Nakon saslušanja 27 kandidata za novi saziv Europske komisije pred nadležnim odborima Europskog parlamenta, Zeleni, a među njima i Gordan Bosanac, hrvatski eurozastupnik iz redova zeleno-lijeve platforme Možemo!, najavili su da neće glasati za Raffaelea Fitta, talijanskog kandidata za dužnost izvršnog potpredsjednika Europske komisije za koheziju i reforme, koji dolazi iz redova postfašističke stranke Braća Italije. Zeleni, koji su dio proeuropske demokratske većine, neće mu dati povjerenje, što bi moglo predstavljati problem predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen s obzirom na to da se za novi saziv EK-a glasa u paketu. Ako pada jedan, padaju svi. Zato će možda potražiti nove saveznike među Europskim konzervativcima i ekstremno desnim strankama, što bitno mijenja odnose unutar Europskog parlamenta u kojem su većinu do sada držali europski pučani, Progresivni savez socijalista i demokrata i liberali – odnosno, Renew Europe i Zeleni. Zbog najavljenog mogućeg savezništva s ekstremnom desnicom, te se stranke pitaju je li EPP sve skloniji tome da žrtvuje demokratska načela za ostanak na vlasti. Osim Raffaelea Fitta, problematičan je bio i Orbánov odabranik Olivér Várhely, Mađar predložen za povjerenika za zdravstvo i dobrobit životinja, koji je morao ići na popravni te su od njega nakon saslušanja zatraženi odgovori na dodatna pisana pitanja. Nova Europska komisija trebala bi biti izglasana na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta 27. studenoga, a 1. prosinca trebao bi joj započeti mandat.

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s eurozastupnikom zeleno-lijeve platforme Možemo! Gordanom Bosancem, na čiju je inicijativu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta održana rasprava na temu „Važna uloga gradova i regija u EU-u – za zeleni, socijalni i prosperitetni lokalni razvoj“. Raspravi je prethodio dvodnevni summit europskih gradonačelnika u organizaciji mreže Eurocities kojem je prisustvovao i gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević. Gordan Bosanac sastao se i s Renaudom Payreom, izvjestiteljem u sjeni mreže Eurocities o stanovanju.

Dugogodišnji aktivist, glavni analitičar i bivši voditelj programa Ljudska sigurnost Centra za mirovne studije, član zeleno-lijeve platforme Možemo! Gordan Bosanac prvi put je 2024. izabran u Europski parlament, gdje pripada Klubu zastupnika Zelenih – Europskom slobodnom savezu. U Europskom parlamentu član je Odbora za regionalni razvoj, Izaslanstva za odnose s Japanom te zamjenski član Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Izaslanstva u Zajedničkom parlamentarnom odboru EU-a i Sjeverne Makedonije, kao i Izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, uključujući Parlamentarni odbor EU-a i Bosne i Hercegovine za stabilizaciju i pridruživanje te Parlamentarni odbor EU-a i Kosova za stabilizaciju i pridruživanje.

NACIONAL: Zeleni su najavili da neće glasati za Raffaelea Fitta, talijanskog kandidata za dužnost izvršnog potpredsjednika Europske komisije za koheziju i reforme iz redova neofašista, kojeg je predložila talijanska vlada. Zašto nećete i što će za izbor nove Komisije značiti ako on ne prođe?

Glavno je pitanje hoće li uspjeti lobiranje predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da prikupi većinu za povjerenike za EP s grupacijom Socijalista i demokrata i Renew ili će cijela Komisija proći zahvaljujući sklapanju koalicije EPP-a s ECR-om i ekstremno desnim strankama. Prošlotjedni faktički pad vlade njemačkog kancelara Scholza unosi novu dinamiku u proces jer treba u vidu imati da će dogovori u EP-u isto ovisiti o projekcijama budućih političkih odnosa u Njemačkoj. Teško je predvidjeti kako će se stvari doista rasplesti, ali sudeći prema mnogim ranim pokazateljima tijekom posljednjih saslušanja, kao i o tome kako su se na nizu tema po odborima EP-a slagale koalicije, EPP je sve skloniji upravo tome da žrtvuje demokratska načela za ostanak na vlasti. Fitto je zasad među glavnim točkama tih prijepora. Je li EPP-u draži odnosno važniji dogovor s postfašistima talijanske premijerke Meloni ili mu je važnije održavanje demokratske higijene? Mi u grupaciji Zelenih/ESS-a nemamo oko toga dvojbi.

