Gordan Bosanac, zastupnik u Skupštini Grada Zagreba i aktualni tajnik saborskog Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka – a u vrijeme kampanje za lokalne izbore koordinator za odnose s javnošću političke platforme Možemo! – u razgovoru za Nacional osvrnuo se na probleme s kojima se gradonačelnik Tomislav Tomašević suočava u upravljanju Zagrebom. Osim o dugovima, koji su dosegli iznos od 326,5 milijuna kuna, što je na razini ukupnih proračunskih godišnjih prihoda glavnog grada Hrvatske, govorio je i o nedavnom razrješenju dvojice ključnih ljudi Zagrebačkog holdinga, predsjednika Uprave Nikole Vukovića i člana Uprave Ante Samodola, bivšeg predsjednika uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA). Gordan Bosanac bio je dugogodišnji aktivist u području ljudskih prava i svojedobno osnivač i voditelj Centra za mirovne studije. Bio je aktivan i u borbi za prava migranata u izbjegličkoj i migrantskoj krizi. U Platformi za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske – CROSOL Gordan Bosanac je koordinirao aktivnosti nevladinog sektora u vrijeme predsjedanja Hrvatske Europskom unijom, a za taj posao tada ga je angaži­rala Europska komisija. U Zagrebu je diplomirao fiziku na PMF-u, a potom i magistrirao na području ljudskih prava na University Collegeu u Londonu. Najveći dio karijere proveo je u udrugama civilnog društva baveći se pravima LGBT zajednice.

NACIONAL: Zašto vaš Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka prošloga petka nije glasao za dopunu Zakona o obnovi Zagreba? Bili ste suzdržani. Potreban 76. glas HDZ-ovoj većini dao je Davorko Vidović iz novoosnovanog Kluba socijaldemokrata, ekipe koja je napustila SDP. Je li taj novi klub postao bazen “žetončića” za podršku Plenkovićevoj vladi, sad kad više nema Milana Bandića?

Pri glasanju smo bili suzdržani prvenstveno zato što se izmjenama pragovi za jednostavnu javnu nabavu podižu na europske pragove – s 200.000 na 1,5 milijuna kuna za usluge, npr. projektiranja, i s 500.000 na 39 milijuna kuna za izvođenje radova. Smatramo da takva odredba otvara prostor za korupciju. Naime, jednostavne javne nabave ne podliježu procedurama iz Zakona o javnoj nabavi pa ovakva izmjena Zakona za radove vrijedne do čak 39 milijuna kuna predstavlja potencijalni rizik za zlouporabe. Predložili smo kroz amandman da se pragovi za jednostavnu javnu nabavu podignu na europske isključivo za sredstva iz Fonda solidarnosti EU-a, koja moraju biti iskorištena do lipnja 2022. To bi osiguralo ubrzanje obnove. Dodatna razina kontrole načina trošenja tih sredstava već postoji, pa je prostor za korupciju kroz taj fond jako sužen. Prema našem prijedlogu, pragovi bi ostali isti za obnovu koja se financira iz državnog ili lokalnih proračuna. Taj naš prijedlog, usmjeren na jačanje antikorupcijskih mehanizama, vladajuća većina, nažalost, nije usvojila. Zbog toga nismo mogli podržati zakon u cjelini iako su neki elementi zakona kvalitetno unaprijeđeni.

NACIONAL: A kako komentirate glasanje oporbenog zastupnika Davorka Vidovića, koji je ovoga puta svojim glasom HDZ-u spasio saborsku većinu?

Što se tiče glasanja zastupnika Vidovića, još ranije smo upozoravali na to da je svaka preraspodjela u opoziciji opasnost da se ponovno dese “žetončići”. Ne znam motive zastupnika Vidovića da tako glasa, ali, nažalost, nije bilo prvi put da se desi takav “prelet” u zagrljaj HDZ-a.

NACIONAL: Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević najavio je na prošlotjednoj Gradskoj skupštini da će se Zagreb morati zadužiti 326,5 milijuna kuna da bi održao likvidnost. Potvrdio je da je konsolidirani dug Grada 8,2 milijarde kuna, od čega su samo dugovi Zagrebačkog holdinga 4,9 milijardi kuna. Kako ćete riješiti dugove Holdinga, koji su veći dio iznosa konsolidiranog ukupnog duga Grada Zagreba?

