Goran Husić, Uskokov osumnjičenik i jedan od glavnih aktera plinske afere u kojoj je Ina oštećena za više od milijardu kuna, u stečajnom postupku tvrtke OMS-Upravljanje potražuje od te tvrtke čak 32,9 milijuna eura. Vidljivo je to iz opsežne dokumentacije koja je objavljena na e-oglasnoj ploči sudova, odnosno službenim stranicama Ministarstva pravosuđa na kojima se objavljuju pojedinosti oko stečajnih procesa. Ta dokumentacija otkriva skandalozan zahtjev Gorana Husića koji se upisao kao jedan od najvećih vjerovnika tvrtke OMS-Upravljanje te od te tvrtke potražuje 32,9 milijuna eura na ime neisplaćene dobiti iz 2022. godine. Drugim riječima, Husić od tvrtke, kojoj je uz Josipa Šurjaka bio jedan od osnivača i preko koje je i kupovan sporan plin, traži dodatan iznos na ime dobiti koja je ostvarena upravo preko trgovine plinom zbog koje je i završio kao jedan od osumnjičenih Uskoka te je u konačnici i bio priveden krajem kolovoza 2022.

Sve to vidljivo je iz dokumentacije koja je objavljena nakon posljednjeg ročišta koje je održano 29. siječnja u Slavonskom Brodu. Na tom su ročištu vjerovnici podnijeli zahtjeve za tražbine prema tvrtki OMS-Upravljanje, a osim Husića, među najvećim vjerovnicima su Ministarstvo financija koje na ime neplaćenog poreza i doprinosa potražuje čak 51 milijun eura te Ina koja potražuje tri milijuna eura više, odnosno 54,1 milijun eura. U dokumentaciji stečajnog postupka tvrtke OMS-Upravljanje navodi se da Ina, koju u ovom predmetu zastupa odvjetnički ured Tus&Gržić, ovu svotu potražuje zbog pretrpljene imovinske štete u trgovini plinom te se navodi i da je sudski vještak utvrdio da je 54,1 milijun eura razlika u prihodu koja je nastala jer je Ina tvrtki OMS-Upravljanje prodavala plin po nižim tarifama od onih koje su bile aktualne na tržištu od siječnja do kolovoza 2022.

Goran Husić bio je priveden krajem kolovoza 2022. kao jedan od osumnjičenih u plinskoj aferi u kojoj je Ina oštećena za nekoliko stotina milijuna eura. FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

No zanimljivo je to da po informacijama koje su Nacionalu potvrdile osobe upoznate s razvojem stečajnog postupka tvrtke OMS-Upravljanje, stečajni upravitelj Predrag Filajdić nije prihvatio tražbinu od 54,1 milijun eura koju je podnijela Ina, ali je prihvatio zahtjev Gorana Husića po kojem mu je njegova tvrtka OMS-Upravljanje dužna 32,9 milijuna eura na ime neisplaćene dobiti. Ovakvom odlukom stečajni upravitelj je stao na stranu Gorana Husića te je na određeni način legalizirao zaradu koju je tvrtka OMS-Upravljanje ostvarila trgujući plinom.

Kao što je poznato, Uskok je nakon izbijanja plinske afere osumnjičio Husića, Damira Škugora, njegova oca Danu i Josipa Šurjaka za nezakonitu preprodaju plina kojom je Ina oštećena za 1,046 milijardi tadašnjih kuna, odnosno oko 132 milijuna eura. Protuzakonita zarada Damira Škugora i njegova oca Dane Škugora po Uskoku iznosi 482 milijuna kuna, dok je Husić profitirao za 92 milijuna kuna, Šurjak za 68,9 milijuna kuna, a na računu njihove tvrtke OMS-Upravljanje ostalo je još 204 milijuna kuna protuzakonito ostvarene odbiti. Nezakonitu zaradu ostvarili su na temelju sklopljenog ugovora s Inom, odnosno Plinarom istočna Slavonija, preko koje je tvrtka OMS-Upravljanje kupovala plin od Ine po fiksnoj cijeni od 19,46 eura po megavat satu, dok je potom plin prodavala na tržištu jednoj tvrtki u inozemstvu po cijeni i do 210 eura po megavat satu.

