Prošlo je točno četiri godine od potresa u Zagrebu. Štete od potresa, kakvog Zagreb na pamti od 1880. godine, procijenjena je na 11,6 milijardi eura, što je dvostruko više od procijenjene štete od potresa na Banovini.

Jedna je osoba u potresu izgubila život, a nakon njega ostao je veliki broj oštećenih višestambenih zgrada, obiteljskih kuća, obrazovnih, kulturnih i zdravstvenih ustanova, ukupno oko 25 tisuća objekata.

“Iako smo znali i spominjali da Zagreb je na trusnom području i da se potresi na našem području događaju, naravno da nas je iznenadila neugodna činjenica da je jedan takav došao. Imali smo i prije u Zagrebu tako jakih potresa, oni na sreću nisu česti, pa onda malo zaboravimo na njih, ali podsjetili smo se da ipak živimo na takvom području”, rekao je seizmolog Krešimir Kuk u emisiji HRT-a “Dobro jutro, Hrvatska”.

Stručnjaci smatraju da je situacija što se tiče nastale materijalne štete mogla biti i gora. “Ako gledamo petrinjski potres koji je bio i jači, onda se pokazalo da efekti potresa, štete, ovise o više faktora, a ne samo o jačini potresa”, rekao je Kuk.

Nakon potresa mnoge škole, bolnice i druge javne ustanove su obnovljene ili novoizgrađane, poštujući protupotresne standarde. “Izvukli smo nešto dobro i korisno iz tog potresa i trebalo bi nam to biti primjer da se tako djeluje pa da se zaštitimo i od svih budućih potresa”, poručio je.

Potresi se ne mogu predvidjeti, ali možemo graditi u skladu s pravilima i slušati struku. “Onog časa kad to postignemo možemo reći da mirno živimo, dakle da ne živimo u strahu od potresa kojih će biti, ali ako smo u sigurnoj gradnji – možemo mirno spavati,” istaknuo je Kuk.

Posljednjih nekoliko tjedana imali smo niz slabih potresa na zagrebačkom području i mnogo osoba je te potrese prijavljivalo mobilnim putem.

“Činjenica je da su Hrvati apsolutni rekorderi po dojavljivanju potresa Europskom mediteranskom centru koji ima tu internet platformu. I onda se događa da za svaki potres koji se doslovce jedva osjeti u užem epicentralnom području građani burno reagiraju, prijavljaju svoje doživljaje tog potresa. Na neki način je to iznenađujuće jer se radi o slabim potresima, ali to je pokazatelj da su ljudi nemirni, nesigurni, dakle da još uvijek nismo zaboravili”, zaključio je Krešimir Kuk.