Od 1. do 7. srpnja u dvorištu Muzeja grada Zagreba, u Opatičkoj 20, održat će se 12. festival Miroslav Krleža, kojim će se obilježiti i 130. obljetnica rođenja velikog pisca. Tradicionalno, Festival će završiti gastronomsko – nadrealističkim susretom, doručkom kod Krleže 7. srpnja u 7 sati ujutro, u vrijeme njegova rođenja. Partneri Festivala Miroslav Krleža ove godine su Muzej grada Zagreba, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

„U avanturu 12. festivala Miroslav Krleža ulazimo gerilski, s nesmanjenim entuzijazmom. I ovogodišnji festival prigoda je za otvaranje novih, živih dijaloga s Krležom“, poručio je u uvodnom tekstu programske knjižice Goran Matović, osnivač i umjetnički ravnatelj festivala, multimedijalni umjetnik, režiser i glumac, jedan od najboljih poznavatelja djela Miroslava Krleže, kojem je posvetio preko četrdeset godina svoje umjetničke karijere. Matović je vrlo mlad bio inficiran Krležom, još kao srednjoškolac u rodnom Mostaru. Kaže da je u sebi nosio silnu pobunu, na valu pobuna 1968. do 1971., a u Krleži je prepoznao najbolji način da je izrazi. „Mislim da je tim šezdesetosmašima Krleža dao snagu i novu energiju i on ih je podržao kao glasnogovornik pobune“, smatra Matović.

Inače, dvorište Muzeja grada Zagreba već je četvrta lokacija u ovih dvanaest godina na kojoj se festival događa. Sve je počelo na Krležinom Gvozdu, no onda se dogodio potres i kuća je stradala. Zatim se Festival preselio u dvorište Leksikografskog muzeja, a nakon toga u dvorište Likovne akademije, no sada se svi ti prostori obnavljaju. I tako ih je ove godine „udomio“ Muzej grada Zagreba. „Selimo se kao sretni nomadi ljepote iako uvijek postoje određeni otpori tim našim nastojanjima u rekreiranju Krležina djela. No ti naši programi imaju svoju sjajnu publiku, dovodimo izvrsne umjetnice i umjetnike kojima Krleža nešto znači, a na 12. Festivalu Miroslav Krleža bit će i 11 različitih programa“, ističe Matović.

Dodaje kako je Gvozd sasvim sigurno najprirodnije mjesto kojem pripada Festival Miroslav Krleža: „Kada sam osnivao Festival, vidio sam Gvozd kao idealno mjesto Krležina ambijentalnog teatra iako su mi svi govorili da je to ukleto mjesto i da nitko gore neće doći. Međutim, cijeli Zagreb, i to onaj najbolji i najljepši Zagreb zbog kojeg sam zavolio ovaj grad, došao je na Gvozd. Došli su i Krležini, a i moji ljudi.“

Najveći kuriozum ovogodišnjeg festivala je novopronađena drama, odnosno, Krležin mladalački dramolet „Goya“, napisan najvjerojatnije 1917. godine, koji je nedavno pronađen u Krležinoj rukopisnoj ostavštini, a čija će praizvedba, prema konceptu, režiji i interpretaciji Zijaha Sokolovića, u dramaturgiji Selme Parisi, u subotu, 1. srpnja, otvoriti Festival. Dramaturginja Selma Parisi tim povodom je rekla: “U središtu Krležine nedovršene dramske vizije ‘Goya’ nalazi se umjetnik – slikar i njegova intimna drama. U Goyinim monolozima ima mnogo grčevitog preispitivanja društvenopolitičkog sustava vrijednosti tog doba, kao i konformizma, hijerarhije vlasti i pozicije moći, dok se slikar istovremeno žestoko obračunava s umjetničkom i etičkom pozicijom dvorskoga umjetnika. Izuzetno je kompleksna struktura dramoleta ‘Goya’. Zadatak divan a težak.“ Matović je dodao: „Ono što postoji kod Krleže kao nedostatak u ovom dramoletu, a to su određena atonalnost i možda i nedovršenost, Zijah će, uz sjajnu dramaturgiju, svojim glumačkim umijećem ‘nadopisati’. Izvođenje ‘Goye’ vidim kao prvorazredni kulturni događaj. Inače, taj je tekst prije šest, sedam mjeseci pronašao mladi znanstvenik Pavle Bonča.“

