Ako premijer ne reagira, mora reagirati DORH

Slučaj akademskog napredovanja ministra Fuchsa u osnovi je vrlo jednostavan: ako ministar nije u stanju hrvatskoj javnosti i predsjedniku Vlade podastrijeti dokaze da je u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja ispunjavao opći uvjet Rektorskog zbora o propisanom opsegu održane nastave na nekom visokom učilištu, treba odmah odstupiti s pozicije ministra. Ako bi ministar to odbio napraviti, premijer mora pozvati tajnicu da riješi problem. Ako bi pak premijer to proglasio ne-temom, nema druge, DORH mora početi s izvidima.

Nemoguće je zamisliti da bi se ministar znanosti i obrazovanja mogao i jedan trenutak zadržati na dužnosti nakon što bi se utvrdilo da je napredovao u neregularnom izbornom postupku. Takvu situaciju čini nezamislivom prije svega činjenica da je ministar po resornoj nadležnosti zadužen za zakonito funkcioniranje sustava znanosti i visokog obrazovanja.˝

U konkretnom slučaju raspoloživi podaci upućuju na zaključak da Radovan Fuchs u provedenim izborima u znanstveno-nastavna zvanja nije ispunjavao obvezatni opći uvjet Rektorskog zbora da je na nekom visokom učilištu izvodio nastavu u ukupnom opsegu od najmanje 600, odnosno 900 norma sati. Pritom nije moguće utvrditi ni kako stvar stoji s ispunjavanjem posebnih uvjeta Rektorskog zbora.

Do takvog zaključka došao sam analizom materijala koje mi je na raspolaganje stavila redakcija Nacionala uz zamolbu da ovaj slučaj komentiram iz ekspertne perspektive. Utoliko sam dužan pokazati ekspertnu legitimaciju. U tom pogledu mogu navesti dva relevantna podatka. Prvo, da sam kao prorektor u razdoblju 2014.-2022. obavljao funkciju koordinatora Povjerenstva za utvrđivanje kriterija i potvrdu izbora u zvanja Senata Sveučilišta u Zagrebu. Drugo, da sam kao predsjednik Povjerenstva Rektorskog zbora od 2014. do 2017. vodio izradu prijedloga Odluke o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i znanstveno-stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja. Ta je Odluka stupila na snagu 23. studenoga 2017. godine.

Navedena Odluka, koju donosi Rektorski zbor uz suglasnog Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, temeljni je akt koji propisuje nužne uvjete koje su pristupnici dužni ispuniti u postupku izbora u znanstveno-nastavana zvanja. Ti se uvjeti dijele na opće i posebne. Dva su opća uvjeta. Jedan propisuje da pristupnik mora priložiti pozitivno ocijenjene rezultate nastavnog rada. Drugi propisuje ukupni opseg norma sati nastave koji je pristupnik morao ostvariti na nekom visokom učilištu da bi mogao biti izabran u određeno zvanje. Za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora propisano je najmanje 600 norma sati, dok je za izbor u trajno zvanje redovitog profesora propisano najmanje 900 norma sati.

Odluka definira tridesetak posebnih uvjeta koji su razvrstani u tri skupine, pri čemu pristupnik mora ostvariti određeni broj uvjeta iz svake skupine. Za razliku od posebnih uvjeta, opći uvjeti nisu izborni nego obvezatni. To je u članku 1. Odluke posebno naglašeno: „Opći uvjeti utvrđuju se kao obvezatni uvjeti koje pristupnik nužno mora ispuniti da bi bio izabran u odgovarajuće znanstveno-nastavno zvanje.“

Izbori u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i u trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora završavaju potvrdom na sjednici senata sveučilišta. U tu svrhu senati imenuju posebna povjerenstva koja provjeravaju navode o ispunjavanju uvjeta rektorskog zbora u izvješćima stručnih povjerenstava. Stoga izvješća stručnih povjerenstava moraju obvezatno sadržavati tablicu o ispunjavanju uvjeta rektorskog zbora kao integrirani ili izdvojeni dokument. Najčešće je to izdvojeni dokument s potpisima članova stručnog povjerenstva. U tablici se navode egzaktni podaci o svakom općem i posebnom uvjetu koji pristupnik ispunjava.