Damir Škugor bio je Inin direktor u Sektoru prirodnog plina, Husić i Šurjak vlasnici tvrtke OMS-Upravljanje koja je završila u stečaju i prije nego što su pokrenuti pravosudni procesi. Zanimljivo je i da je OMS-Upravljanje završilo u stečaju, iako je u 2022. ostvarilo dobit od preko milijardu kuna i zahvaljujući privilegiranoj preprodaji plina tvrtka se smjestila među top 5 najuspješnijih tvrtki u Hrvatskoj, preskočivši po visini dobiti čak i tvrtke poput Plive, Lidla i Hrvatskog Telekoma. Pritom su tu dobit ostvarili s jednim ili dvoje zaposlenih te na povlaštenom mešetarenju plinom pretekli korporacije koje zapošljavaju tisuće radnika.

Prema podacima FINA-e, tvrtka OMS-Upravljanje, preko koje je izvršena pljačka Inina plina, a čiji su osnivači bili Husić i Šurjak, u 2022. imala je skoro 1,2 milijarde kuna prihoda – konkretno, 1.198.052.452 kune prihoda – te je ostvarila dobit od 1,03 milijarde kuna, što je u odnosu na 2021. iznosilo čak 887 milijuna kuna više, odnosno čak 620,77 posto više. Time se ta tvrtka svrstala u sam vrh, to jest na peto mjesto Top 100 najvećih kompanija u 2022. po dobiti (prije oporezivanja) na listi Jutarnjeg lista. Iznad OMS-Upravljanja u 2022. na toj su listi bili samo Ina, Zagrebačka banka, Privredna banka i Erste&Steiermärkische Bank. Primjerice, cijela Erste banka imala je prihod od 3,6 milijardi kuna i dobit prije oporezivanja od “svega” 1,2 milijarde kuna, samo nešto malo više nego OMS-Upravljanje. Iza OMS-Upravljanja po iznosu dobiti nalaze se tvrtke kao što su Pliva, OTP banka, Hrvatski Telekom, Tankerska plovidba, SuperSport, Valamar Riviera i druge najuspješnije hrvatske tvrtke. Dobit cijele Plive iznosila je 896 milijuna kuna, za oko 110 milijuna kuna manje od dobiti OMS-Upravljanja. Lidl Hrvatska, pak, najuspješniji trgovački lanac po podacima FINA-e, ostvario je “tek” 485 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja 2022. i na listi je desetak mjesta ispod OMS-Upravljanja.

Dokumenti iz stečajnog postupka tvrtke OMS-Upravljanje iz kojih se vidi kolike su tražbine ine i Gorana Husića koji se navode kao ponajveći vjerovnici te tvrtke. FOTO: Nacional

Usprkos ogromnoj dobiti, FINA je pokrenula stečaj nakon što je proteklo više od 120 dana koliko je račun tvrtke blokiran. A blokiran je po izbijanju afere i to, kako se može iščitati iz godišnjeg izvješća DORH-a za 2022., u iznosu većem od 826 milijuna kuna. Stečaj se trebao odvijati po skraćenom postupku, no kako su u međuvremenu zaprimljene prijave potraživanja, stečajni sud u Osijeku kojemu je dodijeljen ovaj slučaj, odlučio je da se neće voditi tzv. skraćeni postupak, nego klasični stečajni. Zanimljive su i brojke koje se mogu iščitati iz financijskog izvješća OMS-Upravljanja za 2022. Naime, osim što je OMS-Upravljanje ukupno prihodovalo 1,198 milijardi kuna, odnosno više od 159 milijuna eura, dobit nakon oporezivanja iznosila je vrtoglavih 845 milijuna kuna ili 112,2 milijuna eura. Ilustracije radi, to je polovica sve dobiti koju je kao rekorder u hrvatskom gospodarstvu ostvarila Ina, zahvaljujući čijem plinu se OMS i “vinuo” u poslovanju. Ujedno je riječ i o dvostruko većem iznosu od, primjerice, PPD-ove dobiti. Državi su 2022. OMS-ovci platili ukupno 24,6 milijuna poreza na dobit i na ekstraprofit. Godinu ranije prihodi OMS-a su iznosili 223 milijuna kuna (29,6 milijuna eura), a dobit 117 milijuna kuna (15,6 milijuna eura).

Ti podaci samo ilustriraju kakva se ogromna svota našla na računu Dane Škugora, oca glavnog protagonista plinske mega-afere Damira Škugora, direktora Sektora trgovine plinom u Ini koji je omogućio Husiću i Šurjaku da Inin plin kupuju preko tvrtke Plinara istočne Slavonije po fiksnoj cijeni od 19,46 eura po megavat satu, preprodavajući potom megavat sat i za 210 eura tvrtki u Švicarskoj, da bi Ina potom od te tvrtke jednake količine plina kupovala nazad po tržišnim cijenama. No tvrtka je od kolovoza 2022. stala s poslovanjem, račun je s izbijanjem afere blokiran, a sredstva u spomenutom iznosu koliko su državni istražitelji procijenili iznos štete, privremeno su oduzeta, odnosno stavljena na poseban račun. Taj novac je osiguran za nadoknadu štete, dokaže li se ona na sudu, čekat će na računu okončanje kaznenog postupka, a to će potrajati sasvim sigurno duže nego stečajni postupak.