Oko Holdinga ćemo napraviti ono što smo predvidjeli izbornim programom. Pojednostavljeno, to je da Holding postane kompanija koja pruža kvalitetne i jeftine usluge građanima. To je smjer. Upravljanjem Holdinga neće se baviti gradonačelnik, nego Uprava Holdinga, koja će za to imati slobodne ruke. Cilj je da se poduzeće napokon učini efikasnim, da se profesionalizira, a da se gubici smanje jer Grupa je prošle godine poslovala s gubitkom od 300 milijuna kuna. Na sjednici Skupštine govorio je i novi direktor Zagrebačkog holdinga Ivan Novaković. Taj smjer u kojem će Holding ići vrlo je jasan. Gospodin Novaković je također najavio povećanje prihoda Holdinga tako da Holding prodaje svoje usluge drugim gradovima (npr. asfaltiranje cesta i slično), a već je krenula i racionalizacija poslovanja kroz smanjenje voznog parka. Očekujem da će Uprava Holdinga vrlo brzo izaći s detaljnijim odgovorom na pitanje kako upravljati ovim naslijeđenim iracionalnim dugom.

NACIONAL: Kako ste doživjeli izjavu Mislava Hermana da dok je HDZ u Zagrebu bio u koaliciji s gradonačelnikom Bandićem, nije imao pojma o gomilanju dugova? Isto tako, Slavko Kojić, dugogodišnji glavni financijaš Grada Zagreba, tvrdi da uopće nije problem u ogromnom dugu nego u sposobnosti upravljanja tim dugom, što on valjda zna. Zašto ga ne angažirate za taj posao upravljanja dugom ako on to doista zna?

Kolega Herman ne govori istinu jer jako dobro zna da je u Gradskoj skupštini i sam glasao za pojedine projekte Grada koji su postali generator dugova, kao i za zaduživanja koja se nisu otplaćivala. Sposobnost upravljanja dugom o kojoj govori gospodin Kojić dovela je konsolidirani dug Grada do 8,2 milijarde kuna. On tim dugom nije upravljao tako da ga je smanjivao, već ga je gomilao. Ne vidim u tome nikakvo umijeće.

NACIONAL: Tvrdite da postoje i otpori gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću u upravljanju Gradom Zagrebom. Gdje su ti otpori, u HDZ-u? Oko premijera Andreja Plenkovića i njegovih ministara u Vladi, koji su presudni u obnovi Zagreba nakon potresa? Iz Fonda solidarnosti novac sporo kapa u zagrebačku blagajnu…

Došlo je do promjene načina upravljanja Gradom. Znamo tko je bio odgovoran za višedesetljetno upravljanje Gradom, kao što znamo i kako se zapošljavalo u gradskoj administraciji. Odgovorni su bili Milan Bandić i njegovi ljudi različite političke orijentacije. U Gradskoj upravi zapošljavani su članovi HDZ-a, ali uz članove njegove stranke i razni prijatelji i rođaci. Svi su oni zapravo bili povjerenici gradonačelnika Milana Bandića, kao što su to bili i saborski zastupnici u klubu njegove stranke, popularno nazvani „žetončići“. Milan Bandić bio je u koaliciji s HDZ-om, kako u Gradu Zagrebu tako i na nacionalnoj razini, a bio je i široke ruke, ali ne na vlastiti račun već na račun Grada. Davao je svim podobnima uz nemjerljivu štetu po Grad Zagreb, a ti njegovi računi i danas svakodnevno dolaze na naplatu novoj upravi. Oni su sretno i zadovoljno vladali i na nacionalnoj i na lokalnoj razini. Sredstva iz Fonda solidarnosti se povlače dobro. Štoviše, otkad smo preuzeli vlast, povlačenje sredstava iz tog Fonda rapidno se povećalo.

‘Sposobnost upravljanja dugom o kojoj govori gospodin slavko Kojić, dugogodišnji bandićev financijaš, dovela je konsolidirani dug Grada do 8,2 milijarde kuna. On tim dugom nije upravljao tako da ga je smanjivao, već ga je gomilao. Ne vidim u tome nikakvo umijeće’, kaže Gordan Bosanac. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Koliko Tomislav Tomašević može promijeniti praksu svog prethodnika Milana Bandića? Hoće li premijer Plenković primiti gradonačelnika Tomaševića da bi se napokon krenulo u obnovu grada nakon potresa?