Tako izgleda regularni postupak izbora u navedena akademska zvanja. Kada imamo u vidu regularno stanje, lako je utvrditi devijacije. Sasvim je jasno da su izborni postupci u kojima je Radovan Fuchs na riječkom sveučilištu 2013. godine izabran u naslovno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora, a 2021. godine u naslovno trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora – provedeni neregularno.

Neobične okolnosti oko doktorata ministra Fuchsa

U oba slučaja izvješća stručnog povjerenstva, kojima je predlagan izbor, nisu ni u jednom obliku sadržavala tablicu s konkretnim podacima o ispunjavanju nužnih uvjeta Rektorskog zbora. Treba naglasiti da navođenje i valorizacija tih podataka nisu uzgredna nego glavna zadaća izvješća stručnih povjerenstava u postupcima izbora, jer se upravo na njima temelji odluka o izboru.

U analizi ću se ograničiti na način na koji je u oba izborna postupka utvrđeno ispunjavanje općeg uvjeta Rektorskog zbora o izvođenju određenog kontingenta nastave na visokom učilištu. Kao što je već navedeno, to je obvezatni uvjet koji nije moguće nadomjestiti ni s čim drugim. S duge strane, moguće je indirektnim putem s veoma visokom vjerojatnošću dokazati da je podatak o ispunjavanju tog obvezatnog uvjeta – lažiran.

U izvješću stručnog povjerenstva u izbornom postupku 2013. godine nastavna djelatnost pristupnika Radovana Fuchsa opisana je na sljedeći način:

„Sudjelovanje dr. sc. Radovana Fuchsa u nastavnoj djelatnosti značajno je vezano uz Svjetsku Zdravstvenu Organizaciju na međunarodnim toksikološkim tečajevima i simpozijima namijenjenim administrativnom osoblju regulatornih tijela država zemalja u razvoju sa sljedećim temama: Experimental design and procedures in toxicology testing; Acute toxicity testing; Chronic toxicity studies.

Dugogodišnji je predavač na Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova RH.

Od 2012. godine predaje na Sveučilišnom preddiplomskom studiju ‘Biotehnologija i istraživanje lijekova’ pri sveučilištu u Rijeci predmet ‘Opća toksikologija’.

Na Prirodoslovno matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu predaje toksikologiju u okviru licenciranog tečaja za osobe koje rade s pokusnim životinjama.“

Od svega navedenog u kategoriju nastave na visokom učilištu ulazi jedino nastava iz predmeta Opća toksikologija na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci. Neobično je da je stručno povjerenstvo izlaganja na simpozijima i tečajevima uopće svrstalo pod nastavnu djelatnost.

Iz tih pogrešnih i nepreciznih premisa stručno je povjerenstvo izvelo lažirani zaključak da „s obzirom na svoju dugogodišnju znanstveno-nastavnu aktivnost pristupnik dr.sc. Radovan Fuchs ispunjava opće uvjete Rektorskog zbora“. Da bi se sačuvala prohodnost analize, ovdje neću ulaziti u valorizaciju posebnih uvjeta Rektorskog zbora ni u nadasve spornu činjenicu da je u ovom izbornom postupku Radovan Fuchs izabran izravno u naslovno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora, pri čemu je preskočio izbore u dva prethodna stupnja, izbor u zvanje docenta i izbor u zvanje izvanrednog profesora.

Razotkrivanje besmisla Fuchsovog karijerizma

Tek jedna napomena koja razotkriva besmisao agresivnog karijerizma kojim se aktualni ministar doveo u nezavidan položaj. Da je 2013. godine dao birati zvanje docenta po akademski ustaljenom redoslijedu, otpala bi potreba za lažiranjem podatka o ispunjavanju općeg uvjeta Rektorskog zbora. Naime, za to početno zvanje u hijerarhiji znanstveno-nastavnih zvanja uvjet održane nastave na visokom učilištu nije bio obvezatan nego izboran, što znači da se mogao nadomjestiti nekim drugim postignućem. Osim toga, bio je zadan u znatno nižem ukupnom opsegu od samo 90 norma sati.

