Tajnik Udruženja trgovine motornim vozilima HGK-a analizira trendove autoindustrije i otkriva zašto su Hrvati, unatoč rastu prodaje električnih automobila od čak 60 posto, i dalje pri dnu EU-a po broju registriranih vozila na električni pogon

Prije dvije godine prodana su 1373 električna osobna vozila, prošle godine 1374 (Izvor: Promocija Plus), dakle, gotovo ista brojka. Ako se uzme u obzir da su vozila prodavana pretežno uz sufinanciranje, sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), rezultat je jasan.

No 2023. godina mogla bi biti početak značajnije zastupljenosti električnih vozila. Naime, iako FZOEU još nije raspisao ovogodišnji javni poziv za sufinanciranje energetski učinkovitih vozila – do 31. kolovoza već je registrirano 1186 električnih vozila, što je gotovo 60 posto (59,2 posto) više nego u istom periodu prošle godine, kada je registrirano 745 vozila. Rezultat je to prodajnih akcija koje trgovci samostalno nude, naravno, dijelom i registracije vozila iz prošlogodišnjeg javnog poziva, ali i s(a)vjesnosti građana da je električno vozilo neminovnost u skoroj budućnosti.

Iako su vidljivi blagi pomaci u „elektrifikaciji“ voznog parka u RH, i dalje smo pri dnu EU-a po broju registriranih vozila na električni pogon (Izvor: ACEA). Tek je 2,8 posto ukupno prodanih vozila u RH u 2023. godini električno. Iza nas je jedino Slovačka s 2,4 posto, a susjedna Slovenija, naprimjer, ima udio od 8,2 posto dok je prosjek EU-a 13,9 posto.

Rast od 60 posto rezultat je prodajnih akcija koje trgovci samostalno nude, ali i s(a)vjesnosti građana o budućnosti

Zanimljiv je podatak i da su ove godine hibridna vozila (HEV) s 22,1 posto ukupno registriranih vozila zastupljenija nego dizelaši, kojih je bilo 19,4 posto, ali i samo 1,9 posto „plug in“ hibrida (PHEV). Najveći udio novih vozila – više od polovice (51 posto) – pogonjeno je na benzin.

Prelazak na čišće tehnologije obveza je svih nas – a to je i obveza koju smo kao članica EU-a preuzeli. Naime, program EU-a „Fit for 55“ podrazumijeva 55-postotno smanjenje stakleničkih plinova do 2030. godine. Sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a) jest tržište ugljika koje se temelji na sustavu određivanja gornjih granica emisija i trgovanja emisijama za energetski intenzivne industrije i sektore proizvodnje električne energije. To je glavni alat EU-a za rješavanje pitanja emisija CO2. Otkako je 2005. godine uveden, emisije u EU-u smanjile su se 41 posto. Prema istom planu predviđeno je stopostotno smanjenje emisija do 2035. godine za nove automobile i kombije. No ako znamo da svega 15 posto ukupnih emisija štetnih čestica dolazi iz sektora cestovnog prometa, postavlja se pitanje zbog čega toliki pritisak na autoindustriju.

Na nedavno održanom Sajmu automobila (IAA) u Münchenu vidljiv je bio impresivan rast kineske autoindustrije u segmentu električnih vozila. U samo dvije godine broj električnih vozila u Kini porastao je s 1,3 na 6,8 milijuna, čineći Kinu osmu godinu zaredom najvećim svjetskim tržištem za električna vozila.

Njemački kancelar Olaf Scholz na otvorenju sajma u Münchenu napomenuo je kako je nužno razvijati električna vozila – ali po prihvatljivoj cijeni, uz konstantni razvoj infrastrukture, kao i vjetroelektrana i solarnih elektrana. Nije ovih dana jednostavno biti njemački kancelar jer, s jedne strane, postoje odredbe EU-a o čišćem transportu, a s druge strane elektrifikacija voznog parka uzrokuje smanjenje zaposlenosti „klasične“ njemačke autoindustrije. Kako? Prosječni motor s unutarnjim izgaranjem ima 1200 pokretnih dijelova, a motor električnog automobila značajno manje, do 200. Što je manje dijelova, manje je potrebno kooperanata. Zatvaraju se postojeći pogoni i manje je radnika potrebno za proizvodnju i ugradnju. O servisiranju ne treba niti govoriti – električna vozila imaju značajno manje troškove održavanja, samim time servisne radionice imat će manje posla.

