U utorak, 23. studenoga, u Etnografskom muzeju, u sklopu inicijative Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Europske komisije „Dani otvorenih vrata EU projekata“, održat će se stručni panel o realizaciji muzejskih investicija uz pomoć mehanizma ITU kojim su sufinancirana dva zagrebačka muzejska projekta – onaj Etnografskog muzeja kojim se uređuju muzejske čuvaonice i restauratorske radionice pod nazivom „Rekonstrukcija objekta napuštene zgrade Zemaljske uzorite pivnice u Kačićevoj ulici“ i projekt Hrvatskog prirodoslovnog muzeja „Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja – novi Hrvatski prirodoslovni muzej“.

O realizaciji projekta muzejske čuvaonice u Kačićevoj, ali i problemu koji je nastao sa zajedničkim projektom kompletne obnove Etnografskog muzeja i Hrvatske gospodarske komore, tjednik Nacional razgovarao je s Gorankom Horjan koja od srpnja 2015. obnaša dužnost ravnateljice Etnografskog muzeja u Zagrebu, a 2019. izabrana je na novi mandat.

Goranka Horjan je doktorica znanosti u području muzeologije s bogatom međunarodnom karijerom i jedna od rekorderki povlačenja novca iz EU fondova za muzejsku djelatnost. Iza nje su veliki projekti i za mnoge je uspjela dobiti potporu EU fondova. Vodila je nacionalnu investiciju Muzeja krapinskih neandertalaca u Krapini, dok je za realizaciju postava dvorca Velikog Tabora i obnovu Studija Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu povukla sredstva iz EU fondova. Bavila se i projektima za razvoj publike, među kojima se ističu ‘’Srednji vijek u Hrvatskom zagorju’’ i ‘’Gubec Teatar’’ koji je zahvaljujući suradnji s hrvatskim timom multimedijalnih stručnjaka u svibnju 2015. dobio međunarodnu nagradu Heritage in Motion za najbolji europski baštinski multimedijalni film.

“Muzej je pretrpio određena oštećenja i u prvom i u drugom, petrinjskom potresu i treba ići u konstruktivnu obnovu. Više od nas stradali su neki drugi zagrebački muzeji kao što su MUO, Mimara ili Hrvatski povijesni muzej”, kaže Goranka Horjan.

Za izradu projektne dokumentacije u okviru projekta „Obnovljena baština za pametan i održiv razvoj u hiperpovezanom svijetu“, i to za zgradu Etnografskog muzeja, zgradu HGK i zgradu u Kačićevoj 92, iz EU fondova je s partnerima već na početku svog prvog mandata na čelu Etnografskog muzeja uspjela povući 6.094.000,00 kn. Osim obnove zgrada projekt uključuje i uređenje zapuštenog dvorišta između Etnografskog muzeja i Hrvatske gospodarske komore, koje bi postalo natkriveno i dobilo adrenalinsku šetnicu, zatim izradu novog postava Etnografskog muzeja, postava Muzeja gospodarstva, izgradnju novih izložbenih prostora, kongresnih dvorana, liftova, pristupnih rampi za osobe s invaliditetom, uređenje restorana i slično. Projektna dokumentacija izrađena je u zadanom roku, do početka 2018., a nakon toga trebalo je krenuti u aplikaciju za provedbu radova vrijednih oko 167 milijuna kuna. No novi natječaji se nisu raspisali, a onda se dogodio potres.

Prije nego što je imenovana na čelo Etnografskog muzeja u Zagrebu, Goranka Horjan je bila ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja u tri mandata, od 2000. do 2014., a od 2004. do 2005. i pomoćnica ministra kulture za međunarodnu suradnju u mandatu ministra Bože Biškupića. Bila je članica Izvršnog odbora svjetske muzejske organizacije ICOM-a u dva mandata od 2010. do 2016., a 2019. na općoj sjednici ICOM-a, održanoj u Kyotu, izabrana je za novu predsjednicu INTERCOM-a, ICOM-ova međunarodnog komiteta za menedžment. Nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa u kojima je stradao nešto manje od ostalih muzeja u centru Zagreba, Etnografski muzej i dalje otvara izložbe. No veliki projekt obnove zgrade i postava na Trgu Mažuranića 14 za koji je izrađena projektna dokumentacija još 2018. zastao je u realizaciji i ne zna se hoće li do nje uopće doći, s obzirom na nove okolnosti.

NACIONAL: U kakvom je stanju Etnografski muzej koji je, kao i mnogi muzeji u centru Zagreba, pretrpio oštećenja nakon potresa. Što se događa s velikim projektom, za koji ste povukli novac za izradu projektne dokumentacije, je li to propalo?