Ne postoji teorijska mogućnost da bi pristupnik Radovan Fuchs tijekom 2012. godine do 29. studenoga te iste godine, što je datum okončanja otvorenog natječajnog roka u tom izbornom postupku, mogao održati 600 norma sati nastave, sve da je danonoćno držao predavanja iz Opće toksikologije. To je naime bio opći (obvezatni) uvjet za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora koji je bio propisan tada važećom Odlukom Rektorskog zbora (NN, 106/06).

Isto tako, ne postoji matematička mogućnost da bi pristupnik Radovan Fuchs u izbornom postupku za trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora do 4. 6. 2021., što je datum okončanja otvorenog natječajnog roka u tom izbornom postupku, mogao održati 900 norma sati nastave. Novinar Nacionala izračunao je da bi za ispunjenje tog uvjeta Rektorskog zbora, s obzirom na minorni opseg nastavne obveze na godišnjoj razini, aktualni ministar trebao izvoditi nastavu 122 i pol godine (Nacional, 22. 8. 2023.).

U izvješću stručnog povjerenstva u izbornom postupku 2021. godine nastavna djelatnost pristupnika Radovana Fuchsa opisana je doslovce istim riječima kao i u izvješću iz 2013. godine. Prigovor o mogućem plagiranju otpada, jer je ista osoba bila predsjednica stručnog povjerenstva u oba izborna postupka (Anđelka Radojčić Badovinac).

Iz istih je pogrešnih premisa stručno povjerenstvo, kao i u prethodnom postupku, izvelo lažirani zaključak: „Prema Odluci Rektorskog zbora i Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i znanstveno-stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja (NN, 122/17), prof. dr. sc. Radovan Fuchs ispunjava opće uvjete.“

Tko snosi odgovornost za Fuchsove nevaljane izbore?

Jednostavnim rječnikom, Radovan Fuchs je 2013. godine izabran u naslovno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora, a zatim 2021. godine u trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora na „časnu riječ“ stručnog povjerenstva da ispunjava uvjete Rektorskog zbora. Tijela koja su o tome odlučivala, Vijeće Odjela za biotehnologiju i Senat Sveučilišta u Rijeci, povjerovali su u „časnu riječ“ povjerenstava i nisu pitali za egzaktne pokazatelje.

Najvjerojatnije su ih neki kolektivno osviješteni interesi perceptivno podesili da slijepu pjegu namjeste na one dijelove izvješća stručnog povjerenstva u kojima su umjesto „časne riječi“ trebali biti navedeni konkretni i egzaktni podaci o ispunjavanju općih i posebnih uvjeta Rektorskog zbora.

Postavlja se pitanje tko snosi odgovornost za neregularno provedene, a time i pravno nevaljane izbore u znanstveno-nastavna zvanja Radovana Fuchsa. Na prvom mjestu to je Stručno povjerenstvo, ali i tijela koja su na temelju defektnog izvješća donosila odluke o izboru. Međutim, u ovom slučaju teret odgovornosti ne može mimoići pristupnika u postupku.

U vrijeme provođenja prvog postupka, Radovan Fuchs netom je bio sišao s funkcije ministra i tim je postupkom, u kojem je uspio preskočiti čak dva akademska stupnja, najvjerojatnije bio nagrađen za usluge koje je kao ministar napravio riječkom sveučilištu. O tome je Nacional opširno pisao u broju od 29. kolovoza ove godine. Drugi izborni postupak pokrenut je i proveden u rekordnom roku u vrijeme dok obnaša dužnosti ministra. Ako i zanemarimo etički aspekt te okolnosti, njen zakonski aspekt veoma je nezgodan za aktualnog ministra.

Naime, onog dana kada mu je svečano uručena potvrdnica o izboru u naslovno trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora (18. svibnja 2022.) trebao je, zbog uočenih nepravilnosti, kao ministar na riječko sveučilište poslati inspekcijski nadzor sa zadaćom da ispita regularnost njegova izbora. To je po sebi već dovoljan razlog da na njegovo mjesto pod hitno dođe netko drugi tko može potpisati takav nalog.