‘Održavanje statusa quo najviše odgovara HDZ-u jer može govoriti da je Građanski odgoj prisutan kao međupredmetna tema, ali je svjestan da provedba neće uzbuniti krajnju desnicu’, smatra Nikola Baketa, jedan od organizatora nedavne konferencije o građanskom odgoju u Zagrebu

U Zagrebu je 3. lipnja održana konferencija GOOD inicijative pod nazivom „Građanski odgoj i obrazovanje u superizbornoj godini“. Konferenciju su organizirali GONG, Forum za slobodu odgoja i Centar za mirovne studije, koji koordiniraju GOOD inicijativu, odnosno Inicijativu za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav.

Ovo je već osma godina zaredom da GOOD inicijativa organizira konferenciju s temom obrazovanja, na kojoj fokus stavlja na teme vezane za razvoj građanske kompetencije učenika i učenica, a ove godine posebno na građanski odgoj i obrazovanje te reformu strukovnog obrazovanja – položaj Politike i gospodarstva te smanjenje općeobrazovnih odnosno društvenih predmeta. U sklopu konferencije održan je i centralni panel pod nazivom „Građanski odgoj i obrazovanje: Ikad? Ako ikad, kad?“ Jedno od pitanja kojima su organizatori pozvali ovogodišnje sudionike na spomenutu raspravu je i kakva će znanja i vještine imati 70 posto srednjoškolaca koji ne uče kako funkcionira država u kojoj žive i rade. Stoga smo zamolili koordinatoricu za razvoj i provedbu GONG-ovih programa namijenjenih razvoju građanske pismenosti Luciju Dumančić Jovanović da nam kaže kakvo je po njezinom i njihovom iskustvu te provedenim istraživanjima s terena znanje srednjoškolaca o tome kako funkcionira država. Koliko uopće znaju o državnom aparatu i kako on funkcionira te na koji način oni sami mogu utjecati na njega?

“Prema posljednjem istraživanju političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj, iz 2021. godine, političko znanje učenika i učenica razmjerno je nisko. Najveće su razlike među učenicima s obzirom na vrstu srednjoškolskog programa koji pohađaju. Najniže razine znanja imaju učenici završnih razreda trogodišnjih strukovnih programa, zatim četverogodišnjih strukovnih programa, a najviše razine imaju učenici gimnazijskih programa. Ovakve su rezultate pokazale i prethodne iteracije istraživanja iz 2010. i 2015. godine i zato posebno zabrinjava predviđena reforma strukovnog obrazovanja koja zanemaruje ovakve podatke i predlaže da se iz strukovnih kurikuluma kao obvezni predmet izbaci Politika i gospodarstvo. Umjesto da reforma ide u smjeru da se promijene način i metoda učenja koji bi mogle pridonijeti boljim rezultatima kod ispitivanja političkih znanja, ona ide u smjeru dokidanja tog malog prostora unutar ovog predmeta koji može pružiti obrazovanje o temeljnim političkim pojmovima i ustavno-političkom ustrojstvu demokratske države u kojoj žive, i to za gotovo 70 posto hrvatskih srednjoškolaca i srednjoškolki.” Ispričala nam je to Lucija Dumančić Jovanović koja najviše radi na razvoju i provedbi GONG-ovih edukacijskih programa i izgradnji demokratske političke kulture te je fokusirana na razvijanje programa u područjima političke, medijske i EU pismenosti.

Na ovogodišnjoj konferenciji predstavljena je i aplikacija nazvana ‘Prava aplikacija’ Photo Sasa ZinajaNFoto