NACIONAL: Ima li takav stav veze s izborom Donalda Trumpa i strahom od jačanja radikalne desnice i postfašista u EU-u, a među njima je i talijanska premijerka Giorgia Meloni? 

Nama na ljevici jasno je tko je Trump i što će njegova vladavina ponovno donijeti Europi. Što se tiče ekstremne desnice u EU-u, svi su oni osjetili kako im je Trumpova pobjeda u SAD-u vjetar u leđa. Pozdravili su pobjedu Trumpa jer reflektira njihove niske strasti: od prijezira prema znanosti koja se ogleda u negiranju klimatskih promjena, a posljedično i zelenoj tranziciji koju sabotiraju kao korisne budale naftne i kemijske industrije, preko antiimigrantskog sentimenta koji je tek slabo zamaskirani rasizam, do mržnje prema seksualnim i drugim manjinama. Ali kad sve to stavimo u širi kontekst, njihovo je navijanje za Trumpa neka vrsta kognitivne disonance, voljnog ignoriranja perspektive koja očekuje EU u cjelini nakon što Trump preuzme vlast.

NACIONAL: Treba li se EU brinuti zbog svega što ga očekuje u drugom Trumpovu mandatu?

Trumpov prvi predsjednički mandat bio je, u odnosima prema EU-u, isključivo transakcijski, nimalo partnerski, uz proračunato zanemarivanje perspektive globalne stabilnosti i sigurnosti koja je na snazi bila 70 godina. On je prvi započeo carinski rat SAD-a i EU-a, a sada najavljuje još veće carine na robu iz EU-a i Kine. Može se očekivati da će uvođenje visokih carinskih stopa prema EU-u i Kini dovesti do pada izvoza europskih proizvoda u SAD te većeg izvoznog pritiska Kine prema Europi. Također, Trump se već izjasnio da će njegov stav prema trgovini s EU-om ovisiti o odnosu prema njegovu omiljenom milijarderu Elonu Musku i njegovoj tvrtki Tesla. Sve sam to naveo, a nisam ni spomenuo još veći izazov, a to je rat u Ukrajini, odnosno, ruska agresija. Proširenje tog sukoba predstavlja za EU najveći sigurnosni i obrambeni rizik od Drugog svjetskog rata, a Trump kontinuirano u pitanje dovodi dosadašnju globalnu sigurnosnu arhitekturu, odnosno, za nas najvažniji NATO. Dakle, mislim da ekstremna desnica u zemljama EU-a mora mnogošto izvagati. Jesu li sigurni da ih Trump neće ostaviti na cjedilu i da im se podrška Putinu i izbjegavanje podrške Ukrajini i njezinim obrambenim naporima neće obiti o glavu?

NACIONAL: Kako ocjenjujete ostala saslušanja, između ostalog i naše Dubravke Šuice, koju nitko nije pitao o sukobu interesa s obzirom na to da je, prema pisanju njemačkog Der Spiegela, od 2020. do 2023. održala najmanje 19 sastanaka s lobističkim organizacijama i tvrtkama koje nije prijavila na službenim stranicama Europske komisije?

Mislim da postoji značajan institucionalni deficit zbog kojeg se Šuičino očito nedolično ponašanje na mjestu povjerenice u prethodnom mandatu, gotovo i ne propituje. Naravno, tu mislim prije svega na njezino trošenje novca građana EU-a na odlaske na lokalne HDZ-ove skupove u Hrvatskoj te na nedopustivu praksu neprijavljivanja sastanaka s lobistima, od industrijskih do lobista protivnika pobačaja. Situacija u kojoj ta očito neetična ponašanja nisu uvažena kao relevantan faktor za razgovor o njezinoj podobnosti za mjesto povjerenice, govori puno o tome koliko je posla pred EU-om da postane ono što od njega priželjkujemo.

NACIONAL: Po mnogima je problematičan i mađarski kandidat, predložen za povjerenika za zdravstvo i dobrobit životinja, koji je morao na popravni, odnosno, morao je odgovarati na dodatna pitanja.

S Várhelyijem je slična situacija kao sa Šuicom, prvenstveno se postavlja pitanje kvalifikacija za resor koji mu je namijenjen. Poznato je da nije dao zadovoljavajuće odgovore na saslušanju pred Odborom. Ali za njegovu sudbinu važnija je činjenica da s obzirom na to da je Orbánov kandidat, nikome do njega nije stalo. S druge strane, svi su svjesni da njegovo rušenje daje Orbánu prostora da ne predloži novog kandidata i na kraju pokuša blokirati rad Komisije, tako da je moja prognoza da će se Várhelyiju još dodatno smanjiti portfolio, učiniti ga još manje utjecajnim i na kraju pustiti da prođe.