Muzej je pretrpio određena oštećenja i u prvom i u drugom, petrinjskom potresu i treba ići u konstruktivnu obnovu. Više od nas stradali su neki drugi zagrebački muzeji kao što su MUO, Mimara ili Hrvatski povijesni muzej koji su dobili sredstva iz EU fonda solidarnosti i kreću u obnovu te Hrvatski prirodoslovni muzej, čija će se obnova također dijelom riješiti europskim novcem ITU-a. Etnografski muzej, izgrađen 1904. kao Trgovinsko-obrtni muzej, još 2018. izradio je cjeloviti projekt kompletne obnove u partnerstvu s HGK polazeći od povijesnih poveznica s Komorom. Zgradu muzeja sam 2015. zatekla neodržavanu, a na krovu su rasla tri drveta. Pokrenuli smo projekt obnove računajući na fondove EU-a. Novac za izradu projektne dokumentacije povučen je u financijskom razdoblju 2014.-2020., kada su i prioriteti bili drugačiji. Taj smo projekt dobili na pozivu 6c koji je u okviru Operativnog programa za konkurentnost i koheziju poticao ulaganje u kulturnu baštinu s naglaskom na povezivanje s gospodarstvom i povećanje zapošljivosti. To su bile dvije komponente zbog kojih smo u taj projekt i ušli partnerski s HGK, dokazavši u studiji izvodivosti da će se njime ne samo otvoriti nova radna mjesta, već i podići kvaliteta usluge i pridonijeti jačanju turističke atrakcije u cijelom Zagrebu. Pored toga, od Grada Zagreba tada smo dobili i dvorišnu zgradu u Kačićevoj od 2400 kvadrata za potrebe čuvaonice. U nju će biti izmješten dio depoa i restauratorske radionice i jedan administrativni dio, kako bismo u reprezentativnoj zgradi otvorili veći prostor za postav. Sva ta dokumentacija bila je izrađena u roku do 2018. Nakon toga smo počeli tražiti natječaje na koje možemo aplicirati za nastavak projekta, no takvi se natječaji na žalost nisu otvorili.

NACIONAL: Dakle, od svega planiranog čini se da će samo čuvaonica u Kačićevoj biti izvedena, o čemu ćete govoriti i na panelu 23. studenoga.

Za sada prema izrađenoj dokumentaciji samo je zgrada u Kačićevoj u provedbi zahvaljujući mehanizmu ITU-a namijenjenom urbanim zajednicama, u ovom slučaju urbanoj aglomeraciji Zagreba. Tu smo pronašli nišu na poziciji brownfield investicija, na koju smo se prijavili s Kačićevom i prošli te dobili potporu iz fondova EU-a od 34.602.834,20 kuna. Prijavili smo se u listopadu 2018., a ugovor smo potpisali u ožujku 2020. Dakle, evaluacija Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a beskrajno je trajala, što je također problem za korisnike fondova EU-a. Prođu vam sve garancije za izradu dokumentacije, promijene se cijene na tržištu, propisi, a onda se dogodi i potres.

NACIONAL: Onda se dogodio potres. Prirodoslovni muzej imao je sličnu situaciju s natječajem za obnovu, no ipak im na kraju, uz pomoć Grada Zagreba koji je odobrio dodatna sredstva za narasle cijene izvođača, novac iz EU fondova nije propao.

Izlazak iz odobrenih i započetih EU projekata ima svoje financijske reperkusije pa je teško povjerovati da bi se netko za to odlučio. Investicijska ulaganja su u ingerenciji osnivača pa je bilo koji iznos potpore dobrodošao, a kada on iznosi više desetaka milijuna odluka je jasna. Osim toga, sve muzeje za koje je osnivač odgovoran ionako treba obnoviti jer se radi o zaštićenim spomenicima kulture koji čuvaju nacionalnu baštinu. Obnovu Prirodoslovnog muzeja Grad Zagreb je uključio samostalno kao strateški projekt na poziciji ITU-a – povećanje zapošljavanja i turističkih izdataka kroz unaprjeđenje kulturne baštine na kojoj je bilo mjesta samo za jedan veliki projekt pa nije bilo otvorenih prijava na koje bi mogli aplicirati drugi muzeji. ITU mehanizam nije povezan s potresom i pozivi su za taj mehanizam bili ranije definirani. Stoga smo nakon potresa kao i drugi naši kolege pokušali aplicirati na Fond solidarnosti.

