Ne čudi da je skupina okupljena oko Vlatke Vukelić i Vladimira Šumanovića u sklopu operacije preuzimanja fakulteta posebnu pozornost posvetila preuzimanju Znanstvenog zavoda

Znanstveni zavod osnovan je 2017. godine kao ustrojbena jedinica u sklopu Hrvatskih studija. Odlukom Fakultetskog vijeća od 24. veljače 2020. precizno je utvrđeno da će „rad Znanstvenog zavoda kao znanstvene ustrojbene jedinice Fakulteta hrvatskih studija biti fokusiran na pripreme za osnivanje znanstvenoga centra izvrsnosti, što znači da se u sklopu u Znanstvenog zavoda neće organizirati i pratiti ostvarivanje cjelokupnoga Strateškog programa znanstvenih istraživanja nego samo onih znanstvenih programa koji ulaze u fokus priprema za osnivanje znanstvenoga centra izvrsnosti“.

Kulturološki profil Fakulteta

Istom odlukom zadana su tri tematska područja kojima će se Znanstveni baviti: hrvatsko iseljeništvo, zloporaba etičkih tijela i načela te odnos znanosti i kulture. Pritom je fokus bio na temi odnosa znanosti i kulture, jer se time, kako stoji u Odluci, „podupire i nadograđuje kulturološki profil Fakulteta“. Naime, u tada provedenoj reformi Fakultet hrvatskih studija zamišljen je kao identitetska ustanova sa zadaćom „njegovanja hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta“ (čl. 7. Statuta).

Kulturološki profil Fakulteta definiran je u čl. 8. Statuta: „Fakultet je u istraživanju, nastavi i drugim svojim djelatnostima usredotočen na hrvatsku kulturu i društvo u nacionalnom i širem, europskom i svjetskom kontekstu, koji obuhvaća kulture drugih naroda i civilizacijskih krugova te na fenomen kulture u općem, teorijskom smislu što mu daje prepoznatljiv profil kulturološkoga visokog učilišta i osigurava poseban položaj na Sveučilištu te u sustavu visokoga obrazovanja i znanosti u Republici Hrvatskoj.“

Kad se ima u vidu misija njegovanja kulturnog identiteta kao i kulturološki profil FHS-a, onda je jasno da u idejnoj profilaciji FHS-a ključnu ulogu ima ustrojbena jedinica Znanstvenog zavoda. Zato ne čudi činjenica da je urotnička skupina okupljena oko Vlatke Vukelić i Vladimira Šumanovića u sklopu operacije preuzimanja fakulteta, koja je počela u srpnju 2022. pokretanjem postupka izbora dekana, a traje još uvijek do dana današnjega, posebnu pozornost posvetila preuzimanju Znanstvenog zavoda.

Smjena na čelu Zavoda

Vladimir Šumanović dao se je na sjednici Fakultetskog vijeća 10.-12. listopada 2022. imenovati obnašateljem dužnosti predstojnika Znanstvenoga zavoda. Vladimir Šumanović, docent s Odsjeka za povijest, nije imao nikakva doticaja s djelovanjem Zavoda, jer se u svom radu nije bavio nijednim od tri već spomenuta tematska područja koja su bila zadana odlukom o ustrojavanju Zavoda. K tome, nije imao nikakvih referenci koje bi ga kvalificirale da pokrene aktivnosti osnivanja znanstvenog centra izvrsnosti.

Može se tvrditi da se kod njegovog imenovanja radilo o osvetničkom udaru na sve one koji su se usudili na Fakultetskom vijeću i Povjerenstvu za provedbu postupka izbora dekana osporiti nelegalni izbor Vlatke Vukelić za dekanicu. U tom udaru smijenjeno je cijelo Povjerenstvo, dok su pojedini članovi Povjerenstva bili brutalno uklonjeni sa svih drugih funkcija koje su obnašali uključujući svoje članstvo u Fakultetskom vijeću. Prof. Mislav Kukoč kao predsjednik Povjerenstva za provedbu izbora dekana smijenjen je s funkcije pročelnika Odsjeka za filozofiju, a prof. Stipan Tadić s funkcije pročelnika Odsjeka za sociologiju. Uslijedio je i udar na njihov radno-pravni status.

