

Puno pitanja je otvoreno. Svi žele odgovore na pitanja je li ograničavanje rada trgovina nedjeljom dovelo i u kojoj mjeri do preraspodjele trgovačkih aktivnosti na ostale dane u tjednu, na koje dane te hoće li to utjecati na financijske pokazatelje ključnih igrača na tržištu maloprodaje.

Novom načinu rada nedjeljom prilagođavaju se i trgovci i potrošači, ističe Josip Zaher. FOTO: HGK

Treba istaknuti da je trgovina prvi sektor koji brzo reagira jer „živi“ i usklađuje svoje poslovanje sa zahtjevima potrošača. Vrlo je dinamičan sektor koji ovisi i o mnogim drugim ključnim elementima iz okruženja. Potrošnja u trgovini prvenstveno ovisi o raspoloživom dohotku domaćih kupaca koji su izrazito cjenovno osjetljivi, a ovisit će i o daljnjim inflatornim pritiscima i drugim vanjskim utjecajima. Primjerice, računamo i na uspješne rezultate turističke sezone.

Važno je da u konačnici ova promjena nema negativan utjecaj na poslovanje trgovaca, kako bi mogli nastaviti daljnja ulaganja u modernizaciju, u e-commerce i digitalne kanale, ali i implementirati nove tehnologije poput, primjerice, modernih i efikasnih logističkih procesa temeljenih na energetskoj učinkovitosti i samoodrživosti, kao i self check blagajne i uređaje za prihvat ambalažnog otpada. Bitno je i da se nastave investicije u sektor trgovine koje su do sada bile značajne.

Važno je da u konačnici ova promjena nema negativan utjecaj na poslovanje trgovaca, kako bi mogli nastaviti ulaganja

Da je pitanje (ne)rada nedjeljom kompleksno, potvrđuje naše iskustvo, ali i praksa u drugim članicama EU-a gdje nema jedinstvenog stava i rješenja jer svaka zemlja ima svoje specifičnosti. Općenito, možemo reći da unutar Unije postoje tri vrste regulacije rada trgovina nedjeljom. Prva, rad trgovina je dozvoljen svake nedjelje, ali uz određena ograničenja radnog vremena koja se odnose ili samo na trgovine određene veličine ili određenog asortimana (Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo) ili na sve trgovine (Luksemburg). Druga, trgovine rade nedjeljom samo ograničeni broj nedjelja u godini (Belgija – najviše 15 nedjelja, Francuska – 12 nedjelja, Grčka – 8 nedjelja, Španjolska – u prosjeku 10 nedjelja, propisi se razlikuju među autonomnim zajednicama). I treća, rad trgovina je općenito zabranjen nedjeljom uz mogućnost da lokalne vlasti odobre iznimke za određena područja ili u posebnim okolnostima (Austrija, Njemačka, Nizozemska i Poljska).

Za budućnost sektora, uostalom, kao i za sve druge, iznimno je važan proces digitalne transformacije odnosno integracija digitalnih tehnologija u poslovanje trgovačkih poduzeća. Upravo zato organiziramo 3. konferenciju o trgovini – „Održiva trgovina – Mijenjamo budućnost sada”. Domaći i strani stručnjaci 10. listopada u hotelu Westin, među ostalim, govorit će o stanju u sektoru, trendovima, budućnosti radnog mjesta i zelenoj revoluciji u FMCG sektoru. Na Konferenciji ćemo tražiti odgovore kojim putem trgovci trebaju ići u digitalnom dobu u kojem je ključna sposobnost brze prilagodbe novonastalim uvjetima.