Danas mi koristimo gregorijanski kalendar, ali on je zasnovan na drevnom rimskom. Maius je bio treći mjesec drevnog rimskog kalendara koji danas nazivamo svibanj (maj). Maj je dobio ime po Maiesti – božici časti.

U ovom počasnom mjesecu, 28. svibnja 2021., Azerbajdžanci širom svijeta slave svoj 103. Dan neovisnosti. Ove godine proslave će se malo razlikovati od prethodnih godina, jer je pandemija koronavirusa već drugu godinu s nama. Pa ipak, zastave će biti visoke, a nacija će biti ponosna.

Još jedna stvar čini proslavu ove godine drugačijom, drugačijom na pozitivan način, a to je da nakon dugih godina okupacije Shusha, drevna kulturna prijestolnica Azerbajdžana, oslobođena i ponovno ujedinjena s narodom Azerbajdžana.

Malo povijesti

Prije stotinu i tri godine, 28. svibnja, usred vreve Prvog svjetskog rata, narod Azerbajdžana poduzeo je povijesni korak da se utvrdi kao demokratska nacija. Nakon proglašenja neovisnosti 28. svibnja 1918. rođena je nova neovisna, demokratska i suverena država. Otvoreno je novo, slavno poglavlje u povijesti azerbajdžanske nacije.

Osnivači republike smjesta su započeli s donošenjem širokog raspona odluka koje su utjecale na gotovo sve aspekte političkog, ekonomskog i društvenog života. Uvođenjem progresivne politike u socijalnoj i javnoj sferi u srpnju 1919. vlada je ženama dodijelila puna glasačka prava znatno prije većine etabliranih zapadnih demokracija.

Premda je postojala samo 23 mjeseca, između svibnja 1918. i travnja 1920., njezini ideali i mjere imali su trajni učinak na sljedeće generacije. Ideali suvereniteta, neovisnosti i demokracije prenosili su se generacijama tijekom sovjetskog razdoblja.

Od ponovnog stjecanja neovisnosti 18. listopada 1991. godine, Republika Azerbajdžan proglasila se nasljednicom prve republike i napravila ogromne korake u transformaciji u svim područjima stavljajući se na kartu svijeta.

Značaj

Koja je najbolja riječ za opisivanje državnosti? Možda ćete doći u napast da posegnete za “suverenitetom, neovisnošću i demokracijom”. I svi ti ideali su pravi.

Povijesno gledano, 103 godina možda ne izgleda dovoljno dugo, ali kao “mlada zemlja” trebali bismo se sjetiti – sloboda nikad nije besplatna i platili smo vrlo visoku cijenu. Ljudi se moraju sjetiti onih koji im daju ovu zemlju, a sloboda se mora cijeniti i braniti.

Kratkotrajna demokratska republika u azebajdžanski narod usadila je vječnu predanost idealima neovisnosti, slobode i demokratskih vrijednosti.

Isti putevi

Mnoge zemlje dijele istu sudbinu, povijest, iskustvo, mračna vremena i doba blagostanja. Ista povezanost postoji između Hrvatske i Azebajdžana, između naroda Azerbajdžana i naroda Hrvatske. Uzmimo samo 20. stoljeće – koje je započelo pripajanjem dviju zemalja većim entitetima. I opet, početkom 90-ih Azerbajdžan i Hrvatska ponovo su stekli neovisnost.

Međutim, zemlje također dijele razorna razdoblja povijesti. I Hrvatska i Azerbajdžan suočili su se s katastrofom zvanom rat, domovinski rat.

Moramo odati počast bezbrojnim herojima koji su se odazvali svetom pozivu dužnosti zaštititi našu domovinu, osloboditi je. Mi odajemo počast onima koji su u naše ime dali živote za vrijeme rata, ali i svima koji su se vratili kući ranjeni u borbama.

Ne postoji ništa vrijednije od ljudskog života, dostojanstva i slobode.

Možemo i bolje

Od osamostaljenja Azerbajdžan je postigao zapanjujući napredak na svim poljima, uključujući obrazovanje, trgovinu, socijalnu skrb i programe povezivanja.

Danas više nego ikad mi imamo razloge za jedinstvo nacije, jedinstvo uma, osjećaja i harmonije. Mi moramo dati sve od sebe da osiguramo budućnost zemlje.