Mjere odmazde i autistični rektor

Neviđene mjere odmazde nad nepodobnim zaposlenicima dobile su pravni epilog u 14 sudskih postupaka koje su pokrenule žrtve odmazde i koji su još uvijek u tijeku. Prije toga, žrtve su se u tragičnom kontinuitetu najprije obraćale rektoru Sveučilišta Stjepanu Lakušiću tražeći od njega zaštitu i poništavanje nezakonitih odluka koje su bile masovno producirane na Fakultetu hrvatskih studija. Međutim, svi vapaji žrtava odbijali su se o zidine šutnje kojima se autistični rektor opasao u svojoj kuli bjelokosnoj na petom katu zdanja pored Velesajma do koje se može doprijeti samo specijalnim dizalom koje je rezervirano samo za njegovu uzvišenost. Bešćutnost koju je rektor pokazao u sada dvogodišnjoj agoniji najmlađe sveučilišne sastavnice, može se izmjeriti s više od dvadeset različitih predstavki (prigovora, zamolbi, pritužbi, prigovora prijedloga, otvorenih pisma, podsjetnika, memoranduma sve do najnovijeg plaidoyera koji mu je uputio smijenjeni predsjednik Povjerenstva za provedbu izbora dekana Mislav Kukoč) na koje se čelnik sveučilišta s višestoljetnom tradicijom nije udostojao odgovoriti čak ni s administrativnom potvrdom o zaprimanju. Jedna od takvih predstavki iz guinnessovskog niza uzaludnih obraćanja rektoru bio je i Prijedlog za donošenje odluke o obustavi od izvršenja sedam odluka Fakultetskog vijeća Fakulteta hrvatskih studija, koji su nastavnici Fakulteta Mislav Kukoč, Ante Čović i Stipan Tadić 21. listopada 2022. uputili rektoru Lakušiću.

U detaljnom obrazloženju prijedloga za obustavljanje od izvršenja spomenutih odluka navedeni su i „stvarni razlozi za donošenje ishitrene odluke o smjenjivanju nepodobnih članova Povjerenstva za provedbu postupka izbora dekana FHS-a s dužnosti čelnika ustrojbenih jedinica“. Prvi je razlog izborni inženjering, odnosno, promjena sastava Fakultetskog vijeća, jer su time smijenjeni čelnici eliminirani iz sastava Fakultetskog vijeća i nadomješteni podobnim kadrovima. Drugi je razlog „odmazda za izražavanje mišljenja i formuliranje stavova koji nisu na liniji zacrtanog cilja da se jedina preostala kandidatkinja u izbornom postupku pod svaku cijenu izabere/nametne za dekanicu Fakulteta hrvatskih studija“.

U predstavci je imenovanje Vladimira Šumanovića za o. d. predstojnika Znanstvenog zavoda komentirano na sljedeći način: „Imenovanje doc. dr. sc. Vladimira Šumanovića za o.d. predstojnika Znanstvenog zavoda bez ikakvih referencija za to položajno mjesto zorno pokazuje do koje su mjere u aktualnom ‘preuzimanju institucije’ pogažena mjerila kompetencije i znanstvenih postignuća te žrtvovani vitalni interesi institucije. Da bi osoba bez referencija mogla zasjesti na žuđenu poziciju predstojnika Zavoda, bilo je nužno tu poziciju osloboditi i bespravno smijeniti predstojnika Zavoda koji ima referenciju voditelja jednog od tri znanstvena centra izvrsnosti u društveno-humanističkom području i koji je, uostalom, vodio i koncepcijski osmislio osnivanje Znanstvenog zavoda na Fakultetu hrvatskih studija.“