NACIONAL: I što je s Fondom solidarnosti, s kojim se hvali Vlada, iz kojeg je Hrvatska dobila preko 680 milijuna eura?

Sredstva su osigurana, no priprema i provedba investicija dugo traju zbog niza razloga. Mi smo tada sugerirali da se prijavimo na poziv s već gotovom dokumentacijom za obnovu Muzeja i s pravomoćnom građevinskom dozvolom, što bi omogućilo završetak radova do propisanog roka 30. svibnja 2022. Ali prema tumačenju nadležnih u Gradu i državi, to nije bilo prihvatljivo jer iako imamo uključenu konstruktivnu sanaciju, ne radi se o obnovi nakon potresa. Čak smo predložili izradu nove dokumentacije, no nismo mogli ni s njom proći jer smo imali postojeću koju bi, prema mišljenju nadležnih, trebalo prilagoditi, što su naši projektanti pisano obrazložili kao nemoguću misiju. Naime, naš zajednički projekt odnosi se na kompletno preuređenje povezanih dviju zgrada sa zajedničkim dvorištem – Etnografskog i HGK – od svih instalacija i postrojenja koja se ne mogu razdvojiti iz cjeline. Fond solidarnosti pokriva samo štete nastale u prvom zagrebačkom potresu, u ožujku 2020. i ništa više od toga. On ne uključuje ni štete nakon petrinjskog potresa iz prosinca 2020. Taj je Fond izrazito namjenski pa smo samo uspjeli dobiti sredstva od 2,4 mil. kuna za zaštitu građe (nabava opreme, zaštitni postupci, pakiranje i dr.). Oštećenja nakon potresa na stubištima i stropovima nema smisla samo vizualno „zakrpati“ jer ostaje neriješen problem konstruktivne sanacije, ali i dotrajalih instalacija. Za to novca nema ni u budućem financijskom planu, a nismo mogli osigurati sredstva ni aplikacijom na Fond.

Goranka Horjan kaže da Etnografski muzej postavlja izložbe drugih muzeja stradalih u potresu. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: I što sad?

Pa i mi se pitamo što sad? Obnova Muzeja mora se provesti kako bi zgrada bila sanirana i opremljena sukladno propisima i standardima. Osnivač investiciju može provesti vlastitim sredstvima ili uz sufinanciranje iz fondova EU-a, što smatramo boljom opcijom. Čekamo na razgovor s predstavnicima Grada. Moramo sjesti za stol i dogovoriti kako dalje. Naime, sada je procjena partnerske investicije puno veća nego što je bila 2017. kada smo radili projektnu dokumentaciju. Sve cijene građevinskih radova i materijala otišle su u nebo. A ako se ne ide u obnovu onako kako je predviđeno tim projektom, onda smo utrošili nekoliku milijuna kuna u dokumentaciju koja neće biti izvedena i mora se izraditi nova.

NACIONAL: Imate li vi sugovornika u Gradu Zagrebu jer još uvijek nije imenovan novi pročelnik Ureda za kulturu?

Komuniciram s v.d. pročelnice Jasnom Tomažić i njezinim suradnicima, no odluke o investicijama moraju donijeti osobe koje za to imaju ovlasti. Nama je jasno da je nova gradska vlast zatrpana problemima na koje je naišla i da je financijska situacija vrlo izazovna. No ipak mislim da bi se trebalo više komunicirati s kulturnim institucijama u vlasništvu Grada. Bilo bi dobro da gradonačelnik sazove sve ravnatelje muzeja i upozna nas s vizijom razvoja u sljedećem razdoblju kako bismo zajedno sagledali mogućnosti investicija, ali i zacrtali strateške smjernice, što će biti nužno za prijave u sljedećem financijskom razdoblju. Puno je novih momenata koji u postojećoj Strategiji kulturnog i kreativnog razvitka Grada Zagreba ne postoje. Najavljeno je otvaranje Fonda za oporavak i otpornost, a mi ne možemo prijaviti projekte bez suglasnosti osnivača, a to je Grad Zagreb. Do početka sljedeće godine moramo sjesti za stol i vidjeti koje su nam opcije, što sam dopisima i predložila. Dakle, čekamo raspisivanje natječaja za novo financijsko razdoblje 2021.-2027., a onda ćemo tek vidjeti koji su limiti i s kojim postotkom u toj investiciji sudjeluje osnivač, a koliko daje EU. U postojećim ITU investicijama EU sudjeluje s 85% od procijenjenih prihvatljivih troškova, što je bilo iznimno visoko s obzirom na to da se radi o Zagrebu, najrazvijenijem gradu u Hrvatskoj. Obveze osnivača vezano uz ulaganja u muzeje propisuje Zakon o muzejima, a na spomenike kulture kao što je Etnografski muzej i njegove zaštićene zbirke primjenjuje se i Zakon o zaštiti kulturnih dobara. Dakle, osnivač ima prava i obveze po dva zakona ulagati u instituciju kakav je Etnografski muzej.

