Konzorcij koji čine tvrtke Green Trust i Enercon, specijalizirane za razvoj i izgradnju sustava za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, planira uložiti 500 milijuna eura u projekt Vjetroelektrane Lički medvjed koja bi se gradila u blizini Otočca. S obzirom na predviđenu snagu od 425 MW, ovaj je vjetropark trenutno najveći energetski projekt i najveća najavljena privatna investicija u Hrvatskoj. Pedeset i jedna vjetroturbina proizvodila bi godišnje 1 TW zelene energije, što predstavlja oko pet posto ukupne godišnje potrebe za električnom energijom u Hrvatskoj. Osim po svojoj veličini, ova vjetroelektrana bit će jedinstvena i po tomu što će koristiti najnaprednije tehnologije kako bi se utjecaj na biljni i životinjski svijet smanjio na najmanju moguću mjeru. Kako bi i lokalna zajednica imala koristi od ove investicije, investitori najavljuju osnivanje posebnog fonda u koji će se godišnje uplaćivati do 200 tisuća eura i upravo će lokalno stanovništvo odlučivati na što će se taj novac utrošiti.

Nizozemska tvrtka Green Trust bavi se razvojem vjetroelektrana i drugih obnovljivih izvora energije. Iza sebe ima niz projekata u Europi – u Nizozemskoj, Irskoj, Bugarskoj, Francuskoj, Belgiji, Italiji – ali i na području Južne Afrike, gdje je sudjelovala u izgradnji više od 50 vjetroelektrana. Partner u projektu, njemačka tvrtka Enercon je jedan od najvećih proizvođača vjetroturbina u svijetu i do danas ih je instalirala više od 28 tisuća, ukupne snage veće od 53 GW. Projekt Vjetroelektrane Lički medvjed razvija se već pet godina i u njega je do sada utrošeno oko četiri milijuna eura. Najveći dio tog iznosa odnosi na izradu Studije utjecaja na okoliš i na postavljanje mjernih stupova koji senzorima mjere različite parametre vjetra. Izrada Studije utjecaja na okoliš je u završnoj fazi te će kroz nekoliko mjeseci biti predana na evaluaciju u Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

‘Projekt smo prezentirali i predsjedniku Milanoviću kojeg je zanimalo na koji će način ovaj projekt doprinijeti lokalnoj zajednici, koje su strane tvrtke u njega uključene, koliko dugo razvijamo ovu ideju i koliko će vremena proći do početka gradnje’, kaže Goran Trška. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

No do realizacije projekta ima još cijeli niz koraka jer se ovakve investicije zbog zakonskih procedura ne mogu brzo realizirati, kazao je za Nacional voditelj projekta Vjetroelektrane Lički medvjed, menadžer Green Trusta za Hrvatsku Goran Trška. „Sukladno nedavnim zakonskim izmjenama, planiramo iskazati interes za natječaj za energetsko odobrenje i zatražiti raspisivanje natječaja čim to bude moguće, odnosno odmah nakon što stupi na snagu uredba koja će regulirati uvjete natječaja za energetsko odobrenje. Osim toga, potrebno je dobiti priključenje na elektroenergetsku mrežu i ishoditi lokacijsku i građevinsku dozvolu. Krajnji rok za realizaciju investicije nije postavljen, iako bismo mi željeli realizirati projekt u što kraćem roku. Naša je želja, i to ćemo nastojati dostići, da s gradnjom počnemo 2026. godine. Sama izgradnja vjetroelektrane, osobito ovako velike, također traje nekoliko godina.“

Investicija od 500 milijuna eura i vjetroelektrana od 425 MW bile bi do sada najveće financijsko i energetsko ulaganje u Hrvatsku od strane privatnog investitora. „Ovaj je projekt veći i od Pelješkog mosta. Na njemu će raditi domaće tvrtke i on je enormno važan za Hrvatsku, on bi probudio čitavu Liku. Izgradnja vjetroelektrane trajala bi sigurno dvije do tri godine i u tom bi se razdoblju na samoj toj gradnji zaposlilo 400 do 500 ljudi. A kasnije, za vrijeme operativnog vijeka vjetroelektrane od 30 godina, otvorit će se čitav niz novih radnih mjesta. To je između 80 i 100 stalno zaposlenih ljudi tijekom cijelog tog razdoblja, a u ovoj branši primanja su visoka. To bi svakako značilo demografsku revitalizaciju ovog kraja“, naglasio je Trška, koji kao zamjenik voditelja sudjeluje u radu Grupacije za energiju vjetra pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Važna će biti i suradnja s lokalnim tvrtkama, zapravo budućim partnerima jer vlasnici vjetroelektrane će, koliko god to bude moguće, koristiti i usluge lokalnih dobavljača. Osim radnih mjesta, koja su nasušno potrebna u ličkoj regiji, Otočac će imati i financijske koristi od ovog projekta.