‘Krleža je stvarao hrvatski jezik, stvarao i povijest i zato mu se vraćamo kao veličanstvenom sugovorniku’, kaže Matović. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Na primjedbu da bi se i Grad Zagreb i Ministarstvo kulture i medija trebali više angažirati oko obnove Gvozda, Matović kaže da bi se to, uz minimalnu intervenciju i relativno malo sredstava, moglo dovesti u prvobitno stanje. „Bilo bi dobro da o tome dobijem priliku razgovarati s pročelnicom Ureda za kulturu grada Zagreba Eminom Višnić, jer Zagreb bez Krleže gubi znakove grada. On je bio kroničar ovog grada, kroničar Hrvatske, Europe i svijeta. Napravio sam projekt Centra Miroslav Krleža, dobio sam sjajne recenzije – i akademika Zvonimira Mrkonjića, i akademkinje Željke Čorak, i povjesničarke umjetnosti Snješke Knežević, i pokojnog akademika Tonka Maroevića, i filozofa Žarka Paića. Dakle, program i recenzije postoje. Nažalost, nedostaje volje, kako političke tako i institucionalne, da se to konačno napravi. Festival je u ovih 12 godina postao značajan kulturni događaj koji je okupio oko sebe i Grad, i Ministarstvo, i Turističku zajednicu, a prije svega sjajne umjetnice i umjetnike iz cijele regije i šire, s prostora bivše Austro-Ugarske, od Mađarske do Slovenije. Ove godine čak dolazi predstava Teatara Vojdan Černodrinski iz Prilepa. Oni su postavili ‘Gospodu Glembajeve’ u režiji Branka Brezovca, u suradnji s Eurokazom, i ta predstava dolazi na naš festival i igrat će se u utorak, 4. srpnja, u Satiričkom kazalištu Kerempuh“, objasnio je Goran Matović uz napomenu da će u fokusu Festivala biti Krležin mladalački teatar i Krleža danas. „A u središtu i tog avangardnog Krleže i Krleže danas su pobuna, čežnja, nemir, plamen. To je Krleža kakvog ja vidim u ovom vremenu.“

Osim Goye i Glembajevih iz Prilepa, na Festivalu će gostovati i HNK Varaždin s „Legendom“, autorskim projektom Vesne Kosec-Torjanac, Filipa Eldana i Nikše Eldana. U srijedu, 5. srpnja, na programu je i prošlogodišnja predstava „Sjetite me se 2022“, prema autorskoj zamisli Gorana Matovića uz suradnju Stanka Kovačića i režiju Krešimira Dolenčića, a na kraju festivala, 6. srpnja, Dragan Despot igrat će svoju čuvenu i nagrađivanu monodramu „Na rubu pameti“, nastalu na temelju Krležina romana objavljenog 1938. Radi se o autorskom projektu glumca Dragana Despota, koji potpisuje dramaturšku obradu, režiju i izvedbu, dok je autor glazbe Arsen Dedić. U svojoj interpretaciji romana Despot se promišljeno i precizno usredotočuje na životnu ispovijed intelektualca koji se usudio otvoreno suprotstaviti moralnoj hipokriziji malograđanskog društva i zbog toga podnosi nemilosrdnu osudu. „Ponovo sam pozvao Dragana jer je to sjajna predstava, važno da je vide i neki novi gledatelji“, smatra Matović.

Kao uvod u festival, u okviru programa Sjećanja Krležinih suvremenika, u nedjelju, 18. lipnja, u dvorištu Muzeja grada Zagreba svoja je sjećanja na Krležu s publikom podijelio veliki glumac Krležina teatra Rade Šerbedžija. U tom je programu do sada sudjelovalo dvadeset četvero zanimljivih gostiju, koji su se – svaki na svoj način, uspjeli približiti Krleži. Prvi sudionik tog programa bio je Predrag Matvejević, a uslijedili su, između ostalih, Bora Ćosić, Silvije Ferrari, Rupprecht Baur, Marija Ujević, Željko Senečić, Rajko Grlić i mnogi drugi istaknuti pisci, intelektualci, režiseri…

„Na temelju njihovih sjećanja mi gradimo živi Krležin spomenik u vremenu. Zanimljivo je da smo u Teatru ITD Šerbedžija i ja paralelno startali s Krležom. Ja sam krenuo s predstavom ‘Pir iluzija’, a tada sam imao samo 22 godine, dok je Šerbedžija igrao ‘Moj obračun s njima’. Tada je genijalni Vjeran Zuppa bio ravnatelj ITD-a i u to vrijeme to je bio svjetski teatar. A ja sam od novca koji sam kao student zaradio igrajući stotinjak predstava, nekoliko godina živio od Krleže. Inače, Krleža i Bela imali su poseban odnos s Radom Šerbedžijom. Rade je prvo igrao u ‘Zastavama’ i Krleža je tada prvi put registrirao Radin talent. I nakon toga, a osobito nakon ‘Mog obračuna s njima’, Rade je u kontinuitetu s njima bio u kontaktu. Krleža i Bela gajili su silne simpatije prema Radi. Krleža je često govorio da Rade u Beli ima svoju najveću obožavateljicu. Rade je odrastao u Vinkovcima i to je taj štokavski jezik, to su te dužine koje i Krležinim tekstovima daju neku novu snagu. Te tekstove treba govoriti s lakoćom. No ne treba zaboraviti ni na akcente, jer je Krleža u svom pisanju stvarao veličanstvene kompozicije. Ako čovjek nema refleksa za tu rečenicu, onda ni neće ta rečenica poletjeti kako bi trebala. Ta rečenica je živa i zato je privukla i Radu, i mene, i sve ljude kojima koji su zadivljeni čudom Krležine riječi. Krleža je stvarao hrvatski jezik, stvarao je i povijest i zato mu se vraćamo kao veličanstvenom sugovorniku. Ujević na jednom mjestu kaže ‘Ja sam osoba složena od više drugih’, a i Krleža je bio osoba složena od više drugih. Puna proturječja! Iako se on i Krleža nisu previše voljeli, taj animozitet, koji je poznat na književnoj sceni, rađao je određenu živost. No Krleži, Ujeviću, pa i Matošu kao njihovom učitelju, to je odgovaralo jer su svi bili polemički tipovi. Bili su veliki osamljenici i obračunavali su se sa sredinom i međusobno, na kraju i sami sa sobom“, podsjetio je Matović.

