Dana 22. travnja 1945. šest stotina zatvorenika koncentracijskog logora Jasenovac pokušalo je pobjeći. Većina je u tom pokušaju ubijena, a preostale logoraše kasnije su ubile ustaše. Vraćajući se u mislima na taj dan prije 76 godina, kao specijalna izaslanica Sjedinjenih Država za pitanja holokausta, razmišljam o njihovoj smrti, kao i o svim Židovima, Srbima, Romima, antifašistima i ostalima koji su stradali u Jasenovcu. Vitalno je važno kroz svoje djelovanje nastaviti poštovati uspomenu na njih, a podjednako je važno riješiti sva preostala pitanja restitucije iz doba holokausta. Kao što je rekao predsjednik Biden, “Sjedinjene Države nastavit će zagovarati pravdu za preživjele stradalnike holokausta i njihove nasljednike”.

Bilo mi je drago vidjeti predstavnike udruga žrtava i Vladu 22. travnja na komemoraciji svim ubijenima u kompleksu logora Jasenovac. U svjetlu dodatnih poteškoća koje nameće pandemija covida-19, pozdravljam napore uložene u obilježavanje te važne prigode prikladno i s poštovanjem. Pozdravljam i Vladinu odluku da podrži više učeničkih posjeta Jasenovcu i edukaciju o tome što se tamo dogodilo. Također pozivam Vladu da se nastavi boriti protiv povijesnog revizionizma. Budući da sam ranije tijekom karijere služila u Hrvatskoj, jasna mi je važnost ove komemoracije, kao i svih komemoracija holokausta, ne samo zbog propitivanja onoga što se dogodilo i kako se moglo dogoditi, već i zbog onoga što će tek biti. Najbolje ćemo poštovati uspomenu na sve dragocjene živote ugašene tijekom holokausta radeći zajedno preko granica vjere, etničke pripadnosti i nacionalnosti kako bismo spriječili da se masovni zločini ikada ponove.

Moj ured osnovan je 1999. godine kako bi razvio i proveo američku politiku vraćanja imovine iz doba holokausta njenim pravim vlasnicima, osiguravao naknade za nepravde iz vremena holokausta i kako bi se obilježavanje i podučavanje o holokaustu odvijalo u skladu s povijesnim činjenicama. Kao što su predsjednik Biden i državni tajnik Blinken jasno istaknuli u brojnim izjavama od stupanja na dužnost u siječnju, Sjedinjene Države čvrsto su se obvezale da će pružiti zadovoljštinu preživjelima iz holokausta i njihovim obiteljima. U tom smislu, sve što je dosad učinjeno, kao i sve što još treba učiniti na osiguranju pravde za preživjele holokausta, detaljno je opisano u izvješću State Departmenta Pravda za neobeštećene preživjele – odmah (tzv. JUST Act) koje je predočeno Kongresu. To izvješće sadrži poglavlja o svakoj zemlji koja je usvojila Terezinsku deklaraciju iz 2009. godine, uključujući poglavlje o Hrvatskoj (Hrvatska – State Department SAD-a).

Hrvatska odaje počast žrtvama holokausta promicanjem sjećanja, ali i radom na rješavanju svih ostalih otvorenih pitanja naslijeđa holokausta tako da zemlja može zatvoriti to teško poglavlje i gledati u budućnost. Baš kao što je uložila značajne napore u promicanju sjećanja na holokaust, Hrvatska bi trebala riješiti sva preostala pitanja povrata imovine iz holokausta, uključujući rješavanje nepravednog izuzeća mnogih stranih podnositelja zahtjeva iz hrvatskog postupka restitucije i rješavanje povrata imovine bez nasljednika koja je nekada bila u vlasništvu Židova, kao i zajedničke imovine, te provesti identifikaciju i povrat ukradenih umjetnina, što se obvezala učiniti kada je usvojila Terezinsku deklaraciju.

Danas, 76 godina nakon holokausta, ostalo je još malo vremena da se ispravi nepravda i pruži materijalna podrška preživjelima – od kojih su mnogi ranjivi i trebaju dom i zdravstvenu zaštitu – tijekom njihova života. Ova generacija dužna je pružiti kompenzaciju žrtvama i njihovim obiteljima putem poštenog povrata imovine ili odštete.

Ususret hrvatskom predsjedanju Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust 2023. godine, sada je vrijeme za napredak u svim tim pitanjima. Nikada ne smijemo zaboraviti žrtve ustaškog režima i uvijek se moramo sjećati onoga što se dogodilo u Jasenovcu.