No dobro je poznato da je njemačka autoindustrija, kao jedan od lidera u proizvodnji klasičnih motora u EU-u, tražila da vozila na klasični pogon ostanu u proizvodnji i nakon 2035. godine – i u tome uspjela. Bit će dopuštena proizvodnja klasičnih motora, ali na e-gorivo. Što je e-gorivo? Pojednostavljeno rečeno, e-gorivo je klasično gorivo (benzin, diesel…) koje se ne dobiva iz fosilnih goriva (nafte), već izvlačenjem ugljika (C) iz CO2 – kojeg ima u zraku – i spajanjem s vodikom (H) koji se dobiva elektrolizom iz vode. Goriva zapravo i jesu ugljikovodici – dakle, spoj ugljika i vodika.

I gdje smo tu sad mi? Trend rasta električnih vozila u RH je pozitivan, no značajno zaostajemo za prosjekom EU-a. Smanjuje se udio dizelskih vozila, a povećava udio hibridnih vozila, što je također pozitivno.

Udruženje trgovine motornim vozilima HGK-a predložilo je prije dvije godine Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost izmjenu javnog poziva za sufinanciranje energetski učinkovitih vozila, a prihvaćanje izmjene omogućilo je brojnim građanima i tvrtkama da uz uplaćenu minimalnu kaparu sudjeluju u raspodjeli sredstava za tu namjenu. Budući da je izniman interes za sufinanciranjem bio izražen i prošle godine, predstavnici Udruženja bili su na sastanku s predstavnicima Fonda, predlažući brojne izmjene za koje vjerujemo da će barem dijelom biti prihvaćene – a kako bi u ovogodišnjem Javnom pozivu za sufinanciranje energetski učinkovitih vozila (koje se očekuje u vrlo skorom roku) bilo što više realiziranih odnosno kupljenih „zelenih“ vozila.

Udruženje je tražilo od Ministarstva da PDV za tvrtke koje kupuju električna vozila bude odbitna stavka u stopostotnom iznosu

Također, Udruženje trgovine motornim vozilima, kao vid podrške popularizaciji električnih vozila, tražilo je od Ministarstva financija da PDV za tvrtke koje kupuju električna vozila bude odbitna stavka u stopostotnom iznosu. Naime, sada svi poduzetnici mogu odbijati PDV u 50 posto iznosa – kao pretporez, što je također to udruženje 2018. godine dogovorilo s Ministarstvom kao privremenu mjeru, koja je produžena 2021. godine. Sličan pristup popularizacije električnih vozila ima Slovenija, koja, kao što sam ranije napomenuo, ima značajno veći udio električnih vozila nego što je to kod nas.

Za popularizaciju električnih vozila bitna je i mreža punionica, koja će se značajno širiti u sljedećim godinama. Računamo da trenutno imamo oko 700 punionica, a do 2026. godine u planu ih je još 1300. Trenutni problem je infrastruktura (transformatori), a što se nastoji riješiti nadogradnjom postojećih kapaciteta, npr. u lukama, na željezničkim stanicama i sličnim mjestima diljem RH. Iako su planovi veliki i želja za čišćim transportom sve izraženija, ne možemo očekivati da će se to i brzo ostvariti. Prema podacima Centra za vozila Hrvatske, 2022. godine bilo je ukupno 4799 električnih osobnih vozila i 2544 plug-in hibridnih osobnih vozila (PHEV) u voznom parku RH. Zajedno čine 0,4 posto ukupno registriranih (od 1,8 milijuna) osobnih vozila u RH, što je u svakom slučaju nužno povećati u što skorijem roku. No podatak da je dvije trećine ukupno registriranih vozila starije od 10 godina, posebno je zabrinjavajući – i s ekološkog i sa sigurnosnog aspekta. U tom kontekstu poželjno se ugledati na pojedine zemlje EU-a koje uz poticanje električnih vozila, potiču i kupnju novih vozila na klasični pogon s malim ispušnim emisijama i/ili dodatno nagrađuju uništavanje starih – ekološki neprihvatljivih vozila, uz uvjet kupnje novog vozila. Naravno, rješenje za čišći transport su i alternativna prijevozna sredstva – vlak, car-sharing, taksi, romobil, a posebice bicikl, koji je u brojnim gradovima EU-a zamijenio automobil.