Popis vjerovnika tvrtke OMS-Upravljanje među kojima se nalaze INA, Ministarstvo financija i jedan od osnivača tvrtke Goran Husić. FOTO: Nacional

Tvrtka Gorana Husića i Josipa Šurjaka već duže nema poslovnih aktivnosti, a u poslu u kojem se uzdigla i pala niti ne može poslovati jer joj je HERA potkraj 2022. oduzela dozvolu za trgovanje plinom. Prijedlog FINA-e da se u ovom slučaju otvori i provede ubrzani stečajni postupaka zaustavila je Agencija za osiguranje radničkih potraživanja, koja se javila u predviđenom roku s prijavom potraživanja od OMS-Upravljanja. Zbog toga slučaja sud u Osijeku odlučio je da ne može slijediti istodobno otvaranje i zatvaranje stečajnog postupka, kako traži FINA, nego slijedi uobičajeni stečajni postupak. U međuvremenu javilo se još nekoliko vjerovnika.

Tvrtka OMS-Upravljanje čiji su osnivači i članovi društva poduzetnik Husić i odvjetnik Šurjak, bivši šef Hrvatske odvjetničke komore, dobila je ime na vrlo zanimljiv način. Naime, Husić je povezan s više tvrtki, a između ostalog s jednom tvrtkom iz Nove Gradiške čiji je naziv Only Men Stuff – u prijevodu Samo muške stvari. Što znači da su veliki igrači u plinskom biznisu na ideju o nazivu tvrtke OMS-Upravljanje vjerojatno došli tako da su uzeli prva slova iz riječi u nazivu Husićeve tvrtke Only Men Stuff i dobili skraćenicu OMS-Upravljanje. Inače, tvrtka Only Men Stuff iz Nove Gradiške nalazi se u predstečajnoj nagodbi, suvlasnica te tvrtke je Elena Mikolčević kao članica društva, a osoba ovlaštena za zastupanje je Jasmin Mikolčević. Goran Husić bivši je šef MMA lige, a javnost ga je izvan MMA svijeta mogla upoznati prije zbog cirkusa oko okretišta tramvaja u Prečkom. Zavrzlama je izbila oko isplate naknade za zemljište na kojem se nalazi okretište. Husić je bio suorganizator prosvjeda, a u pozadini je bila njegova ambicija da dođe u posjed zemljišta na kojem se nalazi okretište tramvaja.

Kako je sam rekao, od svojih prijatelja, obitelji Maršanić koja je vodila dugu trakavicu s Gradom oko zemljišta na kojem se nalazi okretište, otkupio je sporno zemljište. Godine 2019. Maršanići su dobili pravomoćno rješenje od Ministarstva pravosuđa da im Grad Zagreb mora vratiti to zemljište koje je zahvaljujući tramvaju ispalo dobra moneta za pregovore. Ogradili su zemljište, blokirali tramvajski promet i započeli višemjesečne pregovore s Gradom o cijeni zemljišta, da bi potom u prosincu 2019. prodali spornu parcelu za 399.000 eura Goranu Husiću. Husić je tako otkupio od svojih prijatelja i klijenata zemljište pod cijeni od 280 eura po kvadratu , a od Grada je tražio 426 eura po kvadratu i još više od milijun kuna najamnine za korištenje zemljišta. Grad je tu cijenu smatrao ucjenjivačkom, obrazlagali su zašto na nju nikako ne mogu pristati jer je cijena koju je Husić naumio dobiti bila šest puta veća od iznosa koji je isplaćen drugim osobama u istim pravnim situacijama te 1,5 puta veća nego što je Husić navodno platio Maršanićima.

Za razliku od slučaja u Prečkom, plinska afera imala je i svoje političke implikacije i posljedice za ustroj Ine, a Uprava i NO gotovo su u cijelosti promijenjeni. S druge strane, Husić očito ne odustaje od novca koji je stigao na račun OMS-Upravljanja tijekom te afere i odlučio je 32,9 milijuna eura pokušati izvući iz stečajne mase. U tome za sada ima pomoć stečajnog upravitelja koji mu je tu tražbinu priznao, dok je onu Ine iz nepoznatih razloga odbio.