NACIONAL: Vjerujete li da će nova EK stvarno biti imenovana do 1. prosinca?

Znate da je Možemo! protiv igara na sreću pa se ja ni ovdje ne bih kladio ni na jedan ishod.

NACIONAL: Član ste Kluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza i prioritet su vam teme koje se tiču zelene tranzicije i borbe protiv klimatskih promjena. No Europski parlament bavi se svjetskim krizama, od Ukrajine do Bliskog istoka i najnovijih ratnih zbivanja u Libanonu, jesu li zelene teme stoga u drugom planu?

Sada, na početku mandata, rekao bih da jesu, ali razlog je činjenica da još nemamo formiranu Europsku komisiju. Dnevni red zato formuliraju sami zastupnici i naravno da svjetske krize dominiraju raspravom. No očekujem da, čim Komisija bude formirana, počnu dolaziti prijedlozi – odnosno, fileovi kako mi to zovemo, u kojima će biti zelenih politika. Novost je da se umjesto naziva „zeleni“ sve više koristi „čisti“ – „clean files“, no iako se promijenio taj narativ, nadam se da se neće odustati od smjera zelene tranzicije što je bila jedna od prijetnji na posljednjim europskim izborima.

NACIONAL: Na plenarnoj sjednici inicirali ste raspravu na temu „Važna uloga gradova i regija u EU-u za zeleni, socijalni i prosperitetni lokalni razvoj“. Kakvog je odjeka imala u Europskom parlamentu?

Točno, inicirao sam je s namjerom da gradovi i regije dobiju ulogu koja im pripada. Naime, činjenica je da većinu odluka koje Europski parlament donese, na kraju moraju provesti lokalne vlasti, dakle, lokalna politika. Dugo se govorilo o tome kako bi Europska unija, kao globalno tijelo, mogla na stvari gledati „lokalnije“ i kako pronaći način da se direktno financiraju gradovi. Sada mi se čini da je sazrelo vrijeme da u ovom mandatu dio sredstava pokušamo direktno usmjeriti prema gradovima. Zato su s nama na raspravi bili gotovo svi gradonačelnici velikih gradova EU-a.

NACIONAL: U EP-u se vodila žestoka rasprava o novom paketu financijske pomoći Ukrajini vrijednom 35 milijardi eura, koji se oslanja na izvanredne profite od zamrznute ruske imovine, čemu se krajnja desnica oštro protivi. U Parlamentu su se čuli glasovi žestokih podržavatelja Putina i Rusije. Kakav je stav Zelenih?

Mi smo tu potpuno na strani Europske komisije, u smislu da Ukrajini treba nastaviti pomagati na sve načine. Osobito treba početi razmišljati o tome što kada jednom prestane rat. Naravno da EU tada treba biti prvi koji će dati ruku Ukrajini u oporavku i ponovnoj izgradnji zemlje iz ruševina. No prvenstveno je pitanje kako zaustaviti taj agresorski rat Rusije. Među Zelenima postoji širok raspon mišljenja i postoji dio članova koji, doduše, smatraju da i dalje treba pomagati Ukrajini u naoružavanju, ali isto tako očekuju da se počne razgovarati o mirovnim pregovorima. Gdje vidimo kraj tog rata? Ima li smisla da imamo 20-godišnji rat na granicama EU-a ili treba početi razmišljati o tome kako taj rat privesti kraju? Naravno da je stav predsjednika Zelenskog da rat može stati jedino ako Ukrajina kontrolira svoj cjelokupni teritorij. Ali zar nije Hrvatska prekinula rat 1995., s time da je cijeli teritorij vraćen 1998. mirnom reintegracijom? Možda je to put koji bi trebalo razmotriti.

NACIONAL: Radi se o kreditu koji bi uzeo EU, na temelju zamrznutih ruskih bankovnih računa. Zastupnici krajnje desnice tvrdili su da je to pljačka dok je EU valjda kriminalna organizacija…

Naravno da to nema veze s istinom. Taj se novac naplaćuje sa zamrznutih računa ruskih građana obuhvaćenih sankcijama, u okviru cijelog paketa koji je počeo sa sankcijama Rusiji i što se Zelenih tiče, tu nema problema.