Fakultet u induciranoj komi

Istini za volju treba reći da rektor, sve do momenta kada je u bizarnom obratu krajem svibnja ove godine sam postao čelnik Fakulteta, nije aktivno podržavao operaciju preuzimanja Fakulteta hrvatskih studija, odnosno, instaliranja Vlatke Vukelić za dekanicu. Činio je to na indirektan način, opisanom bešćutnošću, nemiješanjem u vlastite obveze i prepuštanjem institucije na milost i nemilost prorektoru Tiboru Penteku. Prorektor Pentek snosi punu odgovornost za dvogodišnje mrcvarenje najmlađe sastavnice Sveučilišta i za porazni rezultat da je nakon njegova dvogodišnjeg administriranja iz sjene, po naputcima koje je dobivao od Vladimira Šumanovića i Vlatke Vukelić, institucija izgubila raison d’être. Pentek je svojim manevrima Fakultet hrvatskih studija doveo u stanje inducirane kome da bi ga u takvom stanju održavao do današnjeg dana očekujući da će se protokom vremena već nekako ukazati prilika da Vlatku Vukelić konačno instalira na mjesto dekanice.

Međutim, za to vrijeme u javnost su isplivale okolnosti brojnih nezakonitosti i drugih neprimjerenosti koje su se odvijale na Fakultetu, što je rezultiralo podizanjem optužnice koja je trebala rezultirati suspenzijom glavnih aktera operacije preuzimanja Fakulteta. S druge strane, gotovo neprimjetno dogodila se promjena karaktera institucije koja se sastoji u gubitku identitetske misije i promjeni kulturološkog profila. Karakterna transformacija institucije obavljena je preko Znanstvenog zavoda pod vodstvom Vladimira Šumanovića, koji je na dužnosti o. d. predstojnika bio do 30. 9. 2023., i Vlatke Vukelić koja je od 1. 10. 2023. predstojnica Zavoda. Kao i u slučaju imenovanja Vladimira Šumanovića obnašateljem dužnosti predstojnika Zavoda tako i u slučaju Vlatke Vukelić nije bilo baš nikakva razloga ni opravdanja za njeno postavljanje na čelo Zavoda. Niti ima znanstvenu formaciju, niti kompetencije, niti referencije koje bi je kvalificirale za vođenje Zavoda koji se prema statutarnom i ustrojbenom određenju trebao fokusirati na kulturološka istraživanja i tematiziranje odnosa znanosti i kulture. Njeno je imenovanje dodatno problematično u svjetlu činjenice da na Fakultetu postoje ugledni znanstvenici kulturološkog usmjerenja poput profesora Ive Džinića, koji je u vrijeme fakultetske kome objavio knjigu „Dinamika razvoja kulture“, a tom se problematikom bavio počevši od doktorske disertacije o filozofiji Ernsta Cassirera.

Suptilno rehabilitiranje četničkog pokreta

U početku nije bilo jasno otkud ta pretjerana zainteresiranost dueta Šumanović-Vukelić da, u sklopu operacije preuzimanja fakulteta i raspodjele plijena, baš oni osobno preuzmu kontrolu nad Zavodom. Pritom je zbunjivala činjenica da očigledno nisu imali nikakvih kompetencija, pa čak ni pokazanih afiniteta za definiranu djelatnost te ustrojbene jedinice koja je, k tome, s ukupno tri zaposlenika bila od marginalne važnosti u konstelaciji institucionalne moći. Postavljalo se pitanje što oni, s obzirom na izostanak kompetencija, uopće mogu u raditi u Zavodu i što zapravo žele postići preuzimanjem kontrole nad Zavodom.

Odgovor je donijelo vrijeme i događaji koji su uslijedili: Znanstveni zavod s potpisom predstojnice Vlatke Vukelić podnosi 15. 12. 2023. Fakultetskom vijeću prijedlog o organizaciji III. znanstvenog skupa „Važnost europskoga sjećanja za europsku budućnost: Komunistički zločini 3“ od 20. do 21. 6. 2024., te prijedlog za imenovanje Organizacijskog odbora skupa u sastavu: Vladimir Šumanović, Vlatka Vukelić, Vlatko Smiljanić i Danijel Jurković. Fakultetsko vijeće prijedloge je prihvatilo na sjednici održanoj 15. 1. 2024.

