GOST KOLUMNIST: JASMINKA MARTINOVIĆ: Hrvatska raste kao ICT sila, a taj rast treba proširiti i na ostale sektore

Autor:

13.10.2023., Zagreb - Jasminka Martinovic, direktorica Udruge informaticke i komunikacijske djelatnosti HUP-a. 
Photo Sasa ZinajaNFoto

Saša Zinaja/NFOTO

Direktorica HUP – Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUPICT) analizira kako uz pojačano korištenje tehnologije i nastavak digitalizacije poslovanja, hrvatska poduzeća mogu povećati konkurentnost, a javna uprava efikasnost

U posljednjih desetak godina u Hrvatskoj svjedočimo iznimno jakom i brzom rastu ICT sektora, koji je pogonjen sve većim ulaganjima u digitalizaciju domaćih poduzeća i javnih servisa, ali i razvojem domaćih tehnoloških kompanija koje su uspješne u ponudi usluga i vlastitih proizvoda na globalnom tržištu. Analiza ICT sektora u Hrvatskoj, nedavno predstavljena na Ekonomskoj kavi HUPICT-a, otkrila je da je udio ICT sektora u bruto dodanoj vrijednosti premašio šest posto, što taj sektor čini jednim od glavnih pokretača ukupnog gospodarstva u Hrvatskoj. Hrvatska ima dva tehnološka jednoroga, što nije nevjerojatan iskorak samo u kontekstu Hrvatske već i šire regije, pa i EU-a.

Broj zaposlenih u ICT sektoru u 2022. premašio je 50 tisuća, a broj poduzetnika veći je od osam tisuća. Također, analiza je pokazala da ICT sektor i ove godine nastavlja sa značajnim porastom zaposlenosti, u prvih osam mjeseci 2023. godine to je bilo čak više od 10 posto u odnosu na prošlu godinu.

Veliki potencijal ICT industrije prepoznat je i kroz Strategiju digitalne Hrvatske do 2032. godine. Strategija predviđa rast udjela ICT industrije u hrvatskom BDP-u na čak 13 posto, čime bi ICT industrija postala jedna od triju ključnih industrija za Hrvatsku. Naravno, važno je da se kvalitetno napisana Strategija potpuno implementira te da se u svim područjima osigura dovoljno resursa kako bi Hrvatska 2032. godine zaista bila, kako je to zapisano, „zemlja digitalno i gospodarski konkurentnih poduzeća i digitalizirane javne uprave s personaliziranim javnim uslugama“. Izrastanje sektora u realno kratkom razdoblju od svega 15-ak do 20-ak godina, a koji ima potencijal dohvatiti važnost koju sektor turizma ima za naše gospodarstvo, koji je uz to snažno globalno konkurentan i izvozno orijentiran te stvara radna mjesta temeljena na znanju, iznimno je važno za razvoj Hrvatske i naš put prema najrazvijenijim zemljama kojima težimo.

‘Treba vratiti dostojanstvo rada i dostojanstvo radniku. Većina naših radnika ima fiksni i varijabilni dio plaće, što tvrtka bolje posluje tako i taj varijabilni dio raste’

Bitno je i naglasiti da je ICT sektor pokazao iznimnu otpornost tijekom pandemije, energetske krize, tehnoloških promjena i ostalih izazova. U krizi je dodatno osnažen rast izvoza usluga računalnog programiranja i povezanih djelatnosti, koji je premašio 1,6 milijardi eura te osigurava sve veći udio u ukupnom izvozu zemlje. SAD, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska postale su ključna izvozna tržišta.

No istovremeno s nevjerojatnim rastom domaćeg ICT sektora, koji nadmašuje prosjek EU-a, suočavamo se s činjenicom da ostatak gospodarstva, posebno mala i srednja poduzeća koja dominiraju u strukturi naše ekonomije, kaska u korištenju tehnologije. Primjerice, prema posljednjim podacima Eurostata, domaće kompanije zaostaju čak i u domeni korištenja poslovnih informacijskih ERP sustava (prema Eurostatu u RH 24 % kompanija koristi ERP sustave u odnosu na prosjek u EU-u od 38 %). Zaostajemo i u području primjene poslovnih cloud usluga (Hrvatska je s 39 % u donjem dijelu EU-ove ljestvice), po korištenju web prodaje sa sedam, osam posto domaće kompanije su u donjem dijelu ljestvice, prilično snažno zaostajemo u korištenju proračunske snage (osam posto je prosjek u Hrvatskoj u odnosu na 18 posto u EU-u), IoT koristi 23 posto kompanija, a umjetnu inteligenciju njih devet posto.

Takvo zaostajanje u korištenju tehnologija negativno utječe na produktivnost naših kompanija, pa onda i na konkurentnost i na daljnji potencijal razvoja. S obzirom na iznimno bogato i relevantno iskustvo koje imamo u ICT sektoru, takvo zaostajanje ostatka gospodarstva nije opravdano i sigurno je da ga pametnim upravljanjem možemo izbjeći.

U udruzi HUPICT osvijestili smo taj jaz i iz prve ruke vidimo kako su pojačano korištenje tehnologije i nastavak digitalizacije poslovanja ključni za povećanje konkurentnosti biznisa, a onda i jačanje njegove otpornosti na brojne rizike s kojima se danas suočavamo.

IT sektor stvara radna mjesta temeljena na znanju, što je važno za naš razvoj i put prema najrazvijenijim zemljama

Kako bismo inspirirali domaće poduzetnike na brže usvajanje novih tehnologija, odlučili smo organizirati Digitalnu (R)evoluciju, najveću domaću poslovnu konferenciju o digitalizaciji na kojoj je glavni dio programa prezentacija konkretnih primjera uspješne primjene digitalnih tehnologija u tvrtkama različitih veličina i sektora.

Konferencija će se ove godine održati 28. studenoga u Mozaik event centru (bivši Hypo centar) te će okupiti preko 700 poduzetnika. Vrlo je važno naglasiti, a to ćemo kroz prezentaciju primjera na konferenciji i dodatno istaknuti, da primjena digitalnih tehnologija u poslovanju ne zahtijeva nužno velika ulaganja s obzirom na to da je tehnologija danas sve dostupnija. Najčešće je potrebno samo malo više spremnosti na promjene i na iskorak.

Kroz razmjenu primjera digitalizacije domaćih tvrtki i pregled digitalnih znanja i vještina koje već posjeduju i implementiraju u poslovanje, razgovore o prednostima i trendovima u digitalizaciji, želimo potaknuti sve domaće poduzetnike da hrabrije i odlučnije krenu u digitalnu transformaciju. Ohrabrujuće je vidjeti kako Hrvatska raste kao ICT sila, ali sada je vrijeme da taj rast proširimo i na ostale sektore ekonomije.

Samo uravnoteženim razvojem gospodarstva možemo ostvariti svoj puni potencijal. Nužno je zbog toga ubrzati i digitalizaciju javne uprave i svih grana gospodarstva. Digitalna (R)evolucija neće samo pokazati kako se to može postići, već će i pružiti konkretne i korisne informacije kako koristiti modernu tehnologiju u svakodnevnom poslovanju. Budućnost je digitalna i nema boljeg trenutka od sadašnjeg da se pridruže ovom putovanju.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.