Srpsko narodno vijeće predstavilo je u utorak Godišnji izvještaj pojava govora mržnje i nasilja prema Srbima za prošlu godinu.

Tihomir Ponoš na početku je rekao da bi se govor mržnje trebao karakterizirati i kao prekršaj, a ne samo kao kazneno djelo. ”Imamo prekršaje u Zakonu o remećenju javnog reda i mira koji je dosta problematičan i u kojem su kazne propisane u markama. Postoje drugi zakoni kojima se govor mržnje sankcionira na temelju Zakona o suzbijanju diskriminacije. Nekad se kažnjava samo po Zakonu o kršenju i remećenju javnog reda i mira pa je to raznolika praksa”, kazao je.

Ponoć je dodao da je trenutna politička klima pozitivna, a to je pokazalo i sudjelovanje potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića na obljetnici Oluje, prenosi Dnevnik.hr. Poručio je da postoji put pomirenja jer je to jedini način da se iskorijeni mržnja.

Milorad Pupovac je, komentirajući zakonodavni okvir za sankcioniranje govora mržnje, rekao: “Problem je što se odredbe ponekad nesustavno i neujednačeno mijenjaju. Ujednačena sudska praksa je problem jer jedan sud osuđuje uzvik ”Za dom spremni”, a drugi ne. Tako se Hrvatsku na neki način drži za taoca”.

Pupovac je dodao da drugi problem leži i u Kaznenom zakonu koji predviđa kazne za vrijeđanje žrtava holokausta. ”Osim toga da će se optužene kazniti s do tri godine zatvora, nema nikakve druge specifikacije. Kod nas je normalizirano stanje negativizma prema narodima koji su stradali kao žrtve u Drugom svjetskom ratu”, smatra.

Zaključio je da kod nas mnogi smatraju da patriotizam znači mrziti drugoga, a ne poštivati Ustav koji svima jamči jednakost.

Godišnji izvještaj možete pogledati OVDJE.

U njemu se, između ostalog, navodi da je broj napada nešto manji nego 2019. godine.

“Ono što brine jest to da je reakcija državnih tijela i dalje u pojedinim slučajevima spora i neodgovarajuća. Podlošću se posebno ističe uništavanje sva 44 stabla bajama umirovljenice Mire Gagić pesticidom. Brine povećani broj fizičkih sukoba u Vukovaru izazvanih nacionalnim porijeklom. Napadi na osobe srpske nacionalnosti u Vukovaru bilježeni su cijele godine, sukobljavaju se pripadnici navijačkih skupina, ali napadana su i djeca srednjoškolskog uzrasta, a zabilježeno je i vrijeđanje policajca srpske nacionalnosti po etničkoj osnovi i to od državnog dužnosnika. Stanje u Vukovaru pogoršava se posljednjih nekoliko godina. Gradsko vijeće Vukovara i lani je odbilo proširiti prava Srba u tom gradu, odnosno uvesti dvojezičnost i dvopismenost. Koncem godine Odbor ministara Vijeća Europe zaključio je da ćirilično pismo nije dovoljno prisutno u općinama u kojima za to postoje uvjeti”, ističe se.

Dodaju da je obilježavanje javnih prostora ustaškim znakovljem postalo uobičajeno, a govor mržnje i ekstremizam postali su gotovo svakodnevna pojava.

“Ustaško znakovlje i govor mržnje na javnim prostorima učestaliji su u Dalmaciji, Zagrebu, dijelom u Slavoniji. Manifestacije šovinizma i lani su bilježene na sportskim manifestacijama, iako manje nego prijašnjih godina što je barem dijelom posljedica pandemije korona virusa. Jedan od najgnjusnijih prošlogodišnjih ispada vezan je uz navijačke skupinu Bad Blue Boys koja je u Kustošiji istaknula transparent „jebat ćemo srpske žene i djecu“. Govoru mržnje, ekstremizmu i s time povezanim falsifikatima bili su izvrgnuti i politički predstavnici Srba u Hrvatskoj. Zbog sudjelovanja u vlasti političke predstavnike Srba u Hrvatskoj nastoji se prikazati kao „vladare Hrvatske iz sjene“. Takve insinuacije i pripisivanje nadnaravnih moći pogodni su različite teorije zavjere, sredstvo su difamacije, a u konačnici završavaju verbalnim napadima i prijetnjama političkim predstavnicima Srba”, ističu.