Gradonačelnik Tomašević, kao i zamjenik Korlaet, redovno se sastaju s pojedinim ministrima i rješavaju pitanja vezana uz obnovu i europske projekte, što je nama jako važno. Gradonačelnik se vidi i s premijerom Plenkovićem na pojedinim protokolarnim događajima, a vjerujem da će se vidjeti i bilateralno. Oko obnove je sve spremno. Samo da Vlada krene. U cijelu tu priču o tome da postoje neke tenzije između HDZ-a i Možemo! u Gradu Zagrebu oko obnove, ne želim vjerovati. Jednostavno, ne želim vjerovati da bi netko mogao zbog partikularnih stranačkih interesa žrtvovati građane i Zagreb, proces njegove obnove i financiranja grada. Što se tiče obnove, mi smo sa svoje strane u Gradu napravili sve što je potrebno i mi smo spremni. Osigurali smo mobilne timove da ljudi lakše savladaju administraciju vezanu uz prijave za obnove, počeli s obnovom javnih zgrada kroz Fond solidarnosti, rezervirali sredstva za obnovu privatnih objekata… Na Vladi je sada da krene s obnovom.

NACIONAL: Vi ne možete vjerovati da i na nacionalnoj i na gradskoj razini postoji tenzija između HDZ-a i vodstva Grada Zagreba iz oporbenog bloka. Jeste li krivo procijenili situaciju?

Govorio sam o odnosu vezanom uz obnovu grada. Ona mora biti nadstranačka. Ako je tome tako, da smo krivo procijenili situaciju, onda će ljudi to vidjeti. Pa nisu građani blesavi. Mi vjerujemo u ljude, zato smo im i dali priliku da s nama neposredno vladaju u Zagrebu. Zagreb nije samo Ured gradonačelnika, nego su Grad Zagreb i gradske četvrti i mjesni odbori. Postoje javni natječaji na koje se građani u velikom broju javljaju.  Već su raspisani javni natječaji za neke pročelnike, a raspisat će se i natječaji za sve pročelnike u Gradskoj upravi. Nemamo listu pročelnika koje smo sa sobom donijeli niti imamo one koji sjede na rezervnoj klupi pa čekaju da se raspiše neki natječaj da bi preskočili sve dobre kandidate i došli na dužnosti po političkoj osnovi. To se neće dogoditi.

NACIONAL: Možete li izdvojiti neke od tih raspisanih natječaja?

Mogu. Raspisani su natječaji za školske odbore, koji se nekima čine manje važnim, a ja to smatram supervažnim. Bio je veliki interes građana za natječaje za školske odbore, što znači da ljudi žele sudjelovati u upravljanju gradom. Ti odbori su jako važni na lokalnoj razini jer odlučuju o školskim programima ili sudjeluju u izboru ravnatelja škola. Nije važno samo što radi Ured gradonačelnika u sastavu Tomašević, Dolenec, Korlaet. Vlast funkcionira i na kapilarnoj razini, od mjesnih odbora preko vijeća četvrti do same Gradske skupštine. I Holding je raspisao javne natječaje za poduzeća unutar Holdinga, što se nikada ranije nije događalo. Raspisani su bili natječaji i za Upravni odbor Holdinga. Sve to podrazumijeva novi model upravljanja Gradom.

NACIONAL: No dvojicu ključnih ljudi Holdinga, donedavnog predsjednika Uprave Nikolu Vukovića i financijskog stručnjaka Antu Samodola, koje ste doveli prije ovih raspisanih natječaja, razriješili ste dužnosti. To je loše odjeknulo u javnosti. Nikoli Vukoviću je prije vas otkaz dao i Milan Bandić, kao direktoru ljudskih resursa u Holdingu, jer nije htio bez natječaja zapošljavati ljude koje mu je Bandić slao?

Imenovanje Vukovića i Samodola desilo se u trenutku kada smo preuzeli upravljanje Gradom i kad smo vidjeli kakva je situacija u Holdingu, a odluka se morala donijeti odmah. Morali smo hitno djelovati. Često nam prigovaraju da smo mi politička platforma i da nismo u stanju donositi odluke. Gradonačelnik je pokazao da se odluke mogu donositi i vrlo brzo kada situacija to zahtijeva. Vuković i Samodol dali su svoj doprinos u prvoj fazi stabilizacije i analize stanja Holdinga. Na kraju se pokazalo da postoji problem u njihovoj suradnji s preostalih troje članova Uprave, kao i s Nadzornim odborom. Gradonačelnik je zbog toga morao ponovo intervenirati i postaviti novu Upravu Holdinga s Ivanom Novakovićem kao predsjednikom.

NACIONAL: Zašto ste Vukovića i Samodola razriješili dužnosti kada su obojica ekonomski stručnjaci, a gradonačelnik ih je postavio bez natječaja, što mu je u javnosti bilo zamjereno?