Zakonska je obveza da se od svakog proizvedenog kW/h jedna lipa uplati u proračun lokalne zajednice. Kako je planirana godišnja proizvodnja vjetroelektrane 1 TW električne energije, Otočac će po ovoj osnovi godišnje dobiti 10 milijuna kuna. „Kao što smo već radili i na projektima u Nizozemskoj, planiramo osnovati poseban fond u koji ćemo godišnje uplaćivati do 200 tisuća eura, a koji će biti namijenjen za podupiranje raznih lokalnih inicijativa. Lokalno stanovništvo će samo odlučivati što će svake godine s tim novcem raditi na zajedničku korist, na korist svoje lokalne zajednice. Posljednje, ali ne manje bitno, gradnja vjetroelektrane donijet će i poboljšanje u infrastrukturi ličkog kraja. Realizacija projekta zahtijevat će i gradnju 25 kilometara lokalnih cesta koje će povezivati sva ova mjesta, te investiciju u visokonaponsku mrežu“, najavio je Trška.

A zašto su Green Trust i Enercon za investiciju odabrali Liku i Hrvatsku? Vjetropotencijal je najvažniji čimbenik za izbor položaja vjetroelektrane, a pri tomu je jedna od najvažnijih karakteristika srednja brzina vjetra, na određenoj visini iznad tla. Vjetrogenerator se pokreće kada brzina vjetra poraste iznad 3 m/s, a porastom brzine povećava se i količina proizvedene električne energije. No kada brzina vjetra poraste preko 25 do 30 m/s, vjetroagregat se isključuje jer ne može podnijeti mehanička opterećenja koja uzrokuju toliko velike brzine vjetra. „Zato se za vjetroelektrane biraju lokacije na kojima vjetrovi nemaju prevelike udare. U suprotnom ih nije moguće u potpunosti iskoristiti za proizvodnju električne energije jer povećavaju dodatno zahtjeve za mehaničku stabilnost vjetroturbina. Za energetsko iskorištavanje optimalan je vjetar do srednje jakosti, bez velikih oscilacija i koji ima što veću učestalost. Hrvatska ima dobar potencijal energije vjetra, ali u usporedbi sa zapadnoeuropskim zemljama još je nerazvijena kada je riječ o obnovljivim izvorima energije i u tome leži objašnjenje zašto se Green Trust odlučio za razvoj projekta vjetroelektrane u Hrvatskoj. Vjetroelektrana Lički medvjed nalazit će se u sjeveroistočnom dijelu općine Otočac, na tri brda – Mali Lisac, Markovac i Javornik – a najbliža naseljena mjesta su Dabar, Vrhovine i Doljani. Kada je riječ o vjetropotencijalu, područje oko Dabra je dobro zato što nema ekstremnih vjetrova, kao što može biti slučaj u nekim obalnim područjima. Na ovom lokalitetu pušu umjereni, ali konstantni vjetrovi“, pojasnio je Trška, koji se posljednjih sedam godina bavi obnovljivim izvorima energije, a osim u Hrvatskoj radio je i na projektima u Italiji i Južnoj Africi.

Idejni projekt Vjetroelektrane Lički medvjed prezentiran je predsjedniku Milanoviću početkom ove godine. Također, projekt je ranije prezentiran i bivšem ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Ćoriću. „Predsjednika Milanovića zanimalo je na koji će način ovaj projekt doprinijeti lokalnoj zajednici, koje su strane tvrtke u njega uključene, koliko dugo razvijamo ovu ideju i koliko će vremena proći do početka gradnje. Zanimao ga je i sam proces proizvodnje električne energije, postavljao je konkretna pitanja i vidjelo se da dobro razumije o čemu pričamo. I nadležno ministarstvo je jako dobro upoznato s ovim projektom. Kad razvijate jedan ovakav projekt, vi se konstantno krećete po ministarstvima i tražite određene dozvole ili nekakva pojašnjenja. Na taj su način i institucije državne vlasti uključene u svaki projekt koji je dosegao određenu fazu u svom razvijanju. Ovaj je projekt zajednička investicija Green Trusta i Enercona, u omjeru 50-50 posto. Ovako veliki projekti se financiraju uz pomoć banke, a u ovom konkretnom slučaju projekt će biti financiran i iz vlastitih sredstava obiju tvrtki. O točnom načinu financiranja će odlučiti sami vlasnici kada dobijemo građevinsku dozvolu. Kad je riječ o nazivu projekta, s obzirom na to da je lički medvjed zaštićena životinja i svojevrsni simbol ličkog kraja, to ime se logično nametnulo“, istaknuo je Trška.