Međutim, GOOD inicijativa već 15 godina zagovara sustavno uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja kao obveznog predmeta u svim školama, ali po svemu sudeći bez vidljivih rezultata s obzirom na to da se po tom pitanju ništa značajno nije promijenilo, pa smo Dumančić Jovanović pitali kako to komentira i koliko obrazovne institucije uopće pridaju važnosti sadržaju koji GOOD inicijativa promovira i koji sve ove godine pokušava implementirati u obrazovni sustav? „Zabrinjavajuće je koliko su odgojno-obrazovne vlasti u stanju ignorirati loše rezultate ovakvih i sličnih istraživanja i ne poduzimati ništa da se oni promijene. Nema kontinuiranih obrazovnih politika za naše učenike i učenice, nego samo neki povremeni pokušaji, baš poput ove najavljene reforme strukovnog obrazovanja. Gdje su kreatori ovakvih reformi? Zašto se Ministarstvo ne odazove na naše pozive da objasni koja su znanstvena uporišta za ovakve prijedloge, kojim se to dobrim praksama drugih zemalja vode kad općeobrazovne predmete izbacuju iz strukovnih škola? Poražavajući je takav odnos prema svim zainteresiranima za odgojno-obrazovni proces, odnos gdje ignorirate sve druge dionike koji imaju pitanja i ne želite ponuditi odgovore. U kontekstu obrazovanja za demokraciju takvo je ponašanje obrazovnih vlasti jasan pokazatelj da se ne žele rasprava o najboljim rješenjima i dijalog, da se ne žele ni demokratska škola ni demokratsko društvo.” Koordinatorica za razvoj i provedbu GONG-ovih programa namijenjenih razvoju građanske pismenosti naglasila je da će se GOOD inicijativa, unatoč osuđujućem ponašanju obrazovnih vlasti, i dalje nastaviti zalagati za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u formalni odgojno-obrazovni sustav, te je dodala: „Dok god naši zagovarački napori ne budu prepoznati na nacionalnom nivou, organizacije okupljene u Inicijativu nastavit će pružati podršku gradovima i županijama koji su kao osnivači škola ovakve sadržaje odlučili podržati u vidu izbornih predmeta i fakultativnih aktivnosti. Jednako tako, nastavit ćemo organizirati stručna usavršavanja za odgojno-obrazovne djelatnice i djelatnike kojima sustav ne nudi adekvatnu podršku za ove teme te u razne neformalne aktivnosti uključivati učenike i učenice kako bi stekli znanja, vještine i vrijednosti koje smatramo nužnima za život u demokratskoj zajednici 21. stoljeća.”

Kako je na ovogodišnjoj konferenciji poseban naglasak stavljen na građanski odgoj i obrazovanje te reformu strukovnog obrazovanja koja predviđa ukidanje ili značajno smanjenje dijela općeobrazovnih predmeta, zamolili smo Nikolu Baketu, znanstvenog suradnika na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, koji je posebno fokusiran na proučavanje mladih i obrazovne politike s posebnim naglaskom na građanski odgoj i građansku kompetenciju mladih, da nam kaže što zapravo predviđa reforma strukovnog obrazovanja i zbog čega se po njegovom mišljenju ide na smanjenje djela općeobrazovnih predmeta. „Trenutačno je otvorena javna rasprava o modulima općeobrazovnih predmeta. U tom prijedlogu je i Politika i gospodarstvo. Za neka zanimanja je taj modul predviđen kao obvezni, a u nekima kao izborni, dok u većini taj modul može biti obvezni, izborni ili fakultativni. U tom slučaju odluka o njegovoj provedbi ovisit će o procjeni pojedinog ravnatelja. Već samo ukidanje predmeta i njegovo preoblikovanje u modul je problematično i označava smanjenje satnice društvenih predmeta jer u tim školama su ti sadržaji slabo zastupljeni. To se očituje i u razini njihove političke kompetencije (političkim znanjima, stavovima, vještinama). Ovakvim odlukama se odgovara isključivo na zahtjeve poslodavaca, a zanemaruje se uloga škole u pripremi učenika za sudjelovanje u društvenom i političkom životu zajednice.” Zanimalo nas je i zašto se građanski odgoj toliko teško može uvući u naš obrazovni sustav iako je riječ o izuzetno važnoj komponenti društva i mladih ljudi koji će kroz nekoliko godina preuzeti vrlo važne uloge u tom istom društvu. „Građanski odgoj i obrazovanje su trenutačno zastupljeni kao međupredmetna tema te bi se ishodi trebali ostvarivati kroz druge predmete, međutim povratna informacija s terena je takva da se to iznimno slabo događa. Nažalost, Ministarstvo nije provelo neku evaluaciju kojom bi provjerilo jesu li međupredmetne teme zaživjele u školama i ostvaruju li svoju namjenu. Isto tako, na primjerima drugih zemalja vidimo da je međupredmetnost uglavnom samo jedan od oblika provedbe i uglavnom se kombinira s predmetnom provedbom. Stvar je političke volje, odnosno izostanka iste. Stvorila se fama da se kroz Građanski odgoj i obrazovanje guraju neki neprimjereni sadržaji i to je stvorilo otpor kod dijela javnosti, a s druge se strane politički akteri žale na smanjenu participaciju mladih, izostanak kritičkog mišljenja i slično. Postoji interes učenika za ovakvim sadržajima, što pokazuju i različiti oblici fakultativnih predmeta i izvannastavnih aktivnosti koji se bave ovom temom.“