NACIONAL: Može li Etnografski, u stanju u kakvom je sada, nastaviti raditi do daljnjega?

Još uvijek može no imamo obveze stalno „krpati“ nedostatke, a sredstva za to se teško osiguravaju na poziciji godišnjih održavanja. Spomenula sam dugotrajne probleme koji su trebali biti riješeni projektom, od uvjeta dostupnosti jer prikladnih liftova i rampi nema, konstruktivne sanacije, instalacija i infrastrukture jer u zidovima imamo trstiku s električnim instalacijama koje predstavljaju opasnost. Kotlovnice su također zastarjele, nemamo mikroklimatske uvjete, niti ventilaciju. Sve to trebalo je biti riješeno projektom za koji je još 2018. napravljena dokumentacija vrijedna 6 milijuna kuna koja sada stoji neupotrijebljena. Da se razumijemo, muzejske investicije svuda u svijetu su velike i dugotrajne i mi znamo da ne postoji čarobni štapić. Ove godine se otvorio novi muzej E. Muncha u Oslu čija je izgradnja trajala deset godina i stajala 260 milijuna dolara, dakle i bogate zemlje trebaju vremena za provedbu takvih investicija.

NACIONAL: Je li vama u ovom trenutku problem činjenica da vam je osnivač Grad Zagreb, a ne država? Naime, čini se da su kulturne institucije kojima je osnivač država bolje prošle nakon potresa i da lakše dobivaju europski novac za obnovu.

Nije problem tko je osnivač kada su ispunjeni preduvjeti za taj status. Upravljačka prava na Grad Zagreb prenesena su 1994. sporazumom između Republike Hrvatske i Grada Zagreb. Tada se mislilo da će Zagreb kao jak centar lokalne vlasti bolje skrbiti o nacionalnim muzejima, a s druge strane time se otvorila mogućnost da RH više pomaže u očuvanju kulturne baštine u ostalim dijelovima Hrvatske. Etnografski muzej pripada među šest nacionalnih muzeja prve razine matičnosti, što je definirano legislativom pa je prema tome potrebno osigurati i sredstva za njegovu obnovu i rad. Fondovi EU-a namijenjeni su različitim korisnicima, a mehanizam ITU-a je raspoloživ za lokalne samouprave i za muzeje je važno da mogu prijavljivati projekte na što više poziva.

NACIONAL: Dok čekate odgovor Grada, izložbe idu dalje, a Etnografski ugošćuje i druge muzeje koji su stradali.

Trudimo se ostati aktivni i pokazati naš jedinstveni fundus, a posjećenost je velika. Od lipnja je postavljena izložba dječjih igračaka „Igračke-djetinjstvo zauvijek“, unutar koje organiziramo gostovanja drugih muzeja. Od studenoga gostuje MUO sa svojim postavom „Tragovi romantičnog djetinjstva – Igračke iz fundusa“, a gostovali su i drugi zbog potresa zatvoreni muzeji – Hrvatski povijesni muzej i Hrvatski školski muzej. Ugostili smo Tehnički muzej „Nikola Tesla“, Muzej suvremene umjetnosti, a očekujemo i druge. Uključili smo se i u Advent s ‘’Božićnom bajkom o igračkama’’ Jasminke Kosanović jer pomažemo i naše obrtnike. Naime, upravo u sklopu novog postava unutar našeg nerealiziranog projekta, planiran je i jedan poseban segment koji bi se zvao „Dječji svijet“. Takav postav namijenjen djeci u Zagrebu nedostaje, a mi se sustavno bavimo tom temom. Zato postoji i veliki interes publike svih generacija, što potvrđuju posjetitelji ove izložbu. U našem fundusu imamo i izvaneuropske zbirke koje želimo uključiti u postav kulture putovanja, kao i brojne zbirke koje govore o raznolikosti svakodnevnog života na cijelom teritoriju Hrvatske. U skladu s globalnim trendovima povezivanja svijeta i europskim prioritetima koji podrazumijevaju pametan, zeleni održivi razvoj, naši stručnjaci žele pokazati što sve to možemo pronaći u svojoj baštini koju čuva upravo Etnografski muzej.