Oko njihova razrješenja bilo je puno dima, a malo vatre. U razgovoru s kolegama koji su u upravama privatnih kompanija, shvatio sam da su i u tim kompanijama prisutni žešći tonovi i polemike, a sukobi koncepata između uprave i nadzornog odbora uobičajeni su u poslovnom svijetu. Nisam to doživljavao dramatično, a to što je bilo napetosti između Upravnog i Nadzornog odbora smatram da je čak bilo zdravo i dobro. Ne bih želio da Nadzorni odbor samo potvrđuje sve što Uprava radi. Njegova uloga je nadzirati, a ne kimati glavom. Pogledajmo malo tko sjedi u nadzornim odborima državnih poduzeća, kako su ti ljudi imenovani, iz kojih stranaka dolaze i kako rade. To mi se čini puno ozbiljnijim problemom.

NACIONAL: Pa tko sjedi u nadzornim odborima državnih poduzeća?

Ljudi koji često kao roboti dižu ruke za odluke uprava, bile one dobre ili loše. U većini slučajeva uopće ne propituju odluke upravnih odbora. U slučaju Zagrebačkog holdinga mislim da je bilo dobro što je Nadzorni odbor propitivao odluke Uprave. U takvim slučajevima jedni su drugima korektiv u poslovanju. Te nesuglasice rezultirale su velikom medijskom pompom jer se radi o javnoj kompaniji. Ponavljam, sve je to dio normalnog poslovanja u velikim kompanijama, a Holding sa 7500 zaposlenih sigurno je velika kompanija. I što je najvažnije, bez obzira i na veliki dug i ove trzavice, Holding redovno funkcionira. Puknute cijevi sanirane su u vrlo kratkom roku, otpad se odvozi, grad funkcionira.

‘Vilim Herman (HDZ) ne govori istinu jer jako dobro zna da je u Gradskoj skupštini i sam glasao za pojedine projekte Grada koji su postali generatori dugova’, podsjeća Gordan Bosanac. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Je li do nesporazuma gradonačelnika Tomaševića s Upravom Holdinga – odnosno, Vukovićem i Samodolom – došlo zbog njihove navodne suradnje sa Slobodanom Ljubičićem, šefom Holdinga iz razdoblja vladavine Milana Bandića, i Joškom Morićem, nekadašnjim voditeljem sigurnosti u Holdingu?

Ne. Gradonačelnik je jasno objasnio da je intervenirao u Upravu jer je vidio da postoje nepremostive trzavice dvojice članova Uprave s ostalim članovima i drugim tijelima. U javnosti kolaju svakakve neistine i netočne informacije. Poput priče da je i kolegica Sandra Benčić bila u sukobu interesa, a da dogradonačelnik Luka Korlaet nije zadovoljan. Sve su to spinovi. To ne mora biti tako loše ako to shvatimo kao onu poslovicu da se „za dobrim konjem prašina diže“. Ušli smo u Grad Zagreb i odlučili smo se suprotstaviti klijentelističkom modelu upravljanja Gradom pa je bilo normalno očekivati da će letjeti perje. Znali smo da neće odmah teći med i mlijeko. To je, po meni, posljedica našeg dobrog obavljanja posla u Zagrebu, prekidamo linije raznih povlastica pojedinaca i skupina. Treba dobro razlučiti medijski trač ili spin od onoga što se doista događa u Gradu Zagrebu.

NACIONAL: Putem natječaja za zbrinjavanje glomaznog otpada odabrali ste tvrtku Royal Media iz Siska, a sada je Inspektorat zaključio da ona nije dostatno opremljena za tu vrstu posla. I javna nabava putem natječaja pokazala se problematičnom.

Kada je bio provođen natječaj, nismo imali tu informaciju. Koliko znam, Inspektorat je tek nedavno djelovao i utvrdio neke nepravilnosti. Kao zastupnik u Gradskoj skupštini Zagreba nisam upućen u tehničke detalje tog problema. Ipak na toj mikrorazini ne pratim baš sve što se događa u Čistoći.

NACIONAL: Treba li zastupnik u Gradskoj skupštini pratiti sve što se događa s odlaganjem i gospodarenjem otpadom, kao i nove ekonomske discipline iz sektora zelene ekonomije? Kad je riječ o Čistoći, postoji i sintagma „čiste ruke“, a predstavlja borbu protiv korupcije.

Itekako pratim što se događa u zelenoj ekonomiji, bolje reći zelenoj tranziciji, koju smo najavili u programu. Čuo sam i za te fraze o „čistim rukama“ i „čistom obrazu“ i mi upravo tako u Zagrebu i radimo. Naravno da pratimo i komunalno poduzeće Čistoća, gdje je i najvidljiviji zaokret u dosadašnjoj politici. Gotovo je s politikama kojima je Čistoća za zbrinjavanje otpada angažirala privatne kompanije, a da ništa nije radila u izgradnji vlastitih kapaciteta. Zagrebačka Čistoća ima prostora da postane snažna gradska firma koja može odraditi niz poslova, a za to sigurno ima i dovoljno ljudi. Godinama nije postojala politička volja jer su se privatne firme pozicionirale i isisavale novac iz gradskog proračuna. Gradonačelnik, dakle, zatvara i priču o zbrinjavanju krupnog otpada. Izazov je ostao u zbrinjavanju biološkog otpada.

