Predsjednik i premijer nedavno su spomenuli “golubove” i “golublji mozak” kao uvredu, no zapravo bi to trebalo biti shvaćeno na drugačiji način jer su golubovi izuzetno pametne životinje.
Sve je započelo kad je predsjednik Zoran Milanović, uoči izborne odluke, usporedio predsjedničku kampanju s igranjem šaha s golubom. Istaknuo je da je imao osjećaj kao da igra šah s golubom, “pticom koja se ponaša nekontrolirano i uništava igru bez razumijevanja pravila”.
“Grozna je bila kampanja. Nikad nisam imao protivnika koji je imao manje šanse, a da je igrao nepošteno. Kao da sam igrao šah s golubom, evo golub je ptica koja je nekad dominirala. Sad više dominiraju vrane. Golub kad stane nad šahovsku ploču, a moraš ga tretirati kao sebi ravnopravnog, ruši krilima figure, ne zna pravila, odnosno zna ih, ali ih krši”, rekao je Milanović.
Plenković: ‘Nemamo mozak goluba’
No, izrazi povezani s golubovima nisu se tu zaustavili. Premijer Andrej Plenković, nakon poraza HDZ-ovog kandidata Dragana Primorca na izborima, spomenuo je “golublji mozak” kada su ga novinari pitali zašto nisu čestitali Milanoviću.
“Mi smo primili na znanje volju građana i točka. Što njega niste pitali ni 2024. ni 2020. ni 2016.? Nismo djeca, nemamo mozak goluba, ovdje nisu golubovi već ozbiljni ljudi“, izjavio je Plenković.
Šef sabora Gordan Jandroković je danas SDP-ovom Arsenu Bauku također spomenuo goluba. Na pitanje u Saboru zašto misli da Milanović nije iskren kada pruža ruku suradnje, Jandroković mu je uzvratio protupitanjem: “Zašto vi mislite da jest?”. “Samo oni s pameću goluba olako nasjedaju na takve stvari”, stava je Jandroković.
Prema onome što su Milanović, Plenković i Jandroković izjavili, za njih su golubovi simbol nesposobnosti i gluposti. Međutim, je li to doista tako?
LOŠ SUSJED? Pogledajte koliko je glasova Primorac dobio u ‘svojoj’ ulici u Splitu
Metafora koja ne odražava stvarnu prirodu
Koliko su zapravo golubovi “glupe” životinje? U stvarnosti, golubovi su vrlo inteligentne ptice. Istraživanja su pokazala da golubovi mogu prepoznavati ljudska lica, rješavati složene zadatke i pamtiti određene simbole. U nekim aspektima, golubovi pokazuju visoku sposobnost učenja i prilagodbe, što je u kontrastu s njihovom često pogrešnom percepcijom kao “glupih” životinja.
Ovaj kontrast između stvarnih sposobnosti golubova i percepcije koju političari imaju u svom govoru može poslužiti kao zanimljiva lekcija o tome kako se u javnom diskursu često koriste metafore koje ne odražavaju stvarnu prirodu stvari ili bića o kojima govore.
NENORMALNA NORMALNOST Analitičari: Nije gubitnik onaj tko prvi pruža ruku, on pokazuje moć
Kako funkcionira mozak golubova?
Mozak goluba djeluje na način sličan osnovnim principima umjetne inteligencije, pokazala je studija objavljena 2023., pisao je Guardian. Psiholozi sa Sveučilišta u Iowi istraživali su način rada golubovog mozga i otkrili mnoge sličnosti s tehnologijom umjetne inteligencije.
U sklopu istraživanja, golubovima su postavljeni složeni zadaci kategorizacije u kojima razmišljanje na višoj razini, poput logike ili zaključivanja, nije bilo od pomoći. Umjesto toga, golubovi su kroz metodu pokušaja i pogrešaka uspjeli zapamtiti dovoljno scenarija da postignu točnost od gotovo 70 posto.
Računala koriste istu osnovnu metodologiju, jer su sposobna prepoznavati uzorke i objekte koje ljudi obično lako prepoznaju, objašnjavaju istraživači. Iako računala zbog svoje velike memorije i stalnog napretka nadmašuju mogućnosti golubovog mozga, na osnovnoj razini, može se reći da razmišljaju na sličan način. Osnovni proces stvaranja asocijacija, koji je tipičan za razmišljanje na nižoj razini, isti je kako kod golubova koji su uspjeli položiti testove, tako i u najnovijim sustavima umjetne inteligencije.
Učitavanje ...“Stalno slušate o čudima umjetne inteligencije, svim nevjerojatnim stvarima koje može postići. Može pobijediti ljude u šahu, ili u bilo kojoj videoigri. Može nas pobijediti u svim stvarima. Kako to radi? Je li pametno? Ne, koristi isti sustav, odnosno ekvivalentni sustav onom koji golub koristi ovdje”, izjavio je Ed Wasserman, profesor eksperimentalne psihologije na Odsjeku za psihologiju i znanosti o mozgu u Iowi te autor studije.
Golubovi mogu razlikovati slike, prepoznati riječi, otkriti rak…
Prethodna istraživanja sugeriraju da golubovi mogu razlikovati slike Picassa od Moneta, prepoznati riječi, imaju sposobnost brojanja te otkrivanja raka na radiološkim slikama. Poznato je također da golubovi posjeduju izvanredno pamćenje. Najpoznatiji kao pismonoše, golubovi su korišteni još prije tri tisuće godina, u Sumeru, Iraku i Egiptu.
Golubovi su poznati po svojoj sposobnosti orijentacije. Mogu osjetiti Zemljino magnetno polje, kao i prilagoditi svoju navigaciju prema Suncu. Postoji mogućnost da također mogu detektirati seizmičke valove. Ni jedna od tih mogućnosti zasad nije isključena. Golubovi su dokazano sposobni prepoznavati ljudska lica i mogu naučiti abecedu. Ove sposobnosti objašnjavaju zašto su golubovi korišteni kao pismonoše prije više od 5.000 godina.
KREŠO BELJAK ‘Svima je dosta Plenkovića, Hrvatsku pretvara u Vučićevu Srbiju’
Uloga golubova u Drugom svjetskom ratu
Gradski golub, kojeg danas poznajemo, potječe od pripitomljenih ptica koje su pobjegle iz zatočeništva prije mnogo godina. Pretpostavlja se da je golub prva ptica koja je pripitomljena prije oko 10.000 godina na Bliskom istoku. Prvi put se golub spominje na glinenim pločicama iz Mezopotamije, starim 5.000 godina.
Tijekom Drugog svjetskog rata, golubovi su imali ključnu ulogu kao pismonoše. Korišteni su za prenošenje važnih poruka s bojišta, jer su bili brzi, pouzdani i mogli preći velike udaljenosti.
Mnogi su golubovi, poput poznatog goluba “Cher Ami”, postali heroji zbog svojih hrabrih misija, dostavljajući poruke u situacijama kada druge komunikacijske metode nisu bile dostupne ili su bile previše rizične. Osim toga, golubovi su također korišteni za izviđanje i prenošenje malih tereta u nepristupačne ili opasne terene.
Komentari