Znanstveni zavod s potpisom predstojnice Vlatke Vukelić podnosi 19. 2. 2024. Fakultetskom vijeću prijedlog da se sastav Organizacijskog odbora predmetnog skupa proširi imenovanjem dodatnih članova: Ante Čuvalo, Bojan Dimitrijević, Šimun Novaković, Blanka Matković i Aurimas Švedas, što je Fakultetsko vijeće prihvatilo na sjednici 11. 3. 2024. Navedeni znanstveni skup održan je 20. – 21. 6. 2024. Na skupu su, među ostalim, izlaganja održali Bojan Dimitrijević i Nemanja Dević s Instituta za savremenu istoriju iz Beograda. Bojan Dimitrijević bio je moderator sekcije u kojoj je izlagao Vladimir Šumanović i obrnuto.

Bojan Dimitrijević i Nemanja Dević korifeji su pokreta za rehabilitaciju četničkih vođa i četničkog pokreta u cjelini, koji se razmahao u Srbiji. Premda je to interna stvar Srbije, reperkusije tog krivotvorenja povijesti šire se na sve države na čijem je teritoriju djelovao četnički pokret. Hrvatska s obzirom na svoje povijesno iskustvo zasigurno ne bi trebala iskazivati gostoljubivost prema tim ispravljačima povijesti i pronositeljima poražene ideologije.

Znanstveni skup skraćenog naziva „Komunistički zločini 3“ nije prva tribina u Hrvatskoj na kojoj su nastupali Bojan Dimitrijević i Nemanja Dević. Bojan Dimitrijević imao je uvodno izlaganje na znanstvenom skupu „Komunistički zločini 2“ (Organizacijski odbor: Vlatka Vukelić, Vladimir Šumanović i Danijel Jurković) koji je održan 22. lipnja 2022. u Zagrebu. Nakon održanog izlaganja poslao je zlokobnu poruku pohvale i podrške: „Kao kolega historičar želim Hrvatskim studijima sve najbolje. Sad to moram reći: želim puno uspjeha, puno novih studenata, puno novih konferencija, novih izdanja, još više mladih profesora kao što su ova gospoda pored mene (pokazuje na Vladimira Šumanovića i Danijela Jurkovića) i u to ime vas posebno pozdravljam zato što stvarati jednu naučnu, znanstveno-nastavnu instituciju nije lak posao, pogotovo u ambijentu koji je često podijeljen ideologijom, sujetama, nerazumijevanjem i tako dalje. Tako da, ako mogu ispred svoje institucije odati i podršku i pohvalu, ja to činim ovog puta. Hvala.“

Vladimir Šumanović zahvalio se na izraženoj „podršci, koja nam puno znači dok istražujemo teme koje su vrlo često gurnute u stranu svjesno iz političkih razloga“.

Bojan Dimitrijević i Nemanja Dević predstavili su svoja najnovija istraživanja na znanstvenom kolokviju „Bosanska golgota četnika 1945.godine“, koji je održan 28. 2. 2023. u organizaciji Hrvatskog instituta za povijest. Na ovaj je kolokvij javnost u širokom spektru veoma burno reagirala. Međutim, iz tih reakcija organizatori znanstvenog skupa „Komunistički zločini 3“ nisu izvukli baš nikakvu pouku.

Poražavajući zaključak

Sve navedene činjenice i organizacijske implikacije znanstvenog skupa „Komunistički zločini 3“ upućuju na poražavajući zaključak da je Znanstveni zavod Fakulteta hrvatskih studija postao glavno institucionalno uporište u Hrvatskoj za rehabilitaciju četničkog pokreta. Budući da je prema statutarnom određenju Zavod ustrojbena jedinica preko koje se ostvaruje društvena misija i izgrađuje znanstveni profil institucije, to znači da novo stanje duha, koje je zavladalo Znanstvenim zavodom, izravno vodi do gubitka patriotske legitimacije i napuštanja kulturološkog profila Fakulteta hrvatskih studija.

U hrvatski nacionalni i kulturni identitet nije moguće ucijepiti ideološki konstrukt prema kojem bi se kroz prizmu potenciranja komunističkih zločina, koje nitko trezven ne poriče, moglo dobiti pozitivno povijesno osvjetljenje za četnički pokret. Čak ni u slučaju kada bi se znanstveno dokazalo da su neke četničke postrojbe bile u službi ustaškog režima, čime se, primjerice, bavi koautorska monografija Vladimira Šumanovića i Vlatke Vukelić „Četničke postrojbe u službi Nezavisne države Hrvatske“ (Školska knjiga, 2021.).