NACIONAL: Iako ste u izbornoj kampanji gradonačelnik Tomašević i vi iz platforme Možemo! tvrdili da nećete imati posla s Petrom Pripuzom i njegovim tvrtkama, sada ste ugovor o zbrinjavanju biološkog otpada odlučili sklopiti baš s Petrom Pripuzom. Zašto? Službeno je taj odabir obrazložen njegovom najpovoljnijom ponudom na raspisanom javnom natječaju.

Neprestano se ponavlja ta mantra, ali ja baš nigdje nisam našao tu izjavu gradonačelnika Tomaševića da s jednim čovjekom neće poslovati. To bi bilo protuzakonito ponašanje, a mi vladamo poštujući vladavinu prava. Gradonačelnik nikada nije rekao da Petar Pripuz neće dobivati poslove u Gradu Zagrebu. Ono što je on govorio bilo je da će se izgraditi kapaciteti Čistoće da bude samodostatna u upravljanju otpadom, a to će se i dogoditi. Posljedica toga je da će veliku većinu poslova, ali ne i sve, oko otpada u Zagrebu odrađivati javni, a ne privatni sektor. U međuvremenu, naši su natječaji za poslove s Gradom javni i pravedni, a u ovom slučaju gradonačelnik se ponio odgovorno, uz sve rizike koje ta odluka donosi. Nitko nije dao bolju ponudu od tvrtke koja je pobijedila. Ne bih komentirao kako tko u Hrvatskoj posluje. Možda tu ima posla za Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja, ali to nije posao Gradske uprave. Postoje institucije koje se bave time da pojedinci nemaju monopole u poslovnom sektoru. Ne samo u medijskom prostoru nego i u sektoru zbrinjavanja otpada. Možemo vidjeti samo da su neke firme povezane ili u vlasništvu gospodina Pripuza i ništa više od toga. Ono što sada Gradska uprava radi, to je da više nitko ne može nazvati nekoga u Gradskoj upravi i tako dobiti posao. Sve će biti putem javnih natječaja, što mediji dobro prate.

NACIONAL: Zašto Petar Pripuz nema konkurenciju u Hrvatskoj u zbrinjavanju otpada?

To je pitanje npr. za Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja. Bilo bi dobro da imamo gospodarstvo s konkurencijom u zbrinjavanju otpada, ali i u medijima, i u energetici, i u svim drugim granama. Grad Zagreb ne može se baviti time tko će se nama ili neće javiti na natječaje. Kada je riječ o nabavi drobilica za krupni otpad, bit će dostavljene u roku tri mjeseca, a paralelno radimo na izradi dozvola koje nam mora dati državna inspekcija. Ti su postupci pokrenuti. Cilj nam je da jedna grana zbrinjavanja otpada kompletno prijeđe u ruke Čistoće, a ne privatnih tvrtki. To je velika stvar, koja je pokazala smjer u kojem će se Grad voditi. Grad više neće morati skupo plaćati obradu glomaznog otpada. Tako će se uprihoditi i značajan novac koji će se moći uložiti u škole i vrtiće. Prije smo to plaćali 2.400 kuna po toni, a u ovom tranzicijskom razdoblju to plaćamo 700 kuna. Više nećemo imati vanjske troškove, a neke sirovine već smo počeli prodavati.

NACIONAL: Da bi biološki otpad prešao u obradu Čistoće, potrebna je kompostana. Milan Bandić je kompostanu namjeravao postaviti u Brezovici, ali uslijedili su prosvjedi tamošnjih stanovnika. Gdje je vi namjeravate instalirati, a za to su, čini mi se, potrebne i izmjene GUP-a?

O kompostanama postoji niz predrasuda jer se to doživljava kao dostava smeća „u moje dvorište“. To nećemo moći riješiti tako brzo kao što smo riješili krupni otpad. Stručni timovi Grada i Čistoće još razmatraju opcije. To će sigurno proći i javnu raspravu. Postoji više modela. Jedna velika ili više manjih kvartovskih kompostana. Dobra strana kompostana je to što one proizvode biološko gnojivo za primjenu u poljoprivredi. Građani već rade svoje male kompostane u dvorištima da ne moraju po šoping-centrima kupovati gnojivo za svoje vrtove.