‘Nakon srednje škole razina političkih znanja nije na zavidnoj razini. I to je još jedan razlog da se zapitamo što se događa s tim temama u srednjim školama’, kaže Nikola Baketa

Uz spomenuti rad na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, Nikola Baketa je suautor ili autor više od 20 znanstvenih i stručnih radova u domaćim i stranim časopisima na teme obrazovanja, političke pismenosti mladih i građanskog obrazovanja. Aktivan je u brojnim udrugama i inicijativama usmjerenim na obrazovanje i mlade. Član je Izvršnog odbora Hrvatskog politološkog društva i Programskog vijeća Hrvatske radiotelevizije. Bio je voditelj nekoliko istraživačkih projekata, a kao član istraživačkog tima radio je na nizu domaćih i međunarodnih projekata. Na ovogodišnjoj konferenciji je zajedno s Monikom Pažur i Mariom Bajkušom predstavio rezultate recentnih istraživanja vezanih za obrazovni sustav, pa smo ga zamolili da nam ukratko predstavi rezultate tih istraživanja.

„Kolegica Monika Pažur je predstavila analizu u kojoj se bavi obrazovnim sustavima Hrvatske, Finske, Austrije i Rumunjske, u kojoj pokazuje da je Hrvatska jedina država od uključenih u analizu koja nema implementiran Građanski odgoj i obrazovanje u sustav formalnog obrazovanja bilo kao zaseban predmet ili kao sadržaj integriran kroz module u druge predmete te da je kod nas najmanji konsenzus na nacionalnoj razini o načinu provođenja građanskog odgoja i obrazovanja i njegovim ishodima”, ispričao je Baketa te se zapitao što se događa s ovim temama u srednjim školama, a pogotovo u trogodišnjim strukovnim školama: „Prezentirani su i nalazi međunarodnog istraživanja International Civic and Citizenship Education Study (ICCS), koje u Hrvatskoj administrira NCVVO. Ti podaci i međunarodno izvješće su javno dostupni te smo izdvojili najvažnije i najzanimljivije nalaze kako bismo upoznali širu javnost i s tim podacima. U tom istraživanju su sudjelovali ravnatelji, nastavnici i učenici osmih razreda. Zanimljivo je kako manje od pola odgojno-obrazovnih radnika iz Hrvatske kaže da su sudjelovali u ikakvoj edukaciji o temama iz područja građanskog odgoja i obrazovanja, ali zato prijavljuju veliku pripremljenost da poučavaju te teme. Učenici pozitivno vide demokraciju, ali iskazuju nesklonost i nepovjerenje prema političkim akterima i političkom sustavu Republike Hrvatske, sve manje su zainteresirani za društvene i političke teme. Treba istaknuti da su naši učenici završnih razreda ostvarili visok rezultat po pitanju političkih znanja. Međutim, prema istraživanjima koja mi provodimo znamo i da na kraju srednje škole razine političkih znanja naših učenika nisu na zavidnoj razini. I to je još jedan razlog da se zapitamo što se događa s ovim temama u srednjim školama, a pogotovo u trogodišnjim strukovnim školama.”

S obzirom na tek formiranu Vladu RH na čelu s Andrejem Plenkovićem, ali uz aktivno sudjelovanje članova Domovinskog pokreta, bit će zanimljivo vidjeti koliko će pažnje aktualna Vlada pokloniti obrazovnom sustavu. Inače, GOOD inicijativa ovom konferencijom obilježava i godišnjicu prosvjeda „Hrvatska može bolje”, koji je organizirala 2016. godine i na kojem se okupilo oko 50.000 ljudi koji su tražili bolje obrazovanje i budućnost za svoju djecu. Pitali smo stoga Nikolu Baketu što očekuje od obrazovnog sustava i obrazovanja općenito, kao i po pitanju građanskog odgoja, od aktualnog saziva Sabora i Vlade RH. „Sumnjam da će se nešto radikalno mijenjati po pitanju sadržaja. Mislim da održavanje statusa quo najviše odgovara HDZ-u, na taj način mogu govoriti da je Građanski odgoj i obrazovanje prisutan kao međupredmetna tema, a s druge strane su svjesni da je provedba takva da neće uzbuniti krajnju desnicu. Iz najava Vlade vidljivo je da će fokus biti na poboljšanje uvjeta i infrastrukture kroz dostupna sredstva iz fondova Europske unije te sam siguran da će na taj način mnogi interesi biti zadovoljeni, da se ne diže neka veća buka oko sadržaja.” Pitali smo ga i na što bi po njegovom mišljenju trebalo prvenstveno staviti naglasak kada je u pitanju obrazovanje u Hrvatskoj danas. „Produljenje obveznog obrazovanja kroz devetogodišnju školu, uvođenje jednosmjenske nastave i omogućavanje jednakih uvjeta za sve učenike. Svakako će dio tih stvari biti ostvaren kroz infrastrukturna ulaganja. Nadalje, obrazovni sustav bi trebao početi pripremati mlade za život u demokratskom društvu, otvoriti mogućnosti za demokratizaciju obrazovnog procesa i razvoj kritičkog mišljenja, a ne isključivo odgovarati na zahtjeve poslodavaca.“