NACIONAL: Nedavno je Europska komisija objavila izvješće o proširenju koje se odnosi i na Zapadni Balkan. Kakva je pozicija Zelenih prema Srbiji? Naime, oštro ste kritizirali Vučića zbog iskapanja litija, dok Scholtz i Macron istovremeno posjećuju Srbiju, a Francuska prodaje vojne avione. Nije li to licemjerno od EU-a?

Naravno da jest. Zato je zadatak nas u Europskom parlamentu i da na to upozorimo i ispravimo ono što Europska komisija želi napraviti. Nagla glad EU-a za litijem logični je rezultat napredovanja tehnologije i zelene tranzicije. Svi imamo mobitele, te baterije moraju na nešto raditi. Ali način na koji se pristupilo Srbiji, pri čemu se zažmirilo na sve ono što radi režim Aleksandra Vučića, doista je nedopustiv. Vučić je odjedanput postao šampion europskih integracija, a to je bumerang koji bi se EU-u mogao vratiti u glavu slično kao i s Putinom. Sjetimo se da se EU, a osobito Njemačka, isto tako divio velikom ruskom vođi, a danas, nakon agresije na Ukrajinu, zamrzava mu bankovne račune i imovinu. Mislim da su se i Scholtz i Macron zaletjeli sa Srbijom, upravo zbog te gladi za litijem, no drago mi je da smo mi kao Možemo, a onda i čitava Europska zelena stranka, to prepoznali i da smo tu reagirali. Mislim da je bilo važno baš da Zeleni reagiraju, a ne da ispadne da Zeleni guraju tu agendu pod svaku cijenu. Ponovit ću – samo pravedna zelena tranzicija je za nas moguća, a način na koji se pristupilo Srbiji i litiju bio je pravi primjer nepravedne zelene tranzicije, koja bi se slomila preko leđa građana Srbije.

NACIONAL: Vjerujete li da je EU spreman zažmiriti na kršenje vladavine prava i ljudskih prava u Srbiji, samo zbog litija?

Ne znam tko je na što spreman, ali nadam se da će u Europskom parlamentu rasti opozicija takvom načinu razmišljanja. Tek smo počeli otvarati tu temu, ne znam u kojem će smjeru sve to ići, kao i hoće li možda Vučić početi mijenjati svoje ponašanje.

NACIONAL: Druga velika tema je sukob na Bliskom istoku, oko čega je EU podijeljen. Ljevicu i Zelene optužuje se za antisemitizam jer kritiziraju Izrael zbog velikog broja ubijenih civila. Kako to komentirate?

To je klasičan spin izraelske propagande, koja svakoga tko je kritičan prema potezima izraelskog režima odmah optužuje da je antisemit. Uvijek kada kritiziram Izrael, trudim se osluškivati što govore građani Izraela. I te kako slušam civilno društvo u Izraelu i veliki dio građana koji su protiv Netanyahua i protiv ovog rata. Zato treba jasno razdvojiti građane Izraela od nebrojenih ratnih zločina nad civilima koje su počinili Netanyahuova vlada i IDF. Prema tome, ispada da su sami građani Izraela koji su na ulicama i demonstriraju protiv rata iz tjedna u tjedan, antisemiti. Moj glas je glas tih ljudi, kao što želim i da u Europskom parlamentu moj glas bude glas onih Palestinaca koji će jasno reći: ne, Hamas nije rješenje! To je teroristička organizacija koja nas je dovela u užasnu situaciju. Prvenstveno bih rekao da je to i jedna korumpirana organizacija koja se obogatila na račun brojnih siromašnih u Gazi. To je pozicija koju ja u ime Zelenih guram u Europskom parlamentu. No taj rat bi trebao stati tako da se osnaže oni Palestinci i Izraelci koji su spremni na suživot. A takvih nema malo, ali zasad ni dovoljno.

NACIONAL: Što EU uopće može učiniti da se rat zaustavi?

Nažalost, Europska unija je izgubila moć mirotvorstva koju je nekada imala. To se još bolje vidi na Ukrajini, gdje se jednog Viktora Orbána promovira kao mirotvorca. On je tu poziciju doveo do ekstrema ridikuloznosti. Mislim da je EU puno izgubio na svojoj uvjerljivosti jer je nekada doista imao veliku ulogu i moć u izgradnji mira. Ta bi se uloga trebala početi vraćati, no s ovakvim sastavom Europskog parlamenta i tonom rasprava o Ukrajini i Izraelu koje smo imali prilike slušati, mislim da to neće biti tako skoro.