‘Realizacija projekta zahtijevat će i gradnju 25 kilometara lokalnih cesta koje će povezivati sva predviđena mjesta te investiciju u visokonaponsku mrežu, a u izgradnji zaposlit ćemo od 400 do 500 ljudi’, rekao je Goran Trška. FOTO: Green Trust

Vjetroelektrana Lički medvjed nije prvi projekt na kojem Green Trust surađuje s njemačkim proizvođačem vjetroturbina. Zajedničkim snagama te su dvije tvrtke i ranije razvijale projekte, a jedan od njih je i vjetroelektrana Krammer, sagrađena 2019. godine. Riječ je o vjetroelektrani koju je iniciralo oko pet tisuća članova zadruga Zeeuwind i Deltawind, što Krammer čini najvećom građanskom inicijativom u Nizozemskoj. Naime, 60 posto vlasništva vjetroelektrane nalazi se u rukama tih dviju zadruga. Za razliku od Hrvatske, u Nizozemskoj je prilično uobičajeno da su upravo zadruge suvlasnici projekata obnovljivih izvora energije te se vrlo često na njihovu inicijativu i pokreću takvi projekti. A kako bi se oni u konačnici i realizirali, ključnu ulogu ima lokalna zajednica. Upravo je ona ta koja se mora složiti s razvojem projekta i odobriti njegovo uvrštenje u prostorni plan. Postoje još daljnji koraci koji slijede do građevinske dozvole, ali prvi i najvažniji korak je mišljenje lokalne zajednice jer je ona ta koja prihvaća ili odbacuje projekt. Na taj se način postižu vrlo visoki standardi u realizaciji ovakvih projekata i vjetroelektrane moraju biti građene na društveno odgovoran način te u suglasju s prirodom.

„Green Trust veliki naglasak stavlja na održivi razvoj i na zaštitu biljnog i životinjskog svijeta te u svaki projekt, od samog njegovog početka, uvijek uključujemo lokalnu zajednicu. Potpuno smo predani ideji o proizvodnji čiste energije u harmoniji s prirodom i očuvanju prirodnih staništa te zaštiti divljih životinjskih vrsta. U tu svrhu uvijek koristimo najnaprednije tehnologije kako bismo što više umanjili utjecaj vjetroelektrane na biljni i životinjski svijet. Primjer je spomenuta vjetroelektrana Krammer, gdje smo instalirali sustave za prepoznavanje ptica i zaustavljanje vjetroturbina kada im se ptice približe (DTBird i DTBat). Osim suvremenih tehnologija, poduzimamo i razne druge mjere s ciljem zaštite životinjskog svijeta pa je tako nezavisni ekolog monitorirao izgradnju vjetroparka Krammer. Isto tako, izgradili smo posebne zidove od pijeska za gniježđenje ptica bregunica, u potpunosti smo zaustavili izgradnju tijekom sezone razmnožavanja ptica, a jednu planiranu vjetroturbinu u konačnici nismo realizirali jer se nalazila na ptičjoj ruti. Sve te mjere mogu uvelike pomoći da se utjecaj vjetroelektrane na okoliš smanji na najmanju moguću mjeru“, poručio je Trška.

Nakon ovih saznanja se potpuno prirodno nametnulo i naše posljednje pitanje: Hoće li i Vjetroelektrana Lički medvjed biti građena na društveno odgovoran način i u suglasju s prirodom? „Vjetroelektrana Lički medvjed razvijat će se po istim standardima i principima kakve primjenjujemo u Nizozemskoj. Kako bismo što manje utjecali na divlji svijet, svakako planiramo ugraditi neki od sustava za detekciju ptica, koji omogućuju zaustavljanje rada vjetroturbina prilikom preleta ptica. Ugradit ćemo i sustav detekcije za šišmiše koji radi na principu sonara, gdje se u slučaju prijetnje kolizije također zaustavljaju vjetroturbine. Ova dva spomenuta sustava do sada nisu bila ugrađivana u Hrvatskoj. Ukoliko ih netko u međuvremenu ne primjeni, to će biti prvi put da se ta tehnologija koristi i kod nas. Čitavo vrijeme pratimo razvoj tehnologije na ovom polju i surađujemo s brojnim stručnjacima iz ovog područja kako bismo mogli u svom radu primijeniti najnovije tehnologije, a s ciljem smanjivanja utjecaja na biljni i životinjski svijet. Samo na taj način možemo očuvati planet za buduće generacije i imati održivu budućnost“, odgovorio je na naše pitanje menadžer Green Trusta za Hrvatsku Goran Trška.

Zbog činjenice da Europa želi biti neovisna o ruskim fosilnim gorivima, Europska komisija donijela je akcijski plan REPowerEU. On predviđa da bi sve dozvole potrebne za razvoj projekata vezanih za obnovljive izvore energije trebalo biti moguće ishoditi u samo dvije godine. U nekim europskim zemljama je do sada dobivanje svih potrebnih dozvola znalo potrajati i deset godina za projekte vjetroelektrana i četiri do pet godina za solarne projekte.