‘Kojim se praksama vodi Ministarstvo kad općeobrazovne predmete izbacuje iz strukovnih škola? Iz toga je jasno da ne želi demokratsko društvo’, ističe Lucija Dumančić Jovanović

Na ovogodišnjoj konferenciji je bilo govora i o tome kako naše političke elite gledaju na ove sadržaje i što možemo očekivati u narednom društvenom i političkom kontekstu u Hrvatskoj i EU. Baketa je mišljenja da su političke elite, kao i njihovi birači, vrlo podijeljene po tom pitanju. „Pogled je svakako raznolik jer političke elite nisu homogeno tijelo. Može se reći da lijeve stranke vide obrazovni sustav kao teren gdje bi svi mladi trebali dobivati priliku za stjecanje građanske kompetencije uključujući znanja o političkom sustavu, vještine vezane za sudjelovanje i slično. S druge strane, desnije stranke drže da političke teme trebaju biti podučavane kod kuće od strane obitelji, što osigurava reprodukciju vrijednosti, te da škola ne bi trebala imati upliv u to. Pri tome, svako takvo uvođenje nazivaju indoktrinacijom, detektiraju upliv tzv. rodne ideologije i globalističkih sila. Tako da svaka opcija tome pristupa na svoj način i vidi neka svoja rješenja. Kao što sam ranije naveo, HDZ pokušava igrati između tih linija te kroz međupredmetnu temu pokušava zadovoljiti različite interese, a pri tome sam obrazovni ishod ostaje upitan. Pitanje je može li se postići neki konsenzus oko sadržaja i modela jer su političke elite, a zatim i njihovi birači, prilično podijeljene po ovom pitanju.”

Na ovogodišnjoj konferenciji predstavljena je i aplikacija nazvana „PRAVA aplikacija”, zbog čega je organizirana i radionica o primjeni te aplikacije u radu s učenicama i učenicima. O kakvoj je aplikaciji riječ i koliko ona može pomoći pri edukaciji po pitanju funkcioniranja građanske države, pitali smo koordinatoricu za razvoj i provedbu GONG-ovih programa namijenjenih razvoju građanske pismenosti Luciju Dumančić Jovanović: „Razne organizacije GOOD inicijative kontinuirano rade na poboljšanju obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu. Jedan od recentnih primjera je i PRAVA aplikacija nastala s ciljem jačanja kompetencija i suradnje odgojno-obrazovnih ustanova i organizacija civilnog društva u podučavanju ljudskih prava. Članice GOOD inicijative; Nansen dijalog centar, Centar za građanske inicijative Poreč/CGI Poreč i Dkolektiv, sa školama partnericama izradile su digitalne sadržaje i druge edukativne aktivnosti da bi kod mladih potaknule i olakšale učenje o ljudskim pravima. Platforma donosi pregled pet područja ljudskih prava, nastavne pripreme i materijale, videoiskustva osoba koje su iskusile diskriminaciju ili kršenje ljudskih prava te s njima povezan kviz za učenike kroz koji uče kako u tim situacijama mogu reagirati te koji su tip osobe u odgovaranju na kršenja ljudskih prava. Svi su materijali izrađeni u suradnji s nastavnicima te uz konzultacije s učenicima. I ova je aplikacija, kao i drugi edukativni materijali članica GOOD inicijative, nastala kao odgovor na već spomenuta istraživanja koja upućuju na nedostatak građanskih kompetencija kod mladih.“