U popratnom programu 12. festivala Miroslav Krleža predviđen je niz atraktivnih događanja, među kojima je i izložba „Krleža / Dijalozi“ na kojoj će prvi put biti izloženi radovi Željka Kipkea, Matka Vekića, Tomislava Buntaka, Gordana Bakića, Koraljke Kovač, Anabel Zanze i Grgura Akrapa, koji su pozvani da na temu Krleže naprave svoju sliku. „To je potpuno novi program, imat ćemo nove slike koje su apsolutno sjajne, bit će u odgovarajućem dramaturškom poretku izložene u dvorištu Muzeja grada Zagreba. Mislim da će ostati u memoriji naše kulture, a možda i budućeg Centra Miroslav Krleža“, uvjeren je Matović.

U planu su i uvijek rado posjećena Putovanja Krležinim zagrebačkim adresama, dok je za utorak, 4. srpnja, predviđeno i putujuće izvedbeno događanje pod nazivom „Sjećanja  Krleža – Vošicki – Zagreb – Koprivnica – Književna republika (1923. – 2023.)“, koje započinje pred Esplanadom, a nastavlja se putovanjem vlakom do Koprivnice. U njemu sudjeluju Selma Sauerborn, Nikša Marinović, Marko Gregur, Emil Gabrić i Goran Matović.

Događanje uključuje i program u vlaku u sklopu kojeg će se čitati Krležina pisma Vošickom, fragmenti Krležina dnevnika, fragmenti romana „Vošicki“, kao i „Pismo iz Koprivnice“. Dolaskom u Koprivnicu suradnice i suradnici knjižnog puta upriličit će prisjećanja na Krležinu Književnu republiku i Vinka Vošickog, Krležina izdavača u Koprivnici, prolaskom kroz niz mjesta koja Krleža spominje u svom „Pismu iz Koprivnice“: koprivnički željeznički kolodvor, sjenica u kojoj je radio korekturu Književne republike, Tiskara Vošicki, gradski bedemi. Na Krležinim postajama u Koprivnici publiku će dočekati domaćini Antonio Grgić i Dražen Ernečić, s kojima će umjetnici graditi živi dijalog Krleža – Vošicki.

U srijedu, 5. srpnja, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održat će se izložba „Iz Autorova pera – rukopisna građa Miroslava Krleže“, koju NSK predstavlja 21 godinu nakon njezina otvaranja javnosti. Inače, Krležina rukopisna ostavština pohranjena je u Zbirci rukopisa i starih knjiga. Za ovu prigodu iz trezora na svjetlo dana bit će izneseni rukopisi dramoleta „Goya“, „Legende“, „Gospoda Glembajevi“, „Na rubu pameti“, „Razgovori s Krležom“ Predraga Matvejevića, „Deset krvavih godina“, „Dnevnici“, „Pisma“ i pjesma „Evropa 1942“. U programu sudjeluju Lada Čale Feldman, Suzana Marjanić, Bonča Bonča, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Ivanka Stričević, Jelena Miholjević, Siniša Ružić, voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK-a Irena Galić Bešker i, naravno, Goran Matović.

Festival Miroslav Krleža dodijelit će Branki Cvitković, velikoj glumici Krležina teatra, posebno priznanje za vraćanje života Krležinoj riječi, dok će Diana Sokolić kreirati za nju Belinu ogrlicu. Sve završava tradicionalnim gastronomsko – nadrealističkim susretom Doručak kod Krleže, 7. srpnja u 7 sati ujutro. Nakon nedavno preminulog Borisa Bućana, koji je bio autor sedam plakata Festivala Miroslav Krleža, dizajn plakata potpisuje Mirko Ilić, koji je za njega dobio i nagradu najprestižnijeg američkog časopisa Print.

„Gradimo Zagreb kao artističku domovinu velikog pisca. U raznim gradskim točkama otvaramo živi ambijentalni teatra Miroslava Krleže. Usprkos još uvijek ranjenom Zagrebu, globalnoj krizi, ratu, hladnom ratu, strahu koji je preplavio svijet, vraćamo se Krleži kao svom velikom sugovorniku koji je o drami današnjeg svijeta već bio pisao. Krležina opomena nije se čitala niti pročitala“, zaključio je Goran Matović, utemeljitelj i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža.