Objavljeno u Nacionalu br. 760, 2010-06-08

Najmoćniji ljudi svijeta, članovi tajnovite grupe Bilderberg, koju nazivaju još i svjetskom vladom, sastaju se u Španjolskoj

Da je kriza s eurom vrlo ozbiljna, dokazuje i to što je sudbinu europske valute kao glavnu temu ovogodišnjeg skupa najavila i tajna skupina najmoćnijih ljudi svijeta koju mnogi nazivaju – svjetskom vladom. Za njeno postojanje ne znaju čak ni mnogi politički dobro obaviješteni ljudi. Ona se jednom godišnje okuplja na nekom otmjenom skrovitom mjestu da prodiskutira najvažnije probleme suvremenog svijeta.

Hotel Dolce u malom turističkom mjestu Sitgesu na sredozemnoj obali Katalonije, 35 km južno od Barcelone, ovog je vikenda bio zakupljen za sudionike godišnje konferencije grupe Bilderberg, kako se zove ta povjerljiva organizacija najmoćnijih ljudi Zapada. Članovi su neki od najmoćnijih ljudi današnjice, bankari, biznismeni, političari, diplomati, vojnici. O Bilderbergu se govori u medijima tek povremeno, a ovakvi godišnji skupovi zaogrnuti su konspiracijom, tolikom da se često niječe kako se uopće održavaju. Sudionici skupa tajili su i gdje će se naći ovog vikenda. Neki novinari ipak su doznali za sastanak, ali pristup im je bio najstrože zabranjen. Navodno je samo jedan novinar prije 30-ak godina uspio na prijevaru ući na takvu konferenciju, iz nekadašnjeg talijanskog erotskog magazina Playmen.
Ovaj put su neki novinari rezervirali sobe u hotelu Dolce u tjednu prije održavanja konferencije grupe Bilderberg, a kad su pokušavali produljiti boravak, bili su energično odbijeni. Posljednje što su vidjeli bio je dolazak znatnih policijskih pojačanja u Sitges, veća prisutnost agenata u hotelu, a zamijećeni su i učestali preleti helikoptera. Upravo zbog takve konspiracije šire se priče da je Bilderberg neformalna svjetska vlada i da se na takvim godišnjim skupovima dogovara svjetska politika i donose sudbonosne odluke koje usmjeravaju svjetske događaje idućih 12 mjeseci.

Neki novinari budno prate sve informacije koje se tiču tih skupova i iz nekih izvora uspijevaju doznati o čemu se raspravljalo. Tvrde da su svake godine na njima najvažnije svjetske teme. Novinar ruskog porijekla Daniel Estulin, koji već godinama prati djelovanje Bilderberga, te je o njemu napisao nekoliko knjiga, tvrdio je prije nekoliko dana na svom sajtu da se domogao dnevnog reda ovogodišnjeg skupa i da će uvodno slovo dati španjolski premijer José Zapatero. Dnevni red koji je on objavio glasi: 1. budućnost eura, 2. razvoj Europe, 3. posjeduje li Zapad instrumente da se suoči sa svjetskom ekonomskom krizom, 4. Grčka, 5 NATO u Afganistanu, 6. Iran i Rusija, 7. rat protiv terorizma, 8. utjecaj domaćih problema na američku vanjsku politiku, 9. izgledi japanske ekonomije, 10. budućnost američkog dolara.

Zna se da Bilderberg ima između 120 i 140 članova, koji na sastanke dolaze na poziv. Članstvo nije stalno, pa poziv na jedan godišnji sastanak ne znači da će osoba biti pozvana i sljedeće godine, jer organizatori nastoje da sastanku prisustvuju samo trenutačno najmoćnije osobe. Ako neki političar padne s vlasti ili bankar izgubi direktorsko mjesto, njega sljedeće godine neće biti. Nekoliko dana prije početka ovogodišnje konferencija bilo je najavljeno da će ove godine najmlađi sudionik biti novi britanski ministar financija, 39-godišnji George Osborne. Redoviti sudionici su dva moćna čovjeka koji su jako mnogo radili na ovakvom konceptu redovitih tajnih konzultacija najmoćnijih ljudi svijeta, 87-godišnji bivši američki ministar vanjskih poslova Henry Kissinger, veliki pionir tajne diplomacije modernog doba, te 95-godišnji američki bankar David Rockefeller, pionir financijske globalizacije koju je provodio dok je bio na operativnom čelu banke Chase Manhattan.
Novinar Charlie Skelton u londonskom je Guardianu nekoliko dana prije početka skupa objavio neka imena sudionika ovogodišnje konferencije. Na toj listi su direktor velike britanske banke Barclays Marcus Agius, suprug Katherine Rothschild, pripadnice poznate europske bankarske obitelji, izvršni direktor Deutsche Bank Josef Ackermann, američki general Jack Keane, bivši zamjenik šefa stožera američke vojske, sadašnji član nadzornog odbora američke kompanije za proizvodnju oružja General Dynamics, Juan Luis Cebrian Echarri, suosnivač španjolske novinske izdavačke kuće El País, slavni američki diplomat Richard Holbrooke, venezuelanski medijski tajkun Gustavo Cisneros Rendiles, profesor ekonomije na sveučilištu Leiden Victor Halberstadt, investicijski bankar Roger Altman, španjolski član Europske komisije Joaquín Almunia, izvršni direktor TD banke W. Edmund Clark, Jan Hommen, predsjednik kompanije ING Group. Drugi londonski dnevnik Independent najavio je da će na skupu biti nizozemska kraljica Beatrix, koja takvim skupovima redovito prisustvuje jer je njezin otac zaslužan za stvaranje te grupe. Najavljena je i španjolska kraljica Sofía, direktor Svjetske trgovinske organizacije Pascal Lamy, predsjednik Europske centralne banke Jean-Claude Trichet i bivši glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer. Iz drugih izvora bio je najavljen i dolazak i bivšeg britanskog ministra financija Kennetha Clarkea i bivšeg člana laburističke stranke zaduženog za industriju i trgovinu Petera Mandelsona.

Grupa Bilderberg nastala je 1954. na inicijativu poljskog emigrantskog političara Josefa Retingera, koji je početkom 50-ih bio zabrinut do će svađe između američkih i europskih političara oslabiti njihovu antikomunističku frontu protiv Sovjetskog Saveza. Nizozemskog princa Bernharda, supruga tadašnje nizozemske kraljice Juliane, oca sadašnje kraljice Beatrix, zainteresirao je za ideju da vodeći europski i američki političari u potpunoj povjerljivosti otvoreno rasprave o razlikama u svojim stavovima. Bernhard je posljednjih dana svibnja 1954. organizirao takvu tajnu konferenciju u Oosterbeeku u Nizozemskoj, u tamošnjem hotelu Bilderberg.

Konferenciji je prisustvovalo 50 moćnika iz 11 europskih zemalja i 11 utjecajnih Amerikanaca. Govorilo se otvoreno, bez straha da bi izgovorene riječi mogle doći u javnost, te su mnoge nesuglasice razjašnjene, a i dogovorene neke zajedničke inicijative. Zbog uspjeha prve konferencije odlučeno je da se održavaju svake godine krajem proljeća, uvijek na drugom tajnom mjestu. Bernhard je bio predsjednik grupe Bilderberg do 1975., poslije su to bili bivši njemački predsjednik Walter Schell, bivši britanski ministri vanjskih poslova Alec Douglas Home i Peter Carrington. Carrington je bio na čelu Bilderberga od 1990. do 1998., dok je na vrhuncu bila tzv. jugoslavenska kriza, u čijem je rješavanju i on sam aktivno sudjelovao, pa se pričalo da je Bilderberg jako utjecao na rasplet te krize.

Dosta se spekuliralo o tome kako su na pojedinim sastancima donošene odluke. Priča se i da su na tajnom skupu 2008. u Chantillyju u američkoj saveznoj državi Virginiji na inicijativu sudionika tajne konferencije tamo bili pozvani tadašnji demokratski predsjednički kandidati Barack Obama i Hillary Clinton i riješili svoje predizborne razmirice, nakon čega je Obama postao predsjednički kandidat, a kao izabrani predsjednik ponudio je Hillary Clinton mjesto ministrice vanjskih poslova. Prošlogodišnji Bilderberg održan je u turističkom odmaralištu pokraj Atene. Glavni sudionici bili su grčki premijer Kostas Karamanlis, američki ministar financija Timothy Geithner, predsjednik Svjetske banke Robert Zoellick, predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso. Glavna tema bila je svjetska ekonomska kriza.
U medijima se često raspravlja koliki je utjecaj Bilderberga na svjetske događaje, je li doista riječ o nekoj vrsti tajne svjetske vlade, na čijim se godišnjim skupovima donose konkretne odluke kako će se Zapad ponašati u pojedinim situacijama. Širi se priča da je odluka o napadu NATO-a na Srbiju zbog Kosova 1999. donesena na sastanku grupe Bilderberg još 1996. Ima onih koji smatraju da je Bilderberg ipak samo nešto kvalitetniji debatni klub utjecajnih ljudi, koji na tim sastancima ne donose odluke, ali upozoravaju na trendove i perspektive pa na svjetski poredak utječu kao intelektualna snaga koja definira političke orijentacije, pa i moguće općenite smjerove djelovanja. Da Bilderberg ipak nije prava svjetska supervlada, pokazuje to što se iz Bilderberga, najviše na inicijativu bankara Davida Rockefellera, uz napor američkog kremljologa Zbigniewa Brzezinskog, tadašnjeg Rockefellerovog savjetnika, budućeg savjetnika za nacionalnu sigurnost predsjednika Jimmyja Carter, iznjedrila 1973. još jedna organizacija na sličnim osnovama, ali nešto manje konspirativna, formalnija i šira. Riječ je o Trilateralnoj komisiji, u kojoj su se na skupovima, ali dva puta godišnje, okupljali također vodeći političari, poslovni ljudi, direktori velikih listova i slične osobe te raspravljali o svjetskim temama, a posebno o razvoju Zapada.

Za razliku od Bilderberga, gdje u radu sudjeluje između 120 i 140 osoba, u Trilaterali ih sudjeluje obično nekoliko stotina. Tko su članovi Trilateralne komisije, ne taji se kao kod Bilderberga, zna se tko vodi pojedine sekcije, a uglavnom i tko su bivši i sadašnji članovi.

Dok je Bilderberg sastavljen uglavnom samo od ličnosti iz Zapadne Europe i Sjeverne Amerike, u Trilaterali uz njih sudjeluju i Japanci i državljani nekih drugih dalekoistočnih zemalja. Uostalom, Trilateralna komisija je i osnovana jer članovi Bilderberga u svoje redove nisu htjeli prihvatiti Japance, pa je bilo nužno osnovati sličnu širu organizaciju. Trilaterala ima 375 članova: 85 Amerikanaca, 15 Kanađana, sedam Meksikanaca, 75 Japanaca, 11 Južnokorejaca, sedam Australaca i nekoliko Kineza. U Trilaterali je 150 Europljana, ne samo iz velikih evropskih zemalja, nego i iz nekih manjih, Irske, Mađarske, Rumunjske, pa i jedan Slovenac, bivši direktor Nove ljubljanske banke Marko Voljč. Smisao njihova sastajanja sličan je kao i kad je riječ o Bilderbergu, a i reakcija javnosti je slična: i za Trilateralu se često tvrdi